DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 54     <-- 54 -->        PDF

b) Za autonomiju svojine izjasnilo se u principu ostalih sedam direkcija šuma
imovnih općina, zatim ing. Radošević (koji je izradio posebni nacrt zakona), tag. A.
Perušić, šumarski odsjek savske i šumarski odsjek dunavske banovine.


0. a) Za potpuno podržavljenje stručne uprave, t. j . stručnog i čuvarskog
osoblja, izjasnile su se direkcije šuma đurđevačke, križevačke, II. banske, gradiške
i petrovaradinske imovne općine, te udruženje šumarskih zvaničnika Kraljevine Jugoslavije,
koje u rezoluciji od 22. XII. 1932. traži da se u cijelosti provede u život naredba
Ministra šuma i rudnika iz 1922. godine, pa da se i lugarsko osoblje imovnih
općina smatra za državno.
b) Za djelomično podržavljenje stručne uprave i to samo činovnika, izjasnile
su se direkcije šuma otočke, ogulinske i slunjske imovne općine. Po primjedbama
navedenih direkcija čuvarsko osoblje postaje autonomno i plaće mu se imaju odrediti
ovim zakonom ili po zastupstvu imovne općine. Ing. Perušić drži u principu, da
nije uputno donositi zakon o autonomnoj upravi, kada većina imovnih općina nije u
stanju da se uzdržava, već misli, da bi bilo bolje sadanju podržavljenu upravu
likvidirati i prepustiti ju sreskim šumarskim referentima. Obrazlaže to time, da nije
pravo, da seljaci u provincijalu ne plaćaju (ili neznatno) doprinose za stručnu upravu
svojih šuma, a krajišnici da je plaćaju tako skupo, da njihova korist sve više gubi
značenje izvjesnog prava, jer slobodnim kupom može pravoužitnik doći do šumskog
produkta gotovo uz istu cijenu, kao i iz šuma svoje imovne općine.


c) Za autonomiju cijele stručne uprave, t. j . i stručnog i čuvarskog osoblja,
izjasnile su se direkcije šuma prve banske i brodske imovne općine, ali uz uvjete.
Direkcija šuma I. banske imovne općine traži odmah zajam od 500.000 Din, da može
svome osoblju isplatiti dugove za plaće i penzije. Direkcija šuma Brodske imovne
općine predviđa autonomnu stručnu upravu još samo za vrijeme, dok bude imala starih
hrastika. Šumarski odsjek savske banovine prihvaća u tom pogledu propise nacrta
zakona. — Šumarski odsjek dunavske banovine bavi se tim pitanjem opširnu. Taj
odsjek predložio je još u godini 1930. nacrt »Zakona o podržavljenju uprave krajiških
imovnih općina« po kome u svrhu saniranja financijalno ruiniranog i ekonomski poremećenog
stanja krajiških imovnih općina cjelokupna uprava imovnih općina prelazi u
državne ruke, a vrši ju nadležni ban. Zastupstva i gospodarski odbori se ukidaju,
a mjesto njih nastupaju odbor i pododbor državne uprave. Odbor vrši funkcije zastupstva,
a sačinjavaju ga: po jedan predstavnik upravnog odjeljenja i šumarskog odsjeka
nadležne banske uprave, upravnik i dva starija činovnika uprave dobara
(koji se naziv upotrebljava umjesto direkcije šuma), te svi šefovi šumskih uprava.
Pododbor vrši funkciju gospodarskog odbora, a ihčinjavaju ga: upravnik sa dva
starija činovnika uprave dobara. Za promjene u službi osoblja važi zakon o činovnicima.
U displinskom pogledu spadaju službenici imovnih općina u ^nadležnost
hana. Plaće činovnika su kao kod državnih, a za zvaničnike i služitelje imaju se propisati
pravilnikom, uzimajući u obzir financijalnu mogućnost dotične imovne općine.
Imovne općine plaćaju državi prinos za pokriće troškova državne uprave u efektivnom
iznosu. Ako koja imovna općina to ne bi mogla, može se taj prinos djelomično ili
sasvim otpisati.


Ta državna uprava imala bi utvrditi, da li šume imovnih općina mogu uz potrajuo
gospodarenje davati ogrijevno i građevno drvo za potrebu pravoužitnika. Ako
tih prihoda nema dosta, imala bi se ta pravoužitnička prava obustaviti. Prednji nacrt
zakona predstavlja dakle etapu u otklanjanju nejednakosti povlastica tkz. pravoužitničkih
prava t. j . ova bi se imala staviti van snage.


U Primjedbama na nacrt zakona Ministarstva šuma i rudnika taj odsjek zastupa
stanovište široke autonomije uz pravo nadzora državne vlasti, pa prema tome stanovištu
udešava i sve odredbe zakona. Tim načinom t. j . širokom autonomijom, po
kojoj se imovne općine prepuštaju sasvim same sebi bez ikakve pripomoći sa strane


612