DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 57     <-- 57 -->        PDF

c) oslobođenje od plaćanja državnog poreza, banovinskog prireza i opć. nameta;


d) zamjena odnosno arondacija državnog šumskog zemljišta sa onim imovnih
općina.


Ing. Perušić traži osim plaćanja prinadležnosti i penzija svih službenika iz državnog
budžeta, kako je već navedeno, i zamjenu državnog šumskog posjeda sa posjedom
imovnih općina, što se naročito može postići kod onih imovnih općina, koje
imaju prikupljenog posjeda.


Šumarski odsjek savske banovine traži još, da država doprinosi godišnje u penzioni
fond činovnika i službenika imovnih općina 5,000.000 Din tako dugo, dok se penzije
ne budu mogle plaćati iz kamatnog prihoda penzionog fonda.


Šumarski odsjek dunavske banovine odbija sve pogodnosti i pripomoći predviđene
po nacrtu zakona od strane države u korist imovnih općina, motivirajući to u
glavnom, da bi to značilo privilegiranje izvjesnog broja građana ispred ostalih.


Na koncu treba još nadodati, da su se skoro sva konzultovana nadleštva izjasnila
protiv onih odredaba nacrta zakona u pitanju pravoužitništva, po kojima bi se povećale
današnje obaveza imovnih općina prema njenim članovima.


ad 4. Podržavljenje stručne uprave za slučaj pasivnosti. Prema nacr u zakona
povjerava se za slučaj potpune pasivnosti imovne općine njena uprava upravnoj vlasti


I. stepena t. j . sreskim šumarskim referentima, ne dirajući u pravo svojine. Za ovakovo
riješenje izjasnile su se direkcije šuma ogulinske, slunjske, I. i II. banske, gradiške,
brodske i petrovaradinske imovne općine. Dakle njih sedam. Direkcije šuma
otočke, đurđevačke, križevačke imovne općine predlažu, da za taj slučaj preuzme
stručnu upravu imovnih općina Ministar šuma i rudnika putem područnih državnih
direkcija šuma, ne dirajući u pravo svojine. — Ing. Radošević predlaže za taj slučaj
preuzimanje stručne uprave po Ministru šuma i rudnika putem državnih direkcija
šuma, ali tada svi prihodi šuma imovnih općina idu u državnu kasu. Pravoužitnici gube
sva prava na bilo kakove pripadnosti. Ing. Perušić predlaže državnu stručnu upravu
po sreskim šumarskim referentima, analogno kao kod zemljišnih zajednica, ne dirajući
u pravo svojine. — Šumarski odsjek savske banovine predlaže za slučaj potpune pasivnosti
onakovu upravu sa imovnim općinama, kako se danas upravlja sa ličkom
imovnom općinom. — Šumarski odsjek dunavske banovine predlaže, da se u zakon
unese odredba, kojom se ovlašćuje Ministar šuma i rudnika, da može uzeti pod državnu
upravu šume imovnih općina, ako to zastupstvo zatraži, a pravilnik za izvršenje
toga da propiše Ministarski savjet po saslušanju Ministra šuma i rudnika i
Ministra financija te nadležnog bana.
111. ZAKLJUČAK.
Uvažujući veliku ekonomsku ulogu, koju su imovne općine vršile i vrše u narodnom
životu, a koju bi imale vršiti i nadalje, te uzevši u obzir neke momente iz
prednjih razlaganja, ukazuje se jasna i neodložna potreba, da se pitanje sanacije
imovnih općina ima što prije riješiti jednim zakonom, koji bi tima institucijama omogućio
normalan život, da mogu nesmetano vršiti svoju zadaću. Za podlogu toga
zakona može služiti spomenuti nacrt zakona Ministarstva šuma i rudnika, prerađen
prema važnijim primjedbama konzultovanih nadleštava. Po mom mišljenju zakon treba
sastaviti na slijedećim temeljnim načelima.


1. Baza novoga zakona ima biti autonomija svojine t. j . slobodno raspolaganje
i gospodarenje sa imovinom imovnih općina, da se na taj način zaštite interesi i
uveća prosperitet članova imovnih općina.
2. U svrhu saniranja teških financijalnih prilika, te radi omogućenja normalnog
samostalnog života imaju se preduzeti neke mjere u gospodarenju imovnih
općina kao i osigurati i olakšice i pripomoći ekonomske i financijalne naravi sa strane
države u korist imovnih općina, koje su predviđene u nacrtu zakona Mnistarstva
615