DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 7 <-- 7 --> PDF |
poduzeća. Pomenuti unaprijed određeni procenat poduzetničke dobiti je dakle u ovom slučaju sastavljena veličina, jer se sastoji iz t. zv. specijalne poduztničke dobiti i iz kamata na uloženi kapital sa premijom za riziko. O ovome će docnije još biti govora, jer sačinjava jednu od bitnih razlika u načinu računanja. Jedna i druga kalkulacija izvedena je uz poduzetničku dobit od 20% dot. od 15% uz inače iste «slove. Osim toga kalkulisana je šumska taksa za područje Lukavac - Bistrica - Snjegotina uz pretpostavku, da će se mjesto prerade nalaziti u Teslicu dot. u Banjoj Luci. Već se iz toga razabire, da je cio elaborat kalkulisanja šumske takse stavljen na pravo mjesto i da se od kalkulacije šumske takse nije očekivalo više, nego što ona može faktično da da. Ovaj je momenat u uvodu elaborata u pogledu kalkulacije šumske takse za područje Lukavac - Bistrica - Snjegotina naročito i naglašen, jer je izričito istaknuto, da je svrha predmetne kalkulacije, da pokaže, koji je od oba projekta rentabilniji, da li projekat sa mjestom prerade u Teslicu ili projekat sa mjestom prerade u Banjoj Luci. Možda se još jače to razabire iz drugog mjesta pomenutog uvoda, gdje se iz obrazlaganja samog toga i načina rada i iz saglasnosti tog rada sa uređajnim operatom povlači zaključak, da se prema tome čini, da je posve osnovana pretpostavka, da ustanovljene šumske takse nijesu daleko od vjerojatnosti (Wahrscheinlichkeit). 3. Barthina formula. Godine 1914., dakle mnogo docnije, napisao je ing. Bar t h a po ovom pitanju članak za Erdészeti Lapok, koji je preveden za Šumarski List i otštampan u br. 10 i 11 godine 1914. pod naslovom »Nekoliko riječi o ispravnom izračunavanju cijene na panju«. Iz pomenute ishodne jednadžbe izvodi ing. Bartha poznatu formulu za šumsku taksu V T = _ p* l-0p " Ing. Bartha ističe u svom obrazloženju gornje formule, da se pod cijenom na panju T razumijeva onaj iznos, koji prodavalac mora dobiti za drvnu masu u šumi na panju, a da ne bude prikraćen prema tržnoj cijeni, i da se cijene na panju dadu tačno izračunati iz poznatih faktora: prodajne cijene i troškova. Prodajna ili tržna cijena je iznos, što ga prodavalac dobija na tržištu za svoju drvnu robu. U tom utršku sadržana je svakako i cijena drveta na panju. Dalje veli doslovno: »Prije nego što dođe roba na tržište mora se ona izraditi i onamo dopremiti, a prodavalac robe ima pravo tražiti, da mu se iz utrška naknade i ti troškovi. Osim toga ima on pravo tražiti, da mu se naknade i kamati, koji međutim narastu na uloženoj glavnici i poduzetničkoj dobiti (podvučeno od mene). Prema tome nije cijena na panju ništa drugo nego razlik a (podvučeno od pisca) između prodajne cijene (utrška) i ukupnog zbroja svih troškova izrade, dopreme i t. d. uračunav u troškove i kamate od uložene glavnice i poduzetničke dobiti« (podvučeno od mene). * Formulu sam opet transkribovao istim znacima, koje sam upotrijebio u is: hodnoj jednadžbi. Ovo ću i u buduće uvijek činiti, da bi se rezultati pojedinih formula mogli lakše uporediti, jer su se pojedini autori služili raznim znacima. 565 |