DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 8 <-- 8 --> PDF |
1 Bartha naglašuje također, da se pri izračunavanju cijene na panju mora uvijek voditi računa, da li se cijena na panju računa sa stanovišta prodavaoca ili sa stanovišta kupca. Računa li se sa stanovišta prodavaoca, treba uvijek računati minimum, a računa li se sa stanovišta kupca, treba računati maksimum cijene na panju. Minimum odnosno maksimum cijene na panju računa se povećanjem ili sniženjem postotka poduzetničke dobiti na taj način, da se u formulu uvrsti po mogućnosti najveća odnosno najmanja poduzetnička dobit, da ni prodavalac ni kupac ne bi pretrpjeli štetu. Postoji dakle već bitna razlika u samoj ocjeni uloge kalkulacije šumske takse u elaboratima Direkcije šuma i u obrazloženju ing. Barthe. Direkciji šuma daje kalkulacija samo osnovanu pretpostavku, da ustanovljena šumska taksa nije daleko od vjerojatnosti. Bartha naprotiv tvrdi, da se cijene na panju mogu tačno izračunati iz poznatih faktora (prodajne cijene i troškova), i ako naglašuje, da treba voditi računa o tome, da li se računa sa stanovišta prodavaoca ili sa stanovišta kupca. Ali ovim računanjem minimuma i maksimuma cijene na panju priznaje Bartha šutke, da se cijene na panju ipak formiraju na tržištu susretanjem ponude i potražnje. Kolika je razlika u samom načinu računanja, razabraće se iz daljnjeg razlaganja. Iz primjera navedenog u Barthinom članku vidi se, da je i u njega procenat poduzetničke dobiti p sastavljena (složena) veličina i to od postotka na uloženi kapital pi i od postotka specijalne poduzetničke dobiti Vi. Efektivni iznos poduzetničke dobiti Bartha ne računa. Na Barthin članak stavilo je uredništvo »Erdészeti Lapok« slijedeću primedbu: »Upotreba ispravno izvedenih formula piščevih je ipak, osim na ono što je u tekstu navedeno, vezana još i na slijedeće uvjete: 1.) da se cijena sirove i gotove robe odnosi na jednu te istu jediničnu mjeru; 2.) da se i cijena na panju i troškovi uzimaju kao izdani za vrijeme kupoprodaje i 3.) da kupac posao obavi za jednu godinu računajući od vremena kupoprodaje.« Prvi je uslov po mome mišljenju sam sobom razumljiv. Nas ovdje više interesira primjedba uredništva pod tačkom 2. i 3.), a naročito pod tačkom 2.). Bartha doduše naglašuje u svom obrazloženju, da u troškove treba uračunati kamate od uložene glavnice i poduzetničke dobiti, ali se on u izvođenju svoje formule toga ne pridržava, kako ćemo odmah vidjeti. Uredništvo Šumarskog Lista primijetilo je na razviianje Barthine formule, da se do te formule može doći i kraćim putem, nego što ga je Bartha naveo. Ja zato neću ni iznijeti razvijanje formule onako, kako je to Bartha učinio, nego kako je to Šumarski List učinio u svojoj primjedbi. Iz ishodne jednadžbe slijedi, da je T—V—P—Z Pošto je poduzetnička dobit Z jednaka izvjesnom unaprijed određe nom procentu p od proizvodnihlazna jednadžba pisati i troškova i šumske takse, može se poT= V—(P + T) 0,0p — P iz čega dalje slijedi: 566 |