DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 19     <-- 19 -->        PDF

ljeva. Doklegod ovoga nema, utvrđivanje tipova šuma može imati samo
orijentacioni značaj, dopunjujući i olakšavajući opis i klasifikaciju sastojina
prema sastavu, bonitetu i dobroti« (Prof. Orlov: Uređenje šuma).


Utvrđeni i proučeni tipovi šuma bezuslovno stvaraju preokret u
uređenju šuma, ali za sada tipologija, koja je tek počela da se razvija,
mora da se zaista zadovolji sa ulogom, koju joj određuje profesor Orlov.
O budućoj ulozi tipologije prerano je govoriti. Glavni je zadatak tipologije
dati prirodnu gazdinsku jedinicu (tip), koja mora zameniti veštačku
jedinicu (sastojinu) i time olakšati i uputiti rad šumarskih stručnjaka u
pravcu, koji odgovara osobinama ovih jedinica.


Résumé. Apres un aperçu de . origine, du développement et de la situation
actuelle de la typologie forestiere dans la Russie et ses pays-voisins, . auteur expose
les moments a considérer quant a . application eventuelle de la typologie dans la
Yougoslavie.


Ing. RUD. KOLIBAŠ (ZAGREB):


TRIDESETGODIŠNJICA HRVATSKOG
NAPUTKA ZA SASTAV ŠUMSKO
GOSPODARSTVENIH OSNOVA


(LE TRENTIEME ANNIVERSAIRE DE L´INSTRUCTION CROATE
POUR L´AMÉNAGEMENT DES FORETS)


Zakonom od 26. ožujka 1894. o stručnoj upravi i šumskom gospodarenju
u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom, koji je vrijedio
za područje bivše kraljevine Hrvatske i Slavonije, bilo je određeno,
da su svi vlasnici šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, dužni
sa šumama, što ih posjeduju, upravljati i gospodariti po načelima sastavljenih
gospodarstvenih osnova, koje trebaju da ustanovljuju, kako će
se polučiti što veći i trajniji užici s obzirom na stanje šuma. U vezi sa
ovim zakonom izdana je naredba bivše Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljske
vlade odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903 broj 23.152 o
sastavku gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih, drvosječnih
i ogojnih predloga.


Dana 23. travnja ove godine navršuje se dakle trideset godina od


izdanja spomenute naredbe, koja se u praksi naziva »naputkom« za sa


stav gospodarstvenih osnova. Želim, da prigodom ove tridesetgodišnjice


»naputka« ukratko opišem vlastite dojmove i opažanja, koja sam imao


kroz ovih trideset godina u predmetu sastavka gospod. osnova, dok ću


se posebnim člankom osvrnuti na praktične upute za njihovo sastavljanje.


U prvom redu odajem duboko poštovanje sastavljaču naputka, ne


umrlom, zaslužnom i odličnom hrvatskom šumarskom stručnjaku, blago


st




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 20     <-- 20 -->        PDF

pokojnom gosp. Ing. Andriji Borošiću, bivšem kr. zemaljskom šumarskom
nadzorniku, koji je po općenitom sudu bio čovjek osobito blage duše, a
što se tiče drugarstva, svojom je koncilijantnošću i impozantnom pojavom
upravo osvajao ne samo starije, nego naročito mlađe (podređene)
kolege, da su neobično rado prianjali uz rad, u kojem im je sam prednjačio
i podstrekivao ih na savjesnost. Preranom njegovom smrću mnogo
je toga izgubila hrvatska šumarska struka, a umro je na sam svoj imendan
30. studena 1909 u 49. godini života.


Nema jamačno šumara, službovao on ma kod koje vrsti šumskog
vlasništva na području bivše Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a da se
do izdanja novog zakona o šumama od 21. XII. 1929. nije služio njegovim
priručnikom, što ga je 1900. godine izdao sa vlastitim tumačenjem, a uz
sudjelovanje pravnika Dra Antuna Qoglije pod naslovom »Zakoni i naredbe
tičući se šumske uprave i šumskog gospodarenja«.


Godina 1894. bila je za Hrvatsku i Slavoniju, što se tiče stvaranja
raznih zakona, vrlo plodna. Iste godine stvorio je Hrvatski sabor u Zagrebu
među ostalim slijedeće glavne zakone, koji su bili u vezi sa šumarstvom:


1. Zakon od 22. siječnja 1894., kojim se ureduje šumarsko-tehnička
služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji;
2. Zakon od 26. ožujka 1894., kojim se uređuje stručna uprava i
šumsko gospodarenje u šumama, koje su pod osobitim javnim nadzorom;
3. Zakon od 25. travnja 1894. o uređenju zemljišnih zajednica.
Držim stoga, da nije bilo nijednog šumara, naročito od onih, koji
su služili kod »političke« uprave, a da nije počam od 1894. godine željno
iščekivao, u smislu ustanova § 2. zakona od 26. III. 1894. izdavanje naputka
o sastavljanju gospodarstvenih osnova. Žalibože, samo iščekivanje
naputka trajalo je gotovo punih 9 godina, jer je tek 23. travnja 1903.. na
radost i veselje tadanjih šumara, osvanula toliko iščekivana naredba o
tome sastavku. Čitajući najprije samu naredbu sa prilozima A i B, a
zatim i sam naputak za sastav gospodarstvenih osnova, koji je samoj
naredbi priležao kao prilog pod C, lebdjele su mi kod čitanja dvije istaknute
osobe, i to najprije moj odlični profesor na Visokoj školi za kulturu
tla u Beču gosp. Adolf Ritter von Quttenberg, šumarski stručnjak svjetskog
glasa, koji je tako reći uredio sve državne šume u bivšoj Austriji,
a zatim sam sastavljač naputka gosp. Ing. Andrija Borošić. I dok sam
tako po više puta čitao razna poglavlja, kao:; I. Predradnje; II. Opis
šuma i III. Ustanovljenje načina budućeg gospodarenja, najviše sam se
zadržavao kod odsjeka o proračunavanju godišnjeg prihoda, a napose o
redovitom i vanrednom prihodu. Ne manju početnu brigu zadavalo mi
je izračunavanje raznih vrsti prirasta kod raznih vrsti uzgoja šuma.


Temeljno načelo hrvatskog naputka o izračunavanju godišnjeg prihoda
sastoji se u tomu, da se godišnji prihod za visoke šume sa oplodnom
i čistom sječom izračunava pomoću »poprečnog« godišnjeg prirasta
u dobi sječe, a za preborne šume pomoću »tekućeg« prirasta, pa da se
na taj način proračunani godišnji prihodi isporede u svrhu kontrole sa
godišnjim prihodom izračunatim po kojem obličku.


U Šum. Listu od godine 1917. kritikuje izdani naputak o sastavljanju
gospodarstvenih osnova također sada već pokojni kr. šumarski nadzornik
gosp. Ante Kern i to u članku »Praksa uređenja šuma uopće, a
kod zemljišnih zajednica napose«, preštampanom i izdanom također u


642




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 21     <-- 21 -->        PDF

formi posebne knjige. Držim, da nema nijednog praktičnog šumara, naročito
od onih, koji su službovali ili i dalje službuju kod »političke«
uprave, a da nije pročitao spomenutu kritiku gosp. Kerna. Ta kritika vrlo
je objektivna i poučna, te u njoj nema ništa, što se ne bi moglo prihvatiti.
Stoga upozorujem svakog kolegu, koji želi biti dobar uređivač
šuma, da tu kritiku gosp. Kerna bezuvjetno pročita, jer će mu u svakom
pogledu vrlo dobro doći. I ja se gotovo u cjelosti slažem sa nazorima
gosp. Kerna, pa kako sam tečajem svoga tridesetgodišnjeg rada na sastavku
gospodarstvenih osnova iskusio mnogo toga, što bi se imalo u
naputku upotpuniti ili ispraviti, to ću se o tome opširno izjaviti drugom
prilikom, dok bih za sada naglasio u glavnome slijedeće:


1. Proračunanje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina za visoke
šume, koje se sijeku čistom ili oplodnom sječom, kod dovoljno obraslih
sječivih ili za sječu dozrijevajućih sastojina, koje obično dolaze do sječe
u prva tri gospodarstvena razdoblja, ima se u pravilu izvesti tako, da
se drvna zaliha onih sastojina, koje dolaze do iskorišćenja u prvom desetgodištu,
ustanovi »stablimičnom procjenom« svih stabala iznad 9 cm.
prsnog promjera, koja se nalaze na sječnoj površini određenoj za prvo
desetgodište, dok se drvna zaliha sastojina, koje dolaze do iskorišćenja
u drugom polurazdoblju I. gospodarstvenog razdoblja, te u II. i III. gospodarstvenom
razdoblju, ima ustanoviti pomoću »pokusnih ploha«, koje
neka iznose 5—10% površine dotičnog odsjeka.
Za proračunanje drvne zalihe u mladićima i u srednjodobnim sastojinama
mogu se rabiti prihodne skrižaljke bilo opće bilo mjesne, ako
je stojbinska vrsnoća ustanovljena dosta točno.


2. Proračunanje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina za visoke šume
sa prebornom sječom ima se u načelu izvesti stablimičnom procjenom
svih stabala nalaznih na sječnoj površini određenoj samo za prvo desetgodište
i to napose za svaki shodno izabrani debljinski razred (na pr. od
1()—ilO cm, naravski samo za stabla iznad 9 cm prsnog promjera), dok se
drvna zaliha za sastojine, koje dolaze do iskorišćenja u prvoj ophodnjici,
ima ustanoviti pomoću pokusnih ploha, koje neka iznose 5—10%
površine dotičnog odsjeka.
Držim, da je za izračunanje prihoda (redovitog i vanrednog) a naročito
za izračunanje redovitog godišnjeg etata posve dovoljno ovakovo
ustanovljenje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina. Zadaća je revizije,
koja se i onako redovno obavlja svake desete godine, da na isti način
ustanovi opet drvnu zalihu za sli´edeće desetgodište i slijedeća gospodarstvena
razdoblja, pa da dobivene rezultate uporedi sa kontrolnom
knjigom o šumskim užicima u prvom desetgodištu.


Mogu mirne duše ustvrditi, da se na taj način dođe računom do
iste količine redovitog godišnjeg etata, koji je već izračunan u prvom
desetgodištu, i da ne nastaju znatnije razlike između prihoda pojedinih
razdoblja, akoprem je po samom naputku dopustiva razlika do 10%´.


Toliko o samom naputku za sastav gospodarstvenih osnova. Ma
da taj naputak slavi eto već i svoju tridesetgodišnjicu, ipak je uspjeh
dosadanjeg rada na sastavku gosp. osnova vrlo ^nalen. što* naročito
vrijedi za uređenje šuma zemljišnih zajednica. Prema današnjem stanju
uređeno je kod zemljišnih zajednica od preko J650 objekata jedva 10O,
dakle jedva 6%. Olavni razlog neuspjeha rada kod zemljišnih zajednica


643




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 22     <-- 22 -->        PDF

leži u tome, što gotovo nijedna ,zemljišna zajednica nema za tu svrhu
novaca.
U Zakonu L> šumama, izdanje Ministarstva šuma i rudnika, dolazi
kod tumačenja § 59. pasus: »Dok se ne donese zasebni pravilnik o ure


đenju šuma, u kojem će se pobliže odrediti, što je privredni plan, privredni
program odnosno inventarisanje, važe u tom pogledu dosadanji
propisi«. To znači, da će biti izmenjena spomenuta naredba glede sastavka
gospodarstvenih osnova za šume stojeće pod osobitim nadzorom,
nu samo donešenje tog pravilnika izgleda da će dijeliti istu sudbinu
kao i donešenje spomenutog naputka, jer je sada već četvrta godina,
što se u šumarskim krugovima iščekuje sa znatiželjom njegovo donešenje.


Pošto se nadam, ma i kao penzioner, da ću imati prilike sastavljati
gospodarstvene osnove, zapravo sada po novom zakonu privredne planove,
privredne programe i inventarisanje šuma po željno iščekivanom
pravilniku, moram da upozorim već sada, da će uspjeh sastavka privrednih
planova, naročito za šume zemljišnih zajednica, biti i u buduće vrlo
slab ili nikakav, ako se kod zemljišnih zajednica ne uvede poseban način
za osiguranje troškova skopčanih sa sastavkom privrednih planova.


S razloga što je iz financijskih razloga uopće jako teško kod zemljišnih
zajednica pobuditi interes za sastav privrednih planova, a pogotovo
sada za vriieme opće krize, predlažem ovirrii svoje mišljenje, na
koji bi se način moglo postići, da i zemljišne zajednice rado pristanu na
sastav privrednih planova. Stojim na stanovištu, da se nikako ne može
zahtijevati od sadanjih ovlaštenika zemljišnih zajednica, da oni podmire
sve troškove, koji su skopčani sa sastavkom privrednih planova. Privredni
plan ne sastavlja se naime za »ovlaštenike« zemljišne zajednice,
već za »zemljišnu zajednicu« kao cjelinu, pa je dosljedno tomu dužna
zemljišna zajednica da dade doprinos za pokriće troškova oko sastavka
privrednih planova, a ne »ovlaštenici«. A kako gotovo nijedna zemljišna
zajednica, osim par rijetkih iznimaka, nema raspoloživog novca za sastav
privrednih planova, predlažem (i držim, da će na to u većini slučajeva
pristati ovlaštenici i interesirane zemljišne zajednice), da se putem
glavne skupštine ovlaštenika zemljišne zajednice stvori zaključak, kojim
ovlaštenici pristaju, da se za podmirenje troškova unovči potrebna količina
drvne mase, čiji bi utržak imao teći za spomenute troškove. Količinu
drvne mase, koja se ne smije izlučiti od godišnjeg etata, imao bi ustanoviti
nadležni sreski šumarski referent. Odobrenje toga zaključka potpada
nadležnom sreskom načelstvu u smislu ustanova § 50. zakona o
uređenju zemljišnih zajednica.


Sličan način osiguranja troškova za sastav privrednih planova ima
se primjeniti i za šume crkvenih velikodostojnika i župnih nadarbina. U
tom slučaju ima prethodno dati svoj pristanak nadležna viša crkvena
vlast kao primjerice Nadbiskupski duhovni stol, stolni kaptol i t. d. a
samo odobrenje ovisi o nadleznoq upravnoj vlasti. Točan obračun u pogledu
prihoda određenog za unovčenje uslijedio bi prigodom sastavka
samog privrednog plana. Da bi nadležni stručnjaci mogli ustanoviti barem
približnu visinu glavnice potrebne za sastav privrednih planova,
predlažem, da se u tu svrhu, bar za sada dok ne postoji nikakav cijenik
za tu svrhu, upotrijebe cijene označene na strani 181 spomenute Kernove
knjige »Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose«.


644




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Budući da je kako primjerke onih brojeva »Šumarskog Lista«, u
kojima je izišla kritika gosp. Kerna, tako i samu knjigu njegovu sada
teško dobiti, to donosim ovdje odlomak iz Kernove knjige o zaračunanju
.cijena. Taj odlomak glasi:


»Kod pogodaba za izradbu osnova i programa uz paušalnu cijenu
knaju se u slučaju, kada nema nikakovog posla sa uređenjem međa, nego
se imaju obaviti samo strogo uredajne radnje, prema niže navedenim
okolnostima uzeti za podlogu slijedeće kategorije cijena.


1. U slučaju, da se pogodba sklapa sa vlastitim stručnjakom ili
kojim u zemaljskoj službi stojećim šumarskim tehničarom.
a) Kada kod umjetnog razdjeljenja šume u odjele ne postoje od prije
u tu svrhu uporabivi prosjeci ili ako se prema konfiguraciji tla ima provesti
naravno razdjeljenje, tako da se odnosni putevi, potoci i ine naravne
crte moraju istom mapovati, nu da se te crte odnosno osnovat se imajuća
mreža prosjeka može bez znatnijih poteškoća priključiti na stalne
točke u naravi; zatim da ima prilično posla sa izlučivanjem, a prema
tomu i sa procjenom odsjeka (sastojina); nadalje da uredainik ili mora
noćivati izvan svoga sjedišta ili se (radi pomanjkanja noćišta u blizini
radnoga objekta alin. 1. točke 8.) mora na konak vračati u svoje sjedište,
pa najbliža točka uređajnog objekta nije dalje od 15 kilometara
od sjedišta, a ako je dalje, tada da se ne može prevaliti željeznicom, te
napokon, kada je tlo doduše brežuljkasto, nu da razlika između najniže
i najviše točke objekta nije veća od 2000 metara, u tom slučaju vrijede
slijedeće cijene:


Temeljna pristojba


Za površinu
Pristojba
za svaku


uređajnog objekta Za


daljnju ral Opaska


1 ođ do površinu


K





rali


K


rali


1 1 — 10 1 40 4-0
Primjer : Da ukupna povr


2 10 — 30 10 80 40


šina šume iznosi 325 rali, tada
3 30 — 60 30 160 3 5 je po stavci 6 temeljna pristojba
za 200 rali 705 K, a
4 60 — 100 60 265 35


za svaku daljnju ral 3 K, t. j .
125 . 3 = 375 K ili ukupno


5 100 — 200 100 405 30


za svih 325 rali, 705 -4- 375 =
6 200 — 500 200 705 30 = 1080 K.
7 500 — 1000 500 1605 2 5
8 1000 — 2000 1000 2855 2-5
9 2000 i dalje 2000 5355 2 0


b) Ako su za obavu uređajnih predradnja izvanredno povoljne prilike,
kao na pr. da je uređajni objekt blizu urednikovog sjedišta ili da
je željeznicom tako pristupačan, da uređivač ne mora trošiti na noćenje,
a veoma malo na podvoz; ili da uslijed mnogo mapovanih puteva, po


645




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 24     <-- 24 -->        PDF

toka i sličnog ima veoma malo posla sa gospodarskim razdjeljenjem ili
da uslijed jednoličnosti šume ima malo posla oko izlučivanja i procjene
odsjeka (sastojina) ili da je tlo šume posve ravno, a k tomu da nije
močvarno i t. d., tada se gornje cijene imaju razmjerno sniziti prema
tomu, da li postoji jedan ili više tih povoljnih uvjeta, nu ne ispod 60%
pod točkom a) navedenih cijena.


c) Moraju li se tehničke predradnje izvađati Dod veoma nepovoljnim
prilikama, kao na pr. da je tlo veoma strmo (da je razlika između
najniže i najviše točke veća od 200 m) i uslijed toga da je rad spor i
naporan, da je neobično mnogo posla sa gospodarskim razdjeljenjem
šume i sa izlučivanjem i procjenom odsjeka, da velika udaljenost objekta
od konačišta uvjetuje znatne izdatke za podvoz i t. d., tada je prema
tomu, da li postoji jedan ili više tih otegoćujućih uvjeta, dozvoljeno cijene
navedene pod točkom a) povisiti do najviše 50%.


d) Za uređenje objekta ispod 60 rali površine može se u slučaju,
da je putovanje iz sjedišta do konačišta skopčano sa znatnijim troškom,
uvjetovati još primjerena odšteta za podvoz ili podavanje podvoza u
naravi.


2. U slučaju pogodbe sa sukromnim šumarskim stručnjakom mogu
se naDrijed navedene jedinične cijene povisiti do 60%.
U navedenim cijenama sadržana je odšteta za obavu svih vanjskih
uređainih predradnja (isključiv ali uređenje međa, za koje se u slučaju
paušalne pogodbe ima ugovoriti posebna cijena) i svih s tima radnjama
spojenih izdataka za radnike, uljenu boju za obilježenje gospodarstvenog
razd1´eljenja, te odšteta za uporabu strojeva, zatim za sva putovanja,
koja bi uređivač morao radi te osnove (programa) poduzimati budi kojoj
vlasti; nadalje za putovanje na dan, kada će u općinskom poglavarstvu
imati prema § 6. alineji 4. uvodno spomenute naredbe dati razjašnjenja


o izloženoj osnovi; zatim za putovanja k sjednici zastupnika radi eventualnog
predloga za promjenu temeljnih načela ili radi inih kakovih
rasprava; nadalje radi prisustvovanja kod isnitanja osnove po žup. šum.
nadzorniku ili po posebnom vladinom izaslaniku itd. te konačno za
potpuni pismeni izradak operata i prema tomu za sav pisaći i risaći
materijal, tiskanice i slično, te za vezanje i ukoričenje obiju čistopisa
operata. Šumoposjednik dužan je uređivaču izručiti samo u alineji 2.
točke 1. navedeni nacrt i sve tamo navedene isprave, te dati besplatno
drvo na panju, koje bude potrebno za stupice za gospodarstveno
razdjel jenje.«
Akoprem se ne slažem sa ovim cijenama, pošto bi neke jedinične
cijene trebalo ispraviti na više i niže, to se ipak! one za sada mogu
primijeniti, a naglasiti mi je, da se u načelu primjenjuju na području
Savske banovine kod ispitivanja pogođene paušalne svote za sastav
gospodarstvenih osnova.


Pošto su cijene po gosp. Kernu ustanovljene godine 1.917, kada
je austrijska kruna bila jednaka jedmOT dinaru dotično jednom Švajcarskom
franku, a pošto sada jedan Švajcarski franak vrijedi okruglo
jedanaest dinara, to se ima po spomenutom cijeniku dozvoljena tražbina
pomnožiti sa 11 (jedanaest), pa da se dobije faktično dopustiva i primjerena
tražbina za sastav privrednog plana.


Nastaje sada pitanje, koji je način sklapanja ugovora sa sastavljačem
privrednih planova najpodesniji i za samog posjednika šuma


646




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 25     <-- 25 -->        PDF

stojećih pod osobitim javnim nadzorom najjeftiniji, t. j . da li javnom
pismenom licitacijom (usmena je isključena) ili pako izravnom pogodbom.
Nema dvojbe, da je za šumoposjednika najbolje, ako hoće doći do što
jeftinijeg privrednog plana, da raspiše javnu pismenu licitaciju, akoprem
je ona jednako kao i predaja same ponude, skopčana sa troškovima, što
sve dolazi u obzir kod same ponude. Ali ako šumoposjednik ima povjerenje
u šumarskog stručnjaka, bilo aktivnog ili penzioniranog činovnika,
bilo sukromnog šumarskog stručnjaka, držim da u tom slučaju ne može
biti govora o povlaštenim i nepovlaštenim, da je i za šumoposjednika
i za samu struku najpravedniji način izravne međusobne pogodbe, koja
i onako potpada kod šumoposjednika sto´ećih pod osobitim javnim nadzorom
ispitanju po nadležnoj upravnoj vlasti.


Prije završetka ovog članka upozoravam i naglašavam, da po
mojem skromnom mišljenju nema izgleda uspješnom odvijaniu noslova
pri sastavku nrivrednih planova tako dugo. dok kod pojedinih Banskih
unrava ne budu ustrojeni posebni šumsko-taksaci1´oni uredi, kao posebni
otsieci sada postojećih Poljoprivrednih odjeljenja, ^. šefovi tih otsjeka
imaiu biti nezavisni od šefova Šumarskih otsieka. Šefovima taksacijonih
otsjeka imaiu biti iskusni sastavljači privrednih planova.


Ustrojstvo šumsko-taksacijonih otsjeka opravdano je iz slijedeća
dva glavna razloga:


1. Što će isoitivanie predloženih privrednih planova vršiti kolege,
koii su svojim radom oko sastavka gospodarstvenih osnova stekli dovolinu
praksu, a ne da se ispitivanie novjeri, kako to biva sada u pojedinačnim
slučajevima, kakvom kolegi, koii premda već na nragu mirovine,
nije uopće nikada ni sastavio gospodarstvenu osnovu, a k tome još odobrenu,
pa se na taj način dolazi do raznih nemilih stručnih nesuglasica,
koje nevješt kolega, premda i stariji, ne da neće. nego uz najbolju volju
i ne može da shvati, čime mnogo trpi sama struka.
2. Što se ne će događati, kao što se to sada događa, da vlast u
pojedinačnom slučaju nije u stanju, unatoč jasne ustanove § 59 alineje 3
Zakona o šumama, predloženi orivredni plan konačno odobriti ni za 6
mieseci od dana kada je privredni plan oredan vlasti na ispitame i odobrenje.
U interesu je ugleda vlasti, na i samog posjednika šume, da se
elaborati, radi proučavanja, ne zadržavaju dugo kod vlasti, pa je zbog
toga zakonodavac odredio, da se o elaboratu ima donijeti riješenje u
određenom roku. A konačno je u interesu same šumarske struke, zastupane
ovdje po samom sastavHaču privrednog plana, da se sastavlleni
elaborati što prije ispituju i odobre, ier odugovlačenje samog riješenje
baca loše svjetlo i na samu struku, bez obzira na to što ovdie postoii
i poseban interes sastavljača, da dođe što prije do svoje zaslužbe, a ne
da to sve ovisi o znanju i neznanju ispitivača osnove.
Završujem ovaj članak, koji je posvećen tridesetgodlšniici hrvatskog
naputka za sastav gospodarstvenih osnova, uz vruću želiu, da bude
potstreka mlađim i starijim kolegama za što intenzivniji rad oko sastavka
privrednih planova, a u prilog napretku šumskog gospodarstva.


Résumé. Réflexions sur les réussites et les échecs de ladite Instruction, de
meme que sur les mesures a prendre pourque la nouvelle Instruction, se trouvant en
préparation pour tout le Royaume, ait un succes mouilleur que ne . a eu — non de
sa propre et juste faute — . Instruction jubilaire.


647