DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 30 <-- 30 --> PDF |
čine sastavni dio sličnoga teoretskog sistema pogrešaka, kao što je onaj. što ga predočuje slika (ako se u njoj ordinate .pfs) zamijene sa z{e)), tek je skrajnje mogući njihov broj drugačiji od spomenutog broja N, jer on, kako rekoh,.. iznosi: S obzirom na to za sumu ´ ´´ .-J . °> = . + IH + + . (25-) a isto tako i za njezin kvadrat može da se obrazuje svega I . I kombinacija bez opetovanja. Za srednji od svih tih uopće mogućih kvadrata važio bi prema tome izraz sličan onome pod 17, t. j . .(^)=4^.{^ (26-} koji uporedo sa rastenjem broja i pokazuje i sličnu varijabilnost (rastenje i padanje) kao izraz pod 17. Izrazu .2. pripada značenje analogno onome, koje pripada izrazu fiL pod 17, t. j . on bi imao da bude aritmetička sredina od svih R za .2 uopće mogućih iznosa. No iz razloga sličn >g onome, radi koga se za /.. upotrebljuje izraz pod 18, mora da se i za .. upotrijebi analogan izraz, t. j. i ^.+.+-±* .. (27:) l po uvrštenju koga u izraz pod 26 izlazi za srednju pogrešku pojedinog mjerenja cijel e veličine izraz analogan onome pod 19, t. j . Ovaj bi za slučaj i = R imao da spadne na nulu, dok za slučaj r — 1, gdje bi ujedno bilo R = iV, izlazi odovud izraz : ..=4.. K+^+--+ LÖ (29-) koji potvrđuje moju izjavu, da bi u slučaju i = N cijela veličina bila izmjerena sasvim bespogrešno, ma da je svaki njezin dio izmjeren samo jedamput. Kao što smo vidjeli, da za izraz [s L][ izlazi u svakom pojedinom dijelu mjerene veličine u pravilu drugačiji iznos, tako isto (i iz istih razloga) mora također za izraz ffL = [e]i, pa naravski i za izraz .^ , iz jednadžbe 20 da u svakom pojedinom dijelu mjerene veličine iziđe u pravilu drugačiji iznos. Po redu pojedinih dijelova ti će iznosi biti dakle Li, L2,- -|., a njihova suma ^=sL!+ &++L (30.) daje pravu pogrešku aritmetičke sredine za cijel u veličinu izmjerenu putem r-kratne izmjere njenih dijelova. Naravski da i pojedini članovi ove posljednje sume moraju da čine sastavni dio beskonačnog sistema pogrešaka sličnog onome, što ga predočuje priložena slika, ako se u njoj oznake p(e) zamijene oznakama z(e) . I u tom sistemu skrajnje mogući ukupni broj primjeraka iznosi R = i I. Stoga i za sumu pod 30, jednako kao i za njezin kvadrat, može da se obrazuje svega I . I kombinacija, bez opetovanja, pa bi prema tome za srednji od svih uopće mogućih kvadrata jednadžbe 30 važio izraz: 716 |