DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 42     <-- 42 -->        PDF

u toj okolini i na drugim mestima. Video sam je zatim u Suhoj Qori više sela Sedlareva
(između reke Treske i Pologa), pa na Mečkinom Dolu u Bistri jugoistočno od
sela Tresonča na 1.800 m nad morem, dalje na suvatu Qladnici u Kožufu, najzad na
Sokolcu u Morihovu kod same državne granice prema Grčkoj, opet na visini oko
1700—1800 m nad morem. Po kazivanju meštana ima je i na Ludžinu severozapađno
od sela Jehlovca u Kičevskom srezu na 1600 m nad morem. Svuda je ovde na suvom,
plitkom, kamenitom zemlištu od krečnjaka. Prema tome može se zaključiti, da je to
biljka većih visina krečnjačkih predela. Na osnovi ovoga može se pretpostaviti, da je
ima i na drugim mestima osim napred spomenutih. Narod kuva čaj od ćele biljke.


Bere se za vreme cvetanja i otkida se ceo struk do zemlje, pa se tako i kuva. Posle
branja ostavlja se da izvesno vreme stoji radi sušenja. Čaj od1 ove biljke ima vrlo
lepu žutu boju i veoma prijatan miris sličan lipovom čaju. Možda bi bflo od koristi
isp:tati, kakve sve sastojine ima u biljci i čaju, a zatim pri povoljnoj analizi propagirati
potrošnju i proizvodnju ove biljke. Na nekim mestima sam je već video po dućanima
u lokalnoj trgovini (Kičevo). U slučaju uspešne propagande bio bi to lep
prihod za siromašne ljude krečnih predela, a zatim iskoristile bi se i one površine
zemljišta, koje su sada neiskorištene ili bar vrlo slabo putem popaše.


Manje više skupljaj« se svuda maline, kupine, jagode i drenjine za kuvanje
slatka i pekmeza i za jelo uopšte, ali je to mahom kod varoškog stanovništva. U
poslednje vreme primećuje se u Skoplju i prodaja borovice (Vaccinium).


Mestimično se skupljaju i gljive za jelo, ali je to od malog značaja, obično za
svoju ličnu ili domaću potrebu. Nisam video skupljanje za trgovinu, pogotovo kakvog
uređenijeg i većeg zamaha. Osim za jelo od nekih se gljiva (Polvporus) pravi i trud
za kresivo. U selu Qurgurnici u Donjopološkom srezu »trud« se ovako pravi: sa bukve
se skine gljiva, pa se razdeli na nekoliko komada. Zatim se ovi komadi potope u vodu,
u kojoj je stavljeno nešto pepela. Pošto se ovo malo prokuva, ostavi se da stoji u
toj vodi tri dana. Posle se izvadi i osuši na suncu. U selu Aldincima pod Jakupicom
priprema se trud zv. »eško« na isti način. U selu Kneževu u Kratovskom srezu međutim
prvo se gljiva izlupa, pa se kuva jedan čas, zatim stoji 24 časa i najzad se nabode
na neko zašiljeno drvo i suši dva dana. Posle ovoga se opet izlupa.


Kolik prihod predstavljaju sva ova iskorišćavanja, ne može se reći ni približno
tačno, jer o tome nema nikakvih statističkih podataka. Velik međutim neće biti.
Sta se tiče gljiva, možda bi se izvesnom propagandom uspelo da se uredi i
poveća prikupljanje gljiva za jelo, što bi bilo u svakom pogledu od koristi.


Dragolj. S. Petrović.


ISKORIŠĆAVANJE PRNARA ZA SVILARSTVO I RIBOLOV U JUŽNOJ SRBIJI.


Prnar je zimzeleni hrast Quercus coccifera. U J. Srbiji raste on onde gde je
najjači uticaj mediteranske klime, a to je u glavnom u Đevđelijskom i Dojranskom
srezu. Znatno ga manje ima u Negotinskom srezu, gde dolazi Demirkapijskom Klisurom,
a u Strumičkom ga srezu ima samo delimično. Njega rado i mnogo brste koze,
naročito preko zime. No on je neobično važan u svilarstvu i ribolovstvu u ovome
kraju, jer služi kao osnova na kojoj se izvodi ova narodna delatnost.


U Đevđelijskom, Dojranskom, Negotinskom i Strumičkom srezu narod se dosta
bavi gajenjem svilobuba (Bombyx mori) radi proizvodnje čaura od nje. U Devdeliji
postoji državna sušnica za sušenje čaura (»kožurki«), a od nekoliko godina na
ovamo i svilarska zadruga. Za ishranu svilobuba održavaju se mnogi dudinjaci beloga
duda (Morus alba). Za jednu kutiju semena (jaja od svilobube)1 od 25 grama potrebno
je oko 1200 kgr. dudovog lišća, mereno zajedno sa granjem. Od jedne kutije semena
dobije se 45 do 75 kgr. čaura. Za to Je potrebno oko 120 kgr. odnosno 2 tovara


prnara.


728




ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Za učauravanje gusenica svilobube upotrebljava se prnar, koji je ovde u obliku
žbuna. To žbunje se seče i daje gusenicama, da se na njemu učauravaju. U Strumičkom
srezu, a nešto i u Dojranskom upotrebljava se još i »metlica« i grab. Prnar n»4Že da
se upotrebi dve godine, kao u Strumičkom srezu, ali obično se to me radi, jer gusenicc
nerado zavijaju na takvom prnaru. Prnar treba da se poseče 10 do 15 dan? ranije,
kako bi se isušio i lišće mu opalo, jer se sa lišćem ne može upotrebiti.


0 proizvodnji sirovih kožuraka (čaura) daje podatke priloženi pregled.


Proizvedeno kilograma u godini


S . e z


1920 J921 1922 1923 1924 1925 1926 1927 1928


Đevđelija 50000 70000 90000 92000 178123 162716 157000 160990 222798


Dojran 30000 50000 50000 119340 44736 72260 82700 86560
[246466
Strumica 50000 62874 71872 131000 132335 156160 168390 179040


— — — 250 250 250 250 250 260


Svega . . . 130000 182874 211872 338716 428713 340037 385670 412330 488648


Ovo su kombinovani podaci iz Trgovinskog Glasnika br. 57 od 14. marta 1923.
godine, Nadzorništva svilarstva preko šumske uprave u Devdeliji i članka »Uzroci
opadanja svilarstva u našoj zemlji i mere za njegovo unapređenje« od Vlad. Valente,
štampan u Glasniku Ministarstva poljoprivrede i voda br. 22 april — maj 1928. godine.


Sada da vidimo, kakav je značaj iskorišćavanja. Za račun ću uzeti proizvodnju
čaura u 1928. god. Prema napred iznetim podacima, za tu količinu čaura bilo je
potrebno 8144 uncije semena (prosečno od jedne uncije semena 60´ kgr čaura), a za
učauravanje gusenica 16288 tovara prnara. Ako dalje uzmemo da u jedan puni kubni
metar ide po 20 tovara prnara, onda izlazi da se poseklo svega 814 m3pn. prnara.


Pored svilarstva prnar se upotrebljava i za zimski ribolov na Dojranskom Jezeru.
Kako se to vrši, nije ovde za ovaj mah važno, pa o tome neću ni da govorim
(o tome vidi podatke u Šumarskom Listu br. 9 za septembar 1925.). Glavno je da
vidimo, koliko je prnara potrebno. U 1930. god. bilo je na Dojranskom Jezeru 80
ribarskih koliba. Ako uzmemo da je kod svake kolibe bila jedna ograda (pardija),
da za jednu ogradu treba 100 tovara prnara, da taj prnar traje četiri godine i da se
svake godine delimično obnavlja, dakle sav za četiri godine, što čini godišnje po 25
tovara, onda za tih 80 ograda treba godišnje 2000 tovara prnara, što čini 100 m3pn.
Za snabdevanje prnarom služe ribarima prnareve šume u okolini Dojrana. Tu ih ima
po proceni 370 hektara, od čega je 060 hek. niskog oblika sa drvnom masom od 5200
m3pm. i 110 hek. šikara. Ako uzmemo u obzir samo nisku šumu, onda izlazi da je ona
već u punoj meri opterećena, te da bi veće opterećenje već išlo na uštrb kapitala ili
bi se moralo zadovoljiti sečom u daljim prnarovim šumama. Šikare nisu uzete u obzir,
jer se one upotrebljavaju za brst koza. Ako se pak hoće da i dalje seče po ovim
bližim šumama, onda bi se moralo težiti povećanju priraštaja, a to zahteva intenzivnije
gazdovanje i izradu privrednih planova. Kako to treba urediti, pitanje je za sebe, u
koje ovde neću ulaziti.


Celokupna površina, koju prnar pokriva, bilo kao čist bilo u mešavini sa drugim
vrstama (tu je uzeta samo površina, koja njemu pripada) iznosi 6660 hek. Od ovoga
na čist dolazi 4440 hek. a na onoj iz mešavine 2220 hek. S pogledom na oblik otpada
na sitnu šumu 32887 hek., a na šikaru 3.371.3 hek. Celokupna drvna masa procenjena


729