DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 42 <-- 42 --> PDF |
u toj okolini i na drugim mestima. Video sam je zatim u Suhoj Qori više sela Sedlareva (između reke Treske i Pologa), pa na Mečkinom Dolu u Bistri jugoistočno od sela Tresonča na 1.800 m nad morem, dalje na suvatu Qladnici u Kožufu, najzad na Sokolcu u Morihovu kod same državne granice prema Grčkoj, opet na visini oko 1700—1800 m nad morem. Po kazivanju meštana ima je i na Ludžinu severozapađno od sela Jehlovca u Kičevskom srezu na 1600 m nad morem. Svuda je ovde na suvom, plitkom, kamenitom zemlištu od krečnjaka. Prema tome može se zaključiti, da je to biljka većih visina krečnjačkih predela. Na osnovi ovoga može se pretpostaviti, da je ima i na drugim mestima osim napred spomenutih. Narod kuva čaj od ćele biljke. Bere se za vreme cvetanja i otkida se ceo struk do zemlje, pa se tako i kuva. Posle branja ostavlja se da izvesno vreme stoji radi sušenja. Čaj od1 ove biljke ima vrlo lepu žutu boju i veoma prijatan miris sličan lipovom čaju. Možda bi bflo od koristi isp:tati, kakve sve sastojine ima u biljci i čaju, a zatim pri povoljnoj analizi propagirati potrošnju i proizvodnju ove biljke. Na nekim mestima sam je već video po dućanima u lokalnoj trgovini (Kičevo). U slučaju uspešne propagande bio bi to lep prihod za siromašne ljude krečnih predela, a zatim iskoristile bi se i one površine zemljišta, koje su sada neiskorištene ili bar vrlo slabo putem popaše. Manje više skupljaj« se svuda maline, kupine, jagode i drenjine za kuvanje slatka i pekmeza i za jelo uopšte, ali je to mahom kod varoškog stanovništva. U poslednje vreme primećuje se u Skoplju i prodaja borovice (Vaccinium). Mestimično se skupljaju i gljive za jelo, ali je to od malog značaja, obično za svoju ličnu ili domaću potrebu. Nisam video skupljanje za trgovinu, pogotovo kakvog uređenijeg i većeg zamaha. Osim za jelo od nekih se gljiva (Polvporus) pravi i trud za kresivo. U selu Qurgurnici u Donjopološkom srezu »trud« se ovako pravi: sa bukve se skine gljiva, pa se razdeli na nekoliko komada. Zatim se ovi komadi potope u vodu, u kojoj je stavljeno nešto pepela. Pošto se ovo malo prokuva, ostavi se da stoji u toj vodi tri dana. Posle se izvadi i osuši na suncu. U selu Aldincima pod Jakupicom priprema se trud zv. »eško« na isti način. U selu Kneževu u Kratovskom srezu međutim prvo se gljiva izlupa, pa se kuva jedan čas, zatim stoji 24 časa i najzad se nabode na neko zašiljeno drvo i suši dva dana. Posle ovoga se opet izlupa. Kolik prihod predstavljaju sva ova iskorišćavanja, ne može se reći ni približno tačno, jer o tome nema nikakvih statističkih podataka. Velik međutim neće biti. Sta se tiče gljiva, možda bi se izvesnom propagandom uspelo da se uredi i poveća prikupljanje gljiva za jelo, što bi bilo u svakom pogledu od koristi. Dragolj. S. Petrović. ISKORIŠĆAVANJE PRNARA ZA SVILARSTVO I RIBOLOV U JUŽNOJ SRBIJI. Prnar je zimzeleni hrast Quercus coccifera. U J. Srbiji raste on onde gde je najjači uticaj mediteranske klime, a to je u glavnom u Đevđelijskom i Dojranskom srezu. Znatno ga manje ima u Negotinskom srezu, gde dolazi Demirkapijskom Klisurom, a u Strumičkom ga srezu ima samo delimično. Njega rado i mnogo brste koze, naročito preko zime. No on je neobično važan u svilarstvu i ribolovstvu u ovome kraju, jer služi kao osnova na kojoj se izvodi ova narodna delatnost. U Đevđelijskom, Dojranskom, Negotinskom i Strumičkom srezu narod se dosta bavi gajenjem svilobuba (Bombyx mori) radi proizvodnje čaura od nje. U Devdeliji postoji državna sušnica za sušenje čaura (»kožurki«), a od nekoliko godina na ovamo i svilarska zadruga. Za ishranu svilobuba održavaju se mnogi dudinjaci beloga duda (Morus alba). Za jednu kutiju semena (jaja od svilobube)1 od 25 grama potrebno je oko 1200 kgr. dudovog lišća, mereno zajedno sa granjem. Od jedne kutije semena dobije se 45 do 75 kgr. čaura. Za to Je potrebno oko 120 kgr. odnosno 2 tovara prnara. 728 |
ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Za učauravanje gusenica svilobube upotrebljava se prnar, koji je ovde u obliku žbuna. To žbunje se seče i daje gusenicama, da se na njemu učauravaju. U Strumičkom srezu, a nešto i u Dojranskom upotrebljava se još i »metlica« i grab. Prnar n»4Že da se upotrebi dve godine, kao u Strumičkom srezu, ali obično se to me radi, jer gusenicc nerado zavijaju na takvom prnaru. Prnar treba da se poseče 10 do 15 dan? ranije, kako bi se isušio i lišće mu opalo, jer se sa lišćem ne može upotrebiti. 0 proizvodnji sirovih kožuraka (čaura) daje podatke priloženi pregled. Proizvedeno kilograma u godini S . e z 1920 J921 1922 1923 1924 1925 1926 1927 1928 Đevđelija 50000 70000 90000 92000 178123 162716 157000 160990 222798 Dojran 30000 50000 50000 119340 44736 72260 82700 86560 [246466 Strumica 50000 62874 71872 131000 132335 156160 168390 179040 — — — 250 250 250 250 250 260 Svega . . . 130000 182874 211872 338716 428713 340037 385670 412330 488648 Ovo su kombinovani podaci iz Trgovinskog Glasnika br. 57 od 14. marta 1923. godine, Nadzorništva svilarstva preko šumske uprave u Devdeliji i članka »Uzroci opadanja svilarstva u našoj zemlji i mere za njegovo unapređenje« od Vlad. Valente, štampan u Glasniku Ministarstva poljoprivrede i voda br. 22 april — maj 1928. godine. Sada da vidimo, kakav je značaj iskorišćavanja. Za račun ću uzeti proizvodnju čaura u 1928. god. Prema napred iznetim podacima, za tu količinu čaura bilo je potrebno 8144 uncije semena (prosečno od jedne uncije semena 60´ kgr čaura), a za učauravanje gusenica 16288 tovara prnara. Ako dalje uzmemo da u jedan puni kubni metar ide po 20 tovara prnara, onda izlazi da se poseklo svega 814 m3pn. prnara. Pored svilarstva prnar se upotrebljava i za zimski ribolov na Dojranskom Jezeru. Kako se to vrši, nije ovde za ovaj mah važno, pa o tome neću ni da govorim (o tome vidi podatke u Šumarskom Listu br. 9 za septembar 1925.). Glavno je da vidimo, koliko je prnara potrebno. U 1930. god. bilo je na Dojranskom Jezeru 80 ribarskih koliba. Ako uzmemo da je kod svake kolibe bila jedna ograda (pardija), da za jednu ogradu treba 100 tovara prnara, da taj prnar traje četiri godine i da se svake godine delimično obnavlja, dakle sav za četiri godine, što čini godišnje po 25 tovara, onda za tih 80 ograda treba godišnje 2000 tovara prnara, što čini 100 m3pn. Za snabdevanje prnarom služe ribarima prnareve šume u okolini Dojrana. Tu ih ima po proceni 370 hektara, od čega je 060 hek. niskog oblika sa drvnom masom od 5200 m3pm. i 110 hek. šikara. Ako uzmemo u obzir samo nisku šumu, onda izlazi da je ona već u punoj meri opterećena, te da bi veće opterećenje već išlo na uštrb kapitala ili bi se moralo zadovoljiti sečom u daljim prnarovim šumama. Šikare nisu uzete u obzir, jer se one upotrebljavaju za brst koza. Ako se pak hoće da i dalje seče po ovim bližim šumama, onda bi se moralo težiti povećanju priraštaja, a to zahteva intenzivnije gazdovanje i izradu privrednih planova. Kako to treba urediti, pitanje je za sebe, u koje ovde neću ulaziti. Celokupna površina, koju prnar pokriva, bilo kao čist bilo u mešavini sa drugim vrstama (tu je uzeta samo površina, koja njemu pripada) iznosi 6660 hek. Od ovoga na čist dolazi 4440 hek. a na onoj iz mešavine 2220 hek. S pogledom na oblik otpada na sitnu šumu 32887 hek., a na šikaru 3.371.3 hek. Celokupna drvna masa procenjena 729 |