DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 50 <-- 50 --> PDF |
1) da se stopa za zemljariiiu, dok traje privredna kriza, snizi; j) da se autonomni prirezi snize s time, da se proračuni tih tijela sastavljaju samo u okviru nužnih potreba; 3)da se ukine banovinski namet na sječu šuma sa razloga dvostrukog oporezovanja te sa razloga pravednosti; 4) da se barem za nedržavne šume ukine prinos za pošum1 j a v a n j e, koji se r a z r e z u j e na temelju prodajne cijene na panju šumskih proizvoda. Ovo iz is t i h r a z 1 o g a kao pod 3). Potrebna sredstva za pošumljavanje krša i goleti neka se osiguraju u redovnom budžetu, a za pošumljavanje u državnim šumama prinosom ubranim od prodaja u državnim šumama; 5) da se u smislu zakona oproste šumovlasnici kao praproizvadači od poreza *ia poslovni promet od svojih vlastitih šumskih proizvoda napose i od rezanog drva, i 6) da se nikako na šumske proizvode ne uvađaju novi nameti, ma bilo u kom vidu. Pitanje Imovnih općina* Pitanje imov. općina mora se odmah riješiti zbog teškog financijskog stanja njihovog, koje najgrublje oštećuje interese osoblja tih općina. Šta više, nije važno toliko pitanje samih imov. općina, koliko je važno pitanje osoblja, pošto se zakonski propisi, koji zaštićuju to osoblje, često najraznoličnije tumače po nadležnim faktorima. Riješenje pitanja imovnih općina, kako ga je predvidio projekt Ministarstva Šuma i Rudnika, ne znači konačno riješenje tog pitanja, već odlaganje njegovo na neizvjesno vrijeme. Bolje reći, to nije riješenje, jer bi problem i dalje opstojao. Zbog poznatih prilika kod imovnih općina takvo riješenje ne bi odgovaralo. Evo razloga: Aktivne odnosno momentano pasivne imovne općine imaju šuma velike vrijednosti. One mogu da svojim članovima dadu ono, što ih pripada i zašto su imov. općine stvorene. Područje je tih imovnih općina plodini kraj naše države, članovi su im imućni državljani. Takvih ima dvije ili tri. Pasivne imovne općine, kakve su sve ostale, imaju šume ili u predjelima bez komunikacija i s teškim pristupom ili pristupačne i zato iscrpljene, dakle šume male vrijednosti i teško unovčive. Članovi im živu po pasivnim krajevima naše države, siromašni su zemljoradnici na malim posjedima, većim dijelom na apsolutnom šumskom tlu, koje silom prilika iskorišćuju kao poljoprivredno tlo. Plaćaju imovnoj općini odštetu za drvo, koja dosiže i polovicu vrijednosti kod tehničkog drveta. Gorivo drvo dobivaju u nedovoljnoj količini ili odakle ga zbog pomanjkanja prometila ne mogu izvući. Vidimo da onaj mali dio članova tili općina, koji je imućan i koji bi mogao i bez ovog prava Iako si nabaviti potrebno drvo, ima potpunu korist od imovnih općina, dok najveći dio, kojemu bi i te kako dobro došla besplatna ili jeftina drva, nema gotovo nikakve koristi od imovnih općina. Naša država, kao i sve moderne države, nastoji svim mogućim sredstvima ublažiti socijalnu [nejednakost, omogućiti stanovnicima siromašnijih krajeva život podjednak životu bogatijih stanovnika. Oma će to bezuvjetno nastojati učiniti i kod rješavanja ovog pilanja, koje je k tome posebne naravi, šumarske. Treba je samo upoznati sa stvarima onako, kako doista jesu. Bezuvjetno treba stajati na principu, da zemljoradnici siromašnijih krajeva do * Vidi Šumarski List 1933 str. 607—616. 736 |