DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Zakon o odlaganju i oproštaju presuda po šumskim krivicama prelomio je nad tim šumama štap i istrgao šumaru iz ruku kočnicu, kojom je on do danas kočio tempo njihova propadanja. Narod izvršuje temeljito tu presudu. Iz sadanje bijede on si sprema za najskoriju budućnost još gori pakao. Na šumarskoj je javnosti, da nastoji spasiti, što se još spasiti dade. Donijeti treba ono što § 106 zakona o šumama predviđa: dati zakonsku mogućnost individualnoj diobi zajedničkih šuma - šikara i pustih šumskih zemljišta na apsolutnom šumskom tlu i njegovom ekstremu — Kršu. Drugi način spasa tih šuma praktički ne postoji. Smjernice za provođenje diob.e. Individualna dioba ne bi bila obavezna nego fakultativna . Inicijativu za diobu dala bi prvostepena upravna vlast ili sama uprava dotične zajednice u svakom konkretnom slučaju. O diobi odlučivao bi odbor (vijeće) na sjednici, kojoj bi prisustvovao i šumarski referent prvostepene upravne vlasti zbog obrazloženja prijedloga o diobi. Za potrebe paše, ako je ima, izlučilo bi se potrebno zemljište. Odluka odbora (vijeća) predložila bi se Kr. Banskoj upravi na odobrenje. Odnosna zemljišta podijelila bi se zemljoradničkim (po zanimanju) pripadnicima dotične zajednice, koji su dužni svoje dijelove ograditi. Podijeljena zemljišta ne smiju ni otuđiti ni bez prethodne dozvole vlasti iskrčiti. Sama dioba u tehničkom smislu ima se izvesti tako, da pojedini dijelovi dobiju što zaokruženiji (ne protegnuti) oblik i da se ostave potrebni putevi — u koliko ih nema dovoljno — tako da svaki dio dobije prilaz do javnog puta. Kod diobe ima se voditi računa o dobroti zemljišta i o vrijednosti drvne mase, koja na njemu raste. Od diobe imaju se izuzeti šume, koje su i do danas dobro sačuvane odnosno u kojima se racionalno gospodari, dalje šume, koje služe neposrednoj okolini mjesta u estetskom i higijenskom pogledu, vještačkim načinom podignute šumske kulture i one šume, čijom diobom bi ispale čestice sa manje nego 0.2 ha površine. Individualnom diobom dobit će narod ostatke šuma, koje su u stanju propadanja, i spasit će ih privredi. Mahom će nestati 90% današnjeg broja šumskih prekršaja. U mnogim upravnim općinama narod je sklon diobi, a zborovi šumara, pa i samih agronoma, donosili su rezolucije u tom smislu, imajući u vidu, da je to jedina i najefikasnija mjera za podizanje općinskih šikara i privođenje privredi pustih šumskih zemljišta. Ima primjera, gdje pitanje paše ne postoji. Ima još više slučajeva, gdje te šikare iskorišćuju pojedinci za pašu hiljada koza. Naravno, da ti pojedinci krijući se iza kojekakvih firma, dižu graju protiv sam e mogućnost i individualne diobe šikara. Zakon sa fakultativnom diobom međutim ne može nitko opravdanim argumentima da pobija. Ako su se izvele već svakojake agrarne reforme, ova je sa nacionalno - ekonomskog stanovišta najhitnija i najopravdanija. Tamo gdje šikare zajedničkog vlasništva služe paši stoke, opravdan je strah, da će konačnim uništenjem šikara propasti i paša, dok bi u individualnom vlasništvu postepenim pretvaranjem šikara u šume već sam lisnik davao veću korist nego je daje propadajuća šikara. 9 |