DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ing. JOSIP WASZNER (SARAJEVO): USTANOVLJIVANJE SOPSTVENIH TROŠKOVA ZA OKRUGLO DRVO I REZANU ROBU (DÉTERMINATION DU PRIX DE REVIENT POUR LE BOIS ROND ET LE BOIS SCIÉ) Svi predmeti u trgovini imaju, s obzirom na svoj kvalitet, razne cijene. Uslijed toga podvrgnuti su i šumski proizvodi, pa i proizvodi industrije drveta jednog te istog sortimenta i istih dimenzija — već prema kvalitetu — raznim cijenama, koje stvara t. zv. napetost cijena (Preisspannung). Strogo uzeto, i u smislu solidnih trgovačkih principa trebala bi da je prodajna ili kupovna cijena (C) svake robe jednaka njezinoj vrijednosti na mjestu nalazišta (V), povećanoj za troškove proizvodnje i transporta do mjesta prodaje ili upotrebe (.) kao i za primjereni poduzetnički dobitak (P). Matematički bilo bi ovo izraženo jednadžbom: C = V + T + P No u svjetskoj trgovini mijenjaju se matematski izračunate cijene prema potražnji i ponudi u takvoj mjeri, da se često događa, da u slučaju slabe potražnje i velike ponude padaju ispod sopstvenih troškova, uslijed čega nastaju poremećaji i krize, dok naprotiv kod velike potražnje i slabe ponude matematski izračunate cijene znatno bivaju premašene i nastaje gomilanje kapitala. Da trgovac ne bi kolebao u granicama ovih fluktuacija u nesigurnosti, glavni je zahtjev, da prodavalac bude tačno informisan o sopstvenim troškovima svoje na tržište iznijete robe. Nedostaje li ovaj preduslov u bilo kojoj privrednoj grani, tada ona nema pravo na potporu ili pripomoć ma s koje strane, a najmanje od strane države t. j . na račun naroda. Od mnogih industrijskih grana privrede nas ovdje interesuje poglavito industrija drveta. Premda je ona jedna od najstarijih i najviše rasprostranjenih, to još uvijek njena literatura ne sadrži nikakvog upotrebivog načina za određivanje vlastitog koštanja raznih sortimenata trupaca i rezane robe; ali čim izbije kakva kriza, eto je odmah da traži državnu pripomoć i spašavanje na račun općenitosti. To još biva i dan danas na bezbrojnim sjednicama i anketama sa bezbrojnim rezolucijama. Spomenuti žalosni fakat nije poznat javnosti, pa ni krugovima, koji odlučuju o podjeljivanju pripomoći industriji drveta, jer vodeći ljudi industrije i komercijalne nauke znali su do sada da zataje gore spomenuti nedostatak, a stručnjaci nadzornih vlasti valjda nisu osjećali potrebu, da se zadube u to zamršeno pitanje. Kako se bez znanja sopstvenih troškova u industriji i trgovini drveta mogućnost egzistencije i konkurencije ne da zamisliti, pokušaćemo da rasvijetlimo ovo pitanje. Sopstveni troškovi okruglog drveta. Kako je poznato, razlikujemo prema kvalitetu okruglog drveta trupce I. i II. klase (u nekim državama i više klasa), a prema dimenzi 57 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 28 <-- 28 --> PDF |
jama (promjeru) debele ili jake, zatim osrednje i tanke trupce. Shodno ovim svojstvima razlikuje se i vrijednost ovih trupaca, te se prema vrijednosti svrstavaju najmanje u 5 ili 6 grupa. Pošto dakle postoji razlika u vrijednostima trupaca, potrebno je da svaki trgovac drvetom bude tačno orijentisan o sopstvenim troškovima raznih svojih grupa trupaca, jer će samo u tom slučaju biti na visini pravog trgovca. Pitanje je sada, kako da ustanovimo sopstvene troškove trupaca raznih kvaliteta i dimenzija. U tu svrhu potrebni su slijedeći podaci: 1. Broj komada jakih, osrednjih i tankih balvana I. i II. klase sa odgovarajućom drvnom masom i ukupna drvna masa. 2. Probnim rezanjem ili procjenom ustanovljeni kvalitet raznih sortimenata (normalno široka, normalno tanka, kratka roba i okrajci) u postocima. 3. Prodajne cijene sortimenata navedenih pod tačk. 2, i to ili cijene na svjetskim tržištima ili preračunate na bilo koje mjesto. 4. Suma proizvodnih troškova za ukupnu drvnu masu okruglog drveta — uračunavši kamate i amortizaciju — do pilane ili do mjesta prodaje trupaca. Iz podataka pod tačk. 2. i 3. ustanovi se vrijednost 1 m3 rezane robe raznih sortimenata, dobivene iz okruglog drveta svake grupe. Pomoću ovih vrijednosti, koje ujedno predstavljaju napetost cijena i medju kojima jednu treba izabrati kao bazu odn. jedinicu, izračunaju se razmjerni brojevi vrijednosti trupaca, u postocima. Ako sumu proizvodnih troškova iskazanu pod tačk. 4. razdijelimo sa sumom, koja se sastoji od zbira produkata pod tačk. 1. navedenih komada trupaca i odgovarajućih procenata razmjernih brojeva, tada dobijemo kao rezultat sopstveni trošak koji odgovara izabranoj jedinici. Ovaj broj, pomnožen sa pojedinim razmjernim brojevima, daje nam konačno sopstvene troškove sviju ostalih grupa trupaca. Primjer : Jedan trgovac drvetom dobio je u svojoj sječini trupaca izrezanih na 4 m duljine, i to: ) 15744 kom I. kl. sa 11232 m3 drveta 18033 kom. jakih l 2289 „ II. „ „ 1686 „ j 8009 „ I. „ ,. 3154 „ 24610 „ srednjih t 16601 „ II. „ „ 4781 „ 13511 „ tankih 13511 „ .. „ „ 1549 „ Ukupno . . 22402 m3 drveta. Prilikom probnog rezanja nekolicine jakih, inače prosječnih trupaca I. klase dobio je ove Sortimente piljenica I. kl., norm.* roba 8% a 1280 Din po m3 = 102´40 Din II. „ „ 18% „ 1140 „ „ „ = 205´20 „ .. „ 34% „ 920 „ „ „ = 312-80 ., IV. „ „ 30% „ 820 „ „ „ = 246´— „ V. „ „ 5% „ 710 „ „ „ - 36-50 „ kratka roba 5% „ 700 „ „ „ 35´— „ Svega . . 936´90 Din koja je svota jednaka vrije dnosti 1 m3 rezane robe dobivene iz jakih trupaca I. klase. * Zbog jednostavnosti nismo [razdjelili normalnu robu na široku i usku, niti smo uzeli u obzir okrajke. Cijene su uzete iz 1928/29. godine fob pristanište Jadrana. 58 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Kod probnog rezanja jakih, inače prosječnih trupaca II. klase dobio je ove Sortimente piljenica: II. kl., norm, roba 9%. a 1140 Din po m3 = 102*60 Din III. „ „ „ 36% „ 930 „ „ „ = 331 ´20 „ IV. „ „ „ 38%; „ 820 „ „ „ = 331*60 „ V. „ „ „ 10% „ 710 „ „ „ = 71— „ kratka roba 7% „ 700 „ „ „ == 49"— „ Svega . . 865´40 Din koja je svota jednaka vrijednosti 1 m3 rezane robe dobivene iz jakih trupaca II. klase. Kod probnog rezanja osrednjih, inače prosječnih trupaca I. klase dobio je ove Sortimente piljenica: I. kl., norm. roba 5% a 1280 = 64´— Din H. „ „ i» 13% „ 1140 = 148´20 .. ., „ »* 36%´ „ 920 = 331´20 IV. „ „ » »» 32%´ „ 820 = 262´40 v. „ 8% „ 710 = 56*80 kratka roba 6%´ „ 700 = 42´— Svega 904*60 Din koja je svota jednaka vrijednosti 1 m3 rezane robe dobivene iz osrednjih trupaca I. klase. Kod probnog rezanja osrednjih, inače prosječnih trupaca II. klase dobio je Sortimente: II. kl., norm. roba 2% a 1140 Din po m3 = 22´80 Din III. „ „ „ 38% „ 920 „ „ „ = 349*60 „ IV. „ „ „ 40% „ 820 „ „ „ = 328´— „ V. „ „ „ 12% „ 710 „ „ „ = 85*20 „ kratka roba 8% „ 700 „ „ „ = 56— ,. Svega . . 841*60 Din koja je svota jednaka vrijednosti 1 m3 rezane robe dobivene iz osrednjih trupaca II. klase. Iz tankih, inače prosječnih trupaca II. klase dobio je: III. kl., norm, roba 15% a 920 Din po m3 = 138´— Din IV. „ „ „ 38% „ 820 „ „ „ = 311*60 „ V. „ „ „ 22%.,, 710 „ „ „ =156*20 „ kratka roba 25´ 700 175 Svega . . 780*80 Din koja je svota jednaka vrijednosti 1 m3 rezane robe dobivene iz tankih trupaca II. klase. Da bi nam bilo moguće, da napetost cijena rezane robe dobivene iz navedenih grupa trupaca izrazimo u postocima, uzećemo kao bazu odn. jedinicu dalnjeg računa najnižu vrijednost, u našem slučaju vrijednost piljenice dobivene iz tankih trupaca II. kl. t. j . 780*80 Din. Stavi li se za ovaj iznos kao razmjerni broj iznos od 1%, izračunat će se odgovarajući razmjerni brojevi za ostale grupe trupaca na ovaj način: 59 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 30 <-- 30 --> PDF |
za osrednje trupce II. kl. biće —„on.on— = .078% loi) OU 904-6 X 1 = vw % " " 780´80 . i .. 865´4 X 1 rmcc/ 780´80 „ jake „ II. „ „ —rjo^-or,— — 1 108.. 936´9 X 1 1. 780*80 Ako na pr. sveukupni troškovi za 22402 m3 okruglog drveta iznose na pilani 4,032.360 Din, biće sopstveni trošak za 1 m3 okruglog drveta tankih trupaca II. klase 4,032.360 1549 X 1 + 4781 X .078 + 3145 X Fl 58 + 1686 X .08 + 11232 X 1 ´200 )= 156 Din. Sopstveni trošak za 1 m3 osrednjih trupaca .. kl. iznosiće 156 X .078 = 168 Din 1 »» »» I. jj )) 156 X .58 = 181 „ 1 Î Î „ jakih II. 156 X f 108 = 173 „ÎT ?» 1 I. 156 X .200 =187 „ Na osnovu ovakvog računa, koji se može sastaviti za skupine trupaca kakvihgod dimenzija, svaki industrijalac ili trgovac drvetom biće u stanju da okruglo drvo proda prema raznim dimenzijama i kvalitetu bez gubitka ili štete s obzirom na ostale skupine trupaca. Tačni sopstveni troškovi za okruglo drvo osobito su od važnosti, ako koji industrijalac primi narudžbu, za čiju realizaciju mora upotrijebiti specijalno izabrane trupce. Ako gore izračunatim sopstvenim troškovima pridodamo odgovarajuću poduzetničku dobit, dolazimo do najniže prodajne cijene trupaca, ispod koje se ovi ne bi smjeli prodati. Sopstveni troškovi rezane robe. Okruglo drvo prerađuje se na pilanama u raznovrsnu rezanu robu (piljenicu). Tako proizvodi industrija drveta: a) iz č e t i n j a s t i h trupaca : normalno široku i usku robu, kratku robu, rasporenu robu, mosnice, madriers, bastings, razne četvrtače kao letve, špal´irletve, letvice, kantile, štafle, morale, polmorale, grede i t. d. ; b) i z b u k o v i h (lisna tih) trupaca : razne daske, tavolete, testone, frize, mosnice, parkete, letve za pokućtvo, grede, podvlake i t. d.; sve u raznim duljinama, jačinama i širinama, kao i u raznim kakvoćama, kako to iziskuje svjetsko tržište ili mjesto upotrebe robe. Uslijed ovih mnogih varijacija i raznolikosti u mjerama i kakvoći izračunavanje vlastitih troškova za piljenu robu zamršenije je nego kod okruglog drveta. U tu svrhu potrebne su znatne predradnje, a moramo također sastaviti posebne pomoćne tabele za razne Sortimente piljene robe. Za izračunavanje sopstvenih troškova za piljenu robu, ako hoćemo da nam u svakom slučaju stoje na raspolaganje odn. budu pri ruci, potrebni su ovi podaci: 1. Ukupna masa okruglog drveta, dijeljena po kakvoći (I. i II. kl.), prema dimenzijama trupaca (jaki, osrednji, tanki trupci) i prema vrsti drveta (jelovina, bukovina i t. d.). 60 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 31 <-- 31 --> PDF |
61 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Tabela sortimenata 62 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 33 <-- 33 --> PDF |
2. Kvalitet i množina dobivene rezane robe, ustanovljeni probnim rezanjem za svaku skupinu trupaca u kubnim metrima i procentima, kao i površina reza pile (Sägeschnittfläche) za svaku grupu trupaca napose i ukupno u kubnim metrima. 3. Iskaz piljene robe, u koji´ treba staviti podatke naznačene pod tačkom 1. i 2. (vidi formular I.). 4. Prosječne prodajne cijene piljene robe na svjetskim tržištima ili na bilo kojoj stanici. 5. Ukupni troškovi piljenice na stovarištu materijala kod pilane, uračunavši kamate i anuitete troškova. 6. Prosječni postotak iskorišćavanja prema vrsti drveta uz naznaku dimenzija (duljina, širina, jačina) prosječne piljene robe. 7. Tabela sortimenata za svakovrsnu piljenu robu (vidi formular II.). 8. Sopstveni troškovi za trupce po vrstama drveta i po skupinama na pilani za slučaj, ako režemo piljenicu po narudžbi iz izabranih balvana. Iskaz piljenice (formular I.) pokazuje, da ovd´e imamo iste skupine trupaca i drvne mase kao naprijed kod sopstvenih troškova za okruglo drvo, nadalje da smo prilikom rezanja trupaca na daske 18 m/m jačine od 22402 m3 okruglog drveta dobili : 743 m3 piljenice I. kl. 1859 ., „ II. 5195 „ „ III. ukupno 15.224 m3 piljene robe, 5092 „ „ IV. 1260 „ „ V. . , . .,.,._ . 15224 X 100´ r7.noy . . . . ProS]ecno kod dakle je postotak iskorišćavanja = Ö24Ö2 ~ ´° piljenja na 4 m duge i 18 m/m jake daske. Konačno vidimo, da je ukupna površina piljene robe jednaka 1,819.054´864 m2. U ovim podacima nemamo prosječnu širinu dasaka. Ovu nalazimo, ako ustanovimo površinu 1 m3 piljenice 18 m/m jačine, što je = 1,819.054´864 : 15224 = 119´486 m2. Nakon toga u tabeli sortimenata tražimo, kojoj širini površina odgovara. U našem slučaju je to 250 rn/m = 25 c/m. (Prosječna širina može se ustanoviti i na drugi način). Radi ustanovljenja sopstvenih troškova za 1 m3 dasaka 18 m/m jačine moramo prije svega proračunati napetost cijena piljenice na svjetskom tržištu, koju i ovdje na isti način dobivamo kao kod okruglog drveta. Kao bazu ili jedinicu postotka za napetost cijena uzimamo i ovdje prodajnu cijenu najjeftinije robe t. j . 1 m3 kratke robe sa 700 Din = \°/cPrema tome je odgovarajući omjerni broj za piljenicu: 710 V. klase a 710 Din po m3 = -~-- 1´014% IV. „ „ 820 „ „ = .. „ „ 920 „ „ = -^ = 1"314%. 700 .. „ » .40 „ „ = ~~-^ .628>% 1280 1280 700 ´ 63 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Recimo da sveukupni proizvodni troškovi za 15224 m3 piljenice na stovarištu materijala kod pilane iznose 6,089.600 Din t. j . za 1 m3 prosječno 400 Din. Sopstvenitrošak 1 m3 kratke robe biće onda 6,089.600 1084X1 + 1260.1-014+5092.1-171+5195.1-314+1859..628+734.1-830 _ 6,089.600 010 _,. . ..«. 19520*274 ~ Mu Um ´ pm u d ... supsiveni trOSclK. Zd 1 m3 piljenice V. kl. 312 X .014 = 316 Din 1 „ „ IV. „ 312 X 1*171 = 365 „ 1 ,, „ .. „ 312 X 1*314 = 410 „ 1 „ „ .. „ 312 X 1*628 = 50´8 „ 1 „ „ I. „ 312 X 1*830 = 571 „ Pridodamo li ovim sopstvenim troškovima trošak za tovarenje piljenice u željezničke vagone, prevozne troškove do kojeg pristaništa na Jadranskom moru, troškove za skladišninu i za prebacivanje robe na parobrod, pa priračunamo li k tome odgovarajući poduzetnički dobitak, doći ćemo do najniže prodajne cijene piljenice fob pristanište. Po ustanovljenju sopstvenih troškova za jedan probnim rezanjem dobiveni sortimenat treba još ustanoviti jedan vrlo važan faktor, naime trošak za 1 m2 površine reza pile dotičnog sortimenta. Već smo u iskazu piljenice naveli, da sveukupna površina reza pile 4 m. dugačkih, 18 m/m jakih i 25 c/m širokih dasaka iznosi 1,819.054*864 m\ Podijelimo li ovaj iznos sa ukupnim proizvodnim troškovima loko stovarište materijala, dobićemo vlastiti trošak za 1 m2 piljenice, u našem slučaju 6,089.600 : 1,819.054*864 = 3*35 Din. Na osnovu troška za 1 m2 površine reza pile prosječno 4 m. dugih, 18 m/m jakih i 25 c/m širokih dasaka možemo da ustanovimo sopstvene troškove zasve ostale širine iste jačine. I. Primjer : Koji su sopstveni troškovi za daske 4 m. duge, 18 m/m jake i 20 c/m široke? Prema tabeli sortimenata iznosi površina reza pile za 1 m3 piljenice dimenzija, koje su u pitanju, 121*603 m2. Pošto trošak za 1 m2 površine reza pile 25 c/m širokih i 18 m/m jakih dasaka iznose kod iskorišćavanja od 67*97% Din 3*35, to on za 1 m2 piljenice 20 c/m širine, sa iskorišća vanjem od 67*74% iznosi ´ —.. = 3*37 Din, a za 1 m3 piljenice 20 c/m širine 121*603 X 3*37 = 409*8 ili okruglo 410 Din. Sopstveni trošak za daske 20 c/m široke i 18 m/m jake ustanovljuje se iz jednadžbe . : 312 = 410 : 400 312 X 410 x = = 320 Dm * ]-400—- Dakle su sopstveni troškovi za pojedine Sortimente dasaka 4 m. dugih, 20 c/m širokih i 18 m/m jakih, loko stovarište materijala, ovi: za 1 m3 kratke robe ... . 320 X 1*000 = 320 Din „ piljenice V. kl. . . 320 X 1*014 == 324 IV. „ . . 320 X 1*171 t= 375 III. „ . . 320 X 1*314 = 420 II. „ . . 320 X 1*628 = 521 I. „ . . 320 X 1*830 i=i 580 64 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Pomoću podataka iz iskaza piljene robe i iz tabele sortimenata možemo iste sopstvene troškove dobiti i drugim računskim putem. Iz tabele sortimenata razabiremo, da je postotak iskoriščavanja 4 m duge, 18 m/m jake i 20 cm široke piljenice 67´74%, te odatle iz 22402 m3 okruglog drveta 22402 X 67´74 možemo očekivati r^r = 15175 m´ iljenice i to: 7´1% = 1077 m3 kratke robe a 700 Din po m8 S´3%1 = 1260 „ piljenice V. kl a 710 ,, „ „ 33´5% = 5084 „ „ IV. „ 820 »? " »J 34´1% = 5175 „ ,. III. „ 920 ») ») *. 12*2%i = 1851 „ „ II. ,. 1149 »» 1J »I 4´8% = 728 „ „ I. „ 1280 Sopstveni troškovi izračunaju se na način, kako smo naprijed pokazali, a to će za kratku robu kao jedinicu biti 6,089.600 1077X1+ 1260.1-014+5084..71+5175X1-314 + 1851X1-Ô28+728X1-83 6,089.600 = 1QQ83-64 = ^20 Din, dakle jednaka svota kao gore. Ako ovu svotu pomnožimo sa odgovarajućim omjernim brojevima, dobijemo već gore ustanovljene sopstvene troškove za ostale kakvoće piljenice. Pri ustanovljivanju sopstvenih troškova za četvrtače (Kanthölzer), kao letve, štafle i t. d.. postupa se jednostavnije nego kod dasaka, jer se kod ovih sortimenata redovito ne čine razlike u kakvoći i jer se za njihovu proizvodnju obično služimo manje vrijednim okruglim drvetom. II.) Primjer : Koji su sopstveni troškovi za štafle 4 m duge i 100X100 m/m jake? Kako se iz tabele sortimenata vidi, postotak je iskoriščavanja 1 m3 štafli gornje dimenzije 63´27%, a površina reza pile 40´5 m\ Iz 22402 m3 okruglog drveta možemo dakle očekivati 22402 X 63-27 JQQ = 14174 m štafli. Pošto prosječni proizvodni troškovi za rezanu robu loko stovarište materijala iznose 6,089.600 Din, sopstveni će trošak za 1 m3 štafli 4 m duljine i 100 X 100 m/m jačine iznositi 6,089.600 : 14174 — 429´6 ili okruglo 430 Din. Do istog rezultata dolazimo, ako uzmemo za osnov računanja površinu reza pile. Površina reza pile za 1 m3 štafla jest 40´5 m2, a za 14174 m3 iznosi ona 14175 X 40´5 = 574047 m2. Sopstveni trošak za 1 m2 površine reza pile iznosi 6089600 : 574047 = 10/61 Din, a iz toga sopstveni trošak za 1 m3 štafli 4 m dulj. i 100 X 100 m/m jačine iznosi 40"5 X 10*61 = 4297 ili okruglo 430 Din, dakle jednako kao gore. Prema opisanoj metodi i navedenim primjerima možemo da izračunamo sopstvene troškove za rezanu robu svakojakih dimenzija. Treba da industrija drveta već jednom uoči od kolike je važnost! ustanovljenje sopstvenih troškova za rezanu robu, jer bez poznavanja ovih sve međunarodne ekonomske ankete i slični sastanci, čiji su dugogodišnji neuspjesi poznati i troškovi osjetljivi, vode jedino k pukom zasljepljivanju javnosti i zavaravanju odlučujućih faktora. Résumé. D´apres . auteur, la littérature concernant . industrie au bois manque aujourd´hui encore d´ une méthode praticable de détermination du prix de revient pour le bois rond de meme que pour le bois scié. In en donne ici une. 65 |