DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 36     <-- 36 -->        PDF

IZVJEŠTAJI


NOVA OPASNOST ZA LISNATE ŠUME.


Već unatrag tri do četiri godine zapaža se u fakultetskoj šumi S a š i . o v a č k i
1 u g (između Sesveta i Sv. Ivana Zeline), da u 40-godišnjim sastojinama hrasta lužnjaka
stanovit broj stabala u proljeće vrlo slabo prolista. Ponajčešće imaju na takvim
stablima tek nekoje grane malo lišća, a većina grana ne prolista uopće. Tražio se
uzrok ovoj pojavi, pa su pojedina stabla srušena i pretražena, no nije se moglo
ustanoviti, zašto se pupovi nisu otvorili, premda su na vanjski izgled posve normalni
i neoštećeni. Kako je baš u isto vrijeme dotična šuma bila napadnuta od gusjenica,
a donekle i od pepelnice, pa kako takovih stabala nije bilo procentualno mnogo, nije
se toj pojavi pridavala veća važnost.


Međutim u broju 7—1933. časopisa »Tharandter forstl. Jahrbuch« str. 532 donosi
prof. M un e h kratak članak sa dvije slike pod naslovom: »Eine neue Laubholzkrankheit?
« U tom su članku opisana slična opažanja u nekim njemačkim šumama
i to ne samo kod hrasta lužnjaka nego i na johama i jasenu. Pisac veli doslovno:
»Ova se pojava opaža kod hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata) u sastojinama
razne dobe. Pupovi su doduše pravilno razvijeni, no u nutarnjosti su na vegetativnom
vršku smeđi. Orane su u glavnom neozlijeđene i zelene. Na većini ovakovih stabala
naknadno su razvili lišće samo pojedini spavajući pupovi, pa se radi toga opaža,
da su pojedina mjesta u sastojim slabo prelistala. Pupovi su kod ovakvih jalševih
stabala većinom posve uništeni, dok se kod pupova na jasenovim stablima nije opazio
nikakav znak oboljenja. Doduše viđa se na pojedinim pupovima po koja sitna bušotina
od kukaca, no velika većina neprolistalih pupova svih ovih vrsta drveća bila
je ´bez vanjskih ošteta«.


Do sada se o ovoj bolesti nije došlo ni do kakvih zaključaka. Svakako treba
da šefovi šumskih uprava upozore na ovu pojavu lugarsko osoblje, te da je onda
sami dalje motre. Pojedine slučajeve ovakovih oboljenja trebalo bi prijaviti i našim
šumarskim fakultetima, katedrama za bolesti bilja, da se pravovremeno uzmogne
ustanoviti raširenost te bolesti.


Prof. Petračić.


ŠUME U KAMERUNU.


Od francuskog konzulata u Zagrebu primismo pod gornjim naslovom jedan
izvještaj, iz koga izvadismo ovo:


Eksploatacija šuma u Kamerunu poduzeta je metodički odmah nakon rata. Šume
Kameruna zapremaju oko 12,000.000´ ha (u južnom dijelu zemlje). Blizu granice prema
Nigeriji one zauzimaju zonu od kojih 1501 km širine, dok se u smjeru prema Gafoomi
šumska zona raširuje do circa 1000 km.


Vrste drveća vrlo su različite. Najglavnije od momentano eksploatiranih vrsta
jesu: mahagon (acajou), ebanovina, orahovina, balingovina itd. Zadnjih dviju godina
izvozilo se iz Kameruna najviše mahagonsko drvo.


Tokom 1931. godine izvezeno je iz Kameruna:


1. Mahagona 12.940 tona u vrijednosti od 4,134.000 fr.
2. elbanovine 718 » » 658.0001 »
3. drugih vrsta finog stolarskog drveta . 1.599 » » 503.000 »
4. drva za građevne konstrukcije . . . 16.343 » » 4,897.000 »
5. željezničkih pragova 476 » » 200.000 »
6. dužica . 775 » » 372.000 »
7. tesanog drveta 3,636 » » 2,068.000 »
36.578 tona u vrijednosti od 12,832.000 fr.
66