DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Potpore iz Kereskenjijeve pripomočne zaklade. Presjedništvo Jugoslovenskog šumarskog udruženja na temelju ovlasti Upravnog odbora JŠU podijelilo je iz Kereskenjijeve pripomoćne zaklade potpore slijedećim udovama: uda Milka Girtler, Zagreb; gđa Zora Prstec, Zagreb; gđa Milka Pere, Zagret i gda Anka Vraničar, Ciikvena kod Križevaca; svakoj 250 Dinara. Uprava JŠU. IZ UDRUŽENJA STUDENATA ŠUMARSTVA 1. ŠUMARSKO PLESNO VEĆE 1934. Najstarije stručno studentsko udruženje na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, a prvo i -najstarije studentsko šumarsko udruženje na Slavenskom Jugu — Udruženje studenata šumarstva — priredilo je 13. siječnja 1934. svoju tradicionalnu i već tako poznatu priredbu — Šumarsko plesno veče. Udruženje studenata šumarstva već priličan niz godina priređuje svoju već iako poznatu i popularnu zabavu. Ovogodišnja priredba bila je i jubilarna, jer je bila skopčana s neslužbenom proslavom 30-god. opstanka udruženja. Pripreme za zabavu trajale su gotovo puna dva mjeseca. Razaslane su bile pozivnice i počasne ulaznice po cijeloj državi. Posebno su slane okružnice na svu gg. šumare, lovce i lovačka društva, da bi pomogli rad udruženja i za lovačku tombolu darovali divljač. Zagrebačke su novine najpripravnije otvorile svoje stupce i uvrštavale oglase i reklame za zabavu. Svagdje se govorilo o priredbi mladih šumara. Sve zagrebačke trgovine i lokali izvjesili su ukusno izrađene šumarske plakate, a na više mjesta u gradu visjele su reklamne plahte i zastave. Ukratko, interes u javnosti za tu priredbu bio je ogroman. Sve videnijc osobe spremale su se da posjete tu zabavu. Pripreme su dosegle vrhunac na sam dan zabave. Stavljene su karte u pretprodaju, a svi stolovi bili su zauzeti još istog dana. Sve prostorije Hrv. Glazbenog zavoda bile su ukrašene u šumarsko-lovačkom stilu. Ulaz, predvorje i stubište bilo je ukrašeno jelama i smrekama, dok je plesna dvorana bila isprepletena crnogoričnim vijencima, a zidovi ukrašeni lovačkim trofejama. Podij plesne dvorane bio je također ukrašen ogromnim i prekrasnim primjercima jela î smreka. Prozori svih tih prostorija ´bili su zakriti zastorima sa slikama različitih šum. znakova i simbola. U maloj dvorani bio je smješten buffet, napravljen kao lovačka kućica i ukrašen šum. znakovima. Na stubištu poredali su se studenti šumarstva, te uvađali poč. uzvanike i goste. Velike prostorije Hrv. Glazb. Zavoda bile su premalene da prime onoliki broj posjetilaca. Zbog neprestanog pridolaženja gostiju bilo je nemoguće započeti s programom prije K>22h. U to vrijeme ušla su u (koncertni! dvoranu praćena studentima šumarstva gg. Ing. V. Kereškenji, viši šum. savj., koji u zamjeni šefa šumarskog odsjeka kr. banske uprave g. Stj. Dubenika zamjenjuje g. ministra šuma i ruda, zatim gg.: Ing. Đuro Stipetić, rektor hrv sveučilišta, pa dekan Polj.-šumarskog fakulteta gosp. Dr. Aleksandar Ugrenović, prodekan g. Dr. Bogdan Šolaja i mnogi drugi. Odmah iza toga pristupilo se izvedbi programa. Prije početka samog koncertnog dijela programa, pozdravio je predsjednik Udruženja studenata šumarstva Matija Đaić prisutne ovim govorom: 69 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Gospode i gospodo! Dopustite mi da prije početka samog programa zadržim na čas Vašu pažnju i da Vam, kao predsjednik Udruženja studenata šumarstva zagrebačkog univerziteta, prozborim nekoliko riječi. Udruženje studenata šumarstva ovom svojom čednom zabavom slavi trideset godišnjicu svoga postojanja i rada. U godini 1934., u kojoj je naša Alma Mater zako račila na prag svoje šesdesetgodišnjice, naše je Udruženje već navršilo trideset godina života. Ta nam činjenica daje pravo da sa naročitom radošću i ponosom utvrdimo, da je naše čedno Udruženje razvijalo svoj rad diljem čitave druge polovine života naše Almae Matris. Ne treba da Vas pri tome zbunjuje činjenica, da je Poljoprivredno-Šumarski Fakultet formalno star samo četrnaest godina. Stvarno je šumarski nastavni i naučni rad na zagrebačkom univerzitetu započeo već pred trideset i pet godina. Šumarska nastava I nauka ušle su u sklop univerziteta još godine 1898. i bile sve do 1919. organski vezane o filozofski fakultet. Gledajući u prošlost mi možemo sa naročitim zadovoljstvom konstatovati, da je poslije pravnih, filozofskih i teoloških nauka šumarska nauka vremenski najstarija na zagrebačkom univerzitetu. Gledajući u prošlost našeg narodnog šumarstva, naša radost i ponos nisu veliki samo zato što je u Zagrebu — za vrijeme Ilirskog Pokreta — osnovano najstarije šumarsko udruženje Slovenskog Juga, već i zato što je Zagreb već pred 35 godina uočio i ostvario misao, da šumarska nauka i nastava spadaju u krilo univerziteta. Da nije bilo te dalekovidnosti i aktivnosti naših preda i naših najodličnijih nastavnika, ne bi Udruženje studenata šumarstva bilo u današnjoj sretnoj mogućnosti da slavi tridesetgodišnjicu svoga rada na univerzitetu. Istorijski tok dogodaja daje nam pravo da sa naročitim ponosom reknemo, da je Udruženje studenata šumarstva — osnovano godine 1903. — uistinu najstarije stručno udruženje na zagrebačkom univerzitetu. Tu starost našeg udruženja treba zablagodariti žilavome nastojanju u trajanju od tri decenija, kojim se naše udruženje znalo odhrvati onoj čestoj pojavi u životu studentskih društava: prekidanju kontinuiteta u radu, cijepanju i mrvljenju snaga. Naš je rad ostao neprekinut i plodan blagodareći činjenici, da su svijest dužnosti, ljubav k struci i živa želja za proširivanjem obrazovanja bile svagda jače od svih drugih nestručnih upliva. Rad našeg Udruženja bio je svagda ozbiljan, smišljen i stvaran. Cilj mu je bio unapređivanje stručnog i općeg obrazovanja, izdavanjem skripata, održavanjem sastanaka i predavanja, organizovanjem ekskurzija. Isključivo tima ciljevima služili su i služe prihodi naših zabava i plesova, koji su u Zagrebu postali toliko popularni. Ovaj rad našeg Udruženja svagda je nailazio na puno razumijevanje i pomoć nadležnih vlasti, naših nastavnika i naših starijih drugova po struci. Mi smo sretni, što je naša današnja čedna slava naišla na toliku pažnju. čast mi je da na današnjoj slavi tridesete objetnice Udruženja studenata šumarstva na zagrebačkom univerzitetu ovime najsrdačnije pozdravim g. Ing. V. Kereškenjia, koji u zamjeni šefa šumarskog otsjeka kr. banske uprave g. Dubenika zamjenjuje ministra šuma i ruda g. Pavla Maticu, zatim predstavnike univerziteta: gospodina rektora univerziteta prof. ing. Gjuru Stipetiću, gospodina dekana Poljoprivredno- Šumarskog fakulteta dr. ing. Aleksandra Ugrcnovića kao i svu ostalu prisutnu gospodu profesore i nastavnike Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta, ostalih fakulteta i Visokih škola. Naročito srdačno pozdravljam gospodina ing. Josipa Grünwalda, višeg šumarskog savjetnika Kr. Banske Uprave, kao jednog od osnivača i prvoga predsjednika našeg Udruženja. 70 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Čast mi je naposljetku da svima Vama, gospode i gospodo, koji ste našu današnju slavu počastili i uzveličali Vašom posjetom, izrazim naše najsrdačnije pozdrave i najtopliju zahvalnost. Govor predsjednika Udruženja saslušan je s najvećom pažnjom i popraćen burnim pljeskom. Zatirn se prešlo na izvedbu koncertnog dijela programa. Mlada i talentirana, poznata već sa lanjske priredbe, gđica Đurđa Milinković svojim krasnim i dubokim glasom otpjevala je Rubinsteinovu »Melodie« i Gotovčevu »Nisam znala, nisam vjerovala ....« Oduševljeni pljesak publike i divan buket cvijeća bili su premalena nagrada za njene odlično otpjevane pjesme. Zatim je nastupio g. Nikola Čubelić. Ovaj mladi i nadareni pjevač nastupio je po prvi put pred zagrebačku publiku. Svojim čisto herojskim baritonom predstavio se publici kao vrlo muzikalan i osjećajan pjevač, te je za svoje pjevanje i proživljavanje teksta pjesme ubrao zasluženi i iskreni pljesak. Pjevao je Ružićevu: »Jur tri noći« i Tenaglinu: »Begli ocei merce«. Na zahtjev publike morao je dodati Verdijev »Credo« iz opere Otelio. Predsjednik udruženja predaoi mu je lovorov vijenac. Svojim dvjema solo-točkama i pratnjom sponi, solista pokazala se gđica Herta Burgstaller kao odlična pianistica i pratilica. Njene solo-točke: Chopinova »Ballade g-mol« i Debussyeva »Clair de lune« pobudile su živ interes i oduševljenje. 1 njoj je predan u znak priznanja divan buket cvijeća. Nakon izvedbe programa prešlo se na ples. Ples je otvoren narodnim kolom-Seljančicom. Poveo ga je kao domaćin dekan Poljoprivredno-šumarskog fakulteta g. dr. fng. Ugrenović s gđom g. rektora, a prihvatili su g. rektor s gđom dekana i mnogi drugi. Nakon toga prepustiše uzvanici plesnu dvoranu mlađariji, a oni se povukoše u malu dvoranu. Đok su se g. .g uzvanici i gosti zabavljali u maloj dvorani, dotle je u plesnoj dvorani neumorno svirao odlični The Bingo Boys jazz. Najveća prostorija Hrv. Glazb. zavoda bila je premalena da primi onolik broj plesnih parova. Na galeriji je bila smještena lovačka tombola sa velikim ´brojem zečeva, fazana, kamenjarki, pataka i ostalih zgoditaka. Ogroman broj srećaka razgrabljen je za kratko vrijeme, jer je svatko htio da bude sretni dobitnik. Raspoloženje i razigranost publike bili su veliki i ona je tešKo ostavljala prostorije Qlazb. zavoda, gdje su joj studenti šumarstva pružili toliko zadovoljstva i pokazali svoj veliki smisao za promicanje društvenosti. Medu brojnim odličnicima, koji počastiše mlade jubilarce svojim prisutstvom, uz spomenutu g. g. predstavnike, spominjemo gg. profesore: dr. Petračića sa suprugom, dr. Škorića, dr. Tavčara, dr. Ogrizeka, dr. Mandekića, zatim univ. docenta i tajnika .1. Š. U. dr. Ncidhardta sa suprugom, gđu ing. Verlić, ing. Anića, ing. Plavšića i druge. Od šum. administracije bila su gg. viši šum. savjetnici: Ing. Qrünwald sa suprugom, ing. Pere, ing. Petrovič, ing. Hradil, ing. Pleša, itd.; od industrijalaca gg. Marko Bauer, gen. tajnik saveza ind., Šutej, vlasnik pilane, dir. Mark, g. Fürst, upravitelj šuma i lova grofa Đraškovića iz Senkovca i mnoge poznate ličnosti Zagreba. Ovogodišnja priredba studenata šumarstva, po općem priznanju i pisanju zagrebačke dnevne štampe, najuspjelija je studentska zabava. Za ovakav velebni uspjeh zabave osjećamo se dužnima, da i ovdje izrazimo svoju najtopliju zahvalnost g. g. profesorima polj. šumarskog fakulteta i njihovim cij. suprugama, zatim gg. šumarima, lovcima i lovačkim društvima, gg. industrijalcima, drvnim industrijama i svima onima, koji svojim velikim razumijevanjem, obilnim prilozima i darovima bilo u novcu ili u naravi dopriniješe tome uspjehu. R. Antoljak, stud. šum. 71 |