DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 44 <-- 44 --> PDF |
If kovi ć Miroslav , tehnič. pomoćnik 9 grupe, iz Beograda direkciji šuma u Čačak; Stipči ć Filip , savjetnik 4 grupe 2 stepena, od šum. uprave u Bjelovaru dir. šuma križ. imovn. općine u Bjelovaru. Unapređeni su: Rajičković Mit ar, pomoć, tehnič. manipulant u 8-mii grupu šum. uprave u Prizrenu; Cerić-Muradbegović H u sein, podšumar kod sres. načelstva u Tešrju, u 9 položajnu grupu. KNJIŽEVNOST PROF. ALEKSIJE I. ŠENŠIN: UREĐENJE ŠUMA, BEOGRAD 1934. Primili smo ovih dana rečenu knjigu g. prof. Šenšina (sa Poljopr.-šumarskog fakulteta u Zemunu), štampanu u oktavnom formatu na ca 550 stranica, lijepo opremljenu i tvrdo vezanu (uvez od platna). Autor se pri obrađivanju materije o uređivanju šuma opširno osvrće i na francuske i švicarske metode uređivanja, te govori osim toga specijalno o praksi uređivanja u Njemačkoj, zatim u Rusiji, Austriji, pa naravski i u Jugoslaviji. Jugoslavenskom uređivanju šuma posvećuje pisac punih 20 stranica. Podrobniji prikaz knjige donijet ćemo kasnije, dok zasad pripominjemo, da je knjiga izdana u nakladi Izdavačke knjižarnice Gece Koua, Beograd, Knez Mihajlova ul. 1, gdie se i naručuje. Cijena nam na žalost nije poznata. PREGLED ČASOPISA. Revista Pädurilor, 1933 Nr 1 — Ing. V. Filip : Contributiuni la prezentarea impecabila a produselor fabricelor C. A. P. S. (0 manipulaciji na drž. pilanama s obzirom na najpovoljniju proizvodnju drvnih sortimenata). — Ing. A. Jonescu : Statistica pädurilor. (Šum. statistika. Podaci o veličini neproduktivne površine, gospodarskim oblicima, razdiobi šuma po pokrajinama, međusobnom odnosu dobnih od:i. debljinskih razreda i dr. — prema stanju u 1930/31.) — lug. I. Dan : Creditul silvic ipotecar. (0 osnivanju hipotekarnih banaka za šumovlasnike.) — P. A. Grünau : O calamitate care ne amenitä. (Opasnosti od pipa i načinu njihova suzbijanja.) — I. P o p e s ću - Z e 1 e t i n : Consideratiuni asupra impädurilor eu saleâm in regiutiea Dridu. (O bagremovim kulturama u Dridu.) Ovakve kulture podižu se ondje od 1921. Pokazuju dobar uspjeh. U svrhu suzbijanja korova u takvim kulturama pr&poruča autor potsadnju bazge, sviba, kaline i jasenolisnog javora. Ove vrste štitit će tlo od korova, a ujedno će djelovati na povećanje produktivne snage tla.) Nr. 2—3 -- Däscälescu i Popescu-Zeletin: Stuđiul erorilor instrumentale la compasele forestiere. (O pogreškama kod klupovanja uslijed netočnih promjerki). - I o u u.s c u - H e r o i u: Activitatea funktjonalä administrativa. (U problemima administracije.) — Or. C. Georg e scu : Note asupra pädurilor de pe valea supcrioara a Argesului. (O šumama u gornjoj dolini Argesa.) — Ing. J. Fröhlich : Refacerea pädurilor noastre din Carpati. (O regeneraciji šuma u rumunj. Karpatima.) Nr. 4 — C. D. Chirifa : Contributii Ia problema culturii saleâmului pe soluri grele in România. (0 podizanju bagremovih kultura na teškim ilovastim tlima u Rumunjskoj. U rumunjskim nizinama znatno se rasprostranio bagrem. U područjima gdje 74 |
ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 45 <-- 45 --> PDF |
nema pijeska, na teškim ilovastim tlima, bagremove kulture lošije uspijevaju. Takva tla, preporuča autor, ne treba pošumljivati bagremom. U svrhu zaštite tla potrebno je da se bagrem odgaja u smjesi s drugim drvećem odnosno grmljem. U tu svrhu preporuča autor da se, prema vlažnosti tla, upotrijebi: Carpinus betulus, Carp. duinensis, kalina, drijen, svib i bazga.) — D. Drambä : Congresul Uniunii Internationale a Instituteur de Cercetäri Forestiere. (O svrsi, organizaciji i radu kongresa Intern, saveza stanica za šum. istraživanja održanog u Nanciu.) — Ing. I. Qu ran: Observatiuni asupra atacului Scolytidaelor ulmului. (O pokornjacima kao štetnicima na biijestu.) — O. M a t i a s -B o 1 d u r: Cercetäri asupra cresterilor in arborete de molift proventite din plantare. (Istraživanja o rastenju smrekovih kultura.) Nr. 5—6 — D. A. Sb url an: Exhaustoare. (O ekshaustorima.) — Dr. Q. P. Antonescu : Asupra statiunilor de Pinus Cembra din Carpatü României. (O pridolasku limbe u Rum. Karpatima. Povodom članka u br. 8—9 g. 1932. ovog časopisa.) — Dr. O. G e o T g e s c u- Ing. C, Ionescu: In chestiunea articolului ´»Asupra statiunilor de Pinus Cembra din Carpatü României«. (Odgovor na prednji članak.) — Dr. G. P. Antonescu : Räspuns replicei d-lor Dr. Constantin O. Georgescu si Constantin D. Ionescu. (Replika na prednji odgovor.) Ing. I. Riha : Chestiuni de economic forestierä si de organizama sericiului. (O šumarsko-gospodarskim prilikama i organizaciji šum. službe u Rumunjskoj.) — Ing. O. Mathias : Pinus Banksiana Lamb. O înccrcare de culturä in Bucovina. (Kultura Pin. Banksiane u Bukovini.) U sjev. Bukovini, na platou Mihodra, u visini nad morem od 420 m podignute su g. 1926. na površini od 20 ha kulture P. Banksiane. Zemljište dotad nije bilo pošumljeno. Ono je bilo posve nerentabilno za poljoprivrednu kulturu i k tome puzavo. Mrazevi u tom kraju su jaki, a snijega ima mnogo. Zračna vlaga je velika, a kiša imade u preobilju. Kulture P. Banksiana pokazale su dosad vrlo dobar uspjeh. Za prvih 6 godina postigle su biljke visinu od 3 m i debljinu u prsnoj visini od 35 mm.) — Ing. .1. Fröhlich : Pädurile turcesti din Asia Micä. (O turskim šumama u Maloj Aziji.) — D ä s c älescui P o p e s eu - Z e 1 e t i n: Compasul forestier eu rultnctiti. (Šum. promjerka s kugljičnim ležajima na pomičnom kraku.) Nr. 7 — Dr. G. Gcorgescu : Contributioni la studiul fisiologiei plantulelor. (Fiziološka studija o rastenju divljeg kestena, bagrema, gledičije i brijesta na kulturi podignutoj u Rumunjskoj nizini nedaleko Bukarešta). — Ing. E. F u n i a r ac h i: Impozitele la päduri. (O oporezivanju šuma.) — Ing. S t. Rub t o v: Tipurile de päduri in literatura rusä. (O šum. tipovima u ruskoj literaturi.) Nr. 8—9 — Ing. Z. Przemetchi : Gladita. (Gledičija. Ovu monografijsku studiju napisao je autor na osnovu opažanja sakupljanih kroz 50 godina u šumama Tighina i Cetatea-Alba. Gledičija se ondje pokazala otporna na mrazove; bolje podnaša sušu od bagrema. Uspijeva na slanim tlima, a otporna je protiv insekata i bolesti. Traži duboko, plodno i vlažno tlo; podnaša poplavu. U dobi od 30 godina postigne u povoljnim prilikama visinu od 20 m i debljinu od 20 cm. Sastojine stare 40 godina imaju po ha 186 m3 mase. Pomlađuje se najbolje izbojcima iz panja i korijenja. S njome u smjesi dobro uspijeva jedino bagrem.) — H. Ma n oie : Lemnul de fag. (O bukovom drvu.) — .1. Gurati : Bazelc dendrometriei moderne. (Osnovi moderne dendrometrije.) Nr. 10 — Dr. C. Georges eu: Germinatelor de Populus canadensis. (0 klijavosti sjemena Populus canadensis. Autor iznosi rezultate svojih pokusa o ispitivanju klijavosti ove topole. Prema tim rezultatima najveću klijavost ima sjeme koje je sijano prvih 10 dana nakon dozrenja. Takvo sjeme ima klijavost 70—80%. Sjeme gubi klijavost 40—50 dana nakon dozrenja. Dobro sjeme proklije uglavnom sve za prvih 6 dana. Ono počinje klijati 12 sati nakon sjetve.) — Ing. P. C. Ghcrvasia : Unitäti economice forestiere si amenajamente. (0 problemima uređivanja šuma.) — Ing. J, Fröhlich : Problema regenerärii naturale sau artificiale a pädurilor noastre. (Umjetno ili prirodno pomlađivanje rumunjskih šuma?) 75 |