DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 17     <-- 17 -->        PDF

suprot tome broju stoji, ako ne više, a ono barem toliko (cea 710) studenata
i nezaposlenih inženjera.


Ovo poređenje pokazuje jasno, kakav izgled u budućnost imaju
apsolventi i slušači šumarstva. Najstarijem dobnom razredu od 49 jedinica,
koji će u narednih 5 godina biti zreo za penzionisanje, stoji nasuprot
pomladak od cea 710 jedinica, koji će kroz 5 godina htjeti, ako
i ne baš sav, ali svakako velikim dijelom da uđe u službu.


Interesantno bi bilo, kad bi se i za druge struke provele slične
komparacije. Uvjeren sam, da bi se u nekim strukama došlo do još jačih
napetosti između nezaposlenosti i zaposlenosti, nego li je to u šumarstvu.
Nažalost ni za šumarsku struku nije komparacij a potpuna
, kako sam to već spomenuo, jer nema podataka o ukupnom broju
zaposlenih šumarskih stručnjaka u privatnim i samostalnim službama.
U nekim drugim strukama pogotovu prevlada privatno zaposlenje, pa
je još teže sakupiti podatke, koji bi pokazivali odnos između zaposlenosti
i nezaposlenosti. Ipak donosim za ilustraciju nekoliko napomena
u pogledu ostalih struka. Tehnički List, organ Udruženja jugoslovenskih
inženjera i arhitekata, štampa se u 2000 primjeraka i razašilje na cea
2000 članova toga Udruženja. Nezaposlenih inženjera tehnike ima u
državi preko 400, dok je na domaćim tehničkih fakultetima inskribirano
svega oko 2450 slušača. U samoj Dravskoj banovini bilo je krajem godine
1932. preko 1000 nezaposlenih apsolvenata učiteljskih škola. Iz dnevnog
života dobro je poznato, kako teško dolaze do uposlenja svršeni apotekari,
liječnici, pravnici itd. Držim stoga, da je nezaposlenost u mnogim
drugim strukama jača nego u šumarstvu. Nezaposlenost je opća pojava.
Privreda je funkcija, koja zavisi od vanredno (gotovo beskonačno mnogo)
faktora, a svi ti faktori međusobno su povezani kao funkcije funkcija.
I kad jedan od faktora krene nizbrdice, uzrokuje padove i poremećenja
i kod drugih faktora, pa i onih najudaljenijih, koji na oko sa prvim faktorom
nemaju nikakove veze. Nitko ne bi rekao, da nezaposlenost naše
mlađe inteligencije, pa i šumarskih inženjera, ima kakove veze sa padom
cijena žitu i sa bankovnim krahovima u Americi. A ipak je tako.


Funkcionalnosti u današnjem privrednom životu toliko su komplikovane,
da je teško ma i donekle predvidjeti kretanje privrede i života
u najbližoj budućnosti. Stoga naglašujem, da se i gornji predloži glede
ograničavanja broja studenata šumarstva imaju da uzmu sa izvjesnom
rezervom. Neznatno naime, kakva nam iznenađenja sprema najbliža
budućnost. Na pr. pokusi za kemijsku fabrikaciju hrane iz drveta već
su potpuno uspjeli. Tjeranje motornih vozila sa drvnim ugljem realna
je stvar. A za preradu drveta u hranu i ugalj mogu da se iskoriste i razmjerno
sitni produkt šume. Tko može da predvidi, kako će ti i slični
pronalasci u budućnosti djelovati na intenzivnost gospodarenja sa šumama,
pa prema tome i na potrebu šumarskih stručnjaka?


Zaposlenje nezaposlenih.


Prijeđimo na pitanje, kako da se nezaposlenim šumarskim inženjerima
dade uposlenje. Zapravo je nezaposlenost jedan od rezultata općeg
privrednog stanja. Trebalo bi dakle općim mjerama izliječiti čitavu privredu,
pa bi u glavnom nestalo i čitave nezaposlenosti. Već sam ranije
naglasio, da bi po svoj prilici došlo do nove konjunkture u privredi, kad
bi se svima nezaposlenima dalo posla, jer bi se pojačao konzum, a preko


.95