DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 37     <-- 37 -->        PDF

razgledanje kultura i pošumljavanja na kršu, povratak autobusom u Crikvenicu,
večera, konak.


17. dan — ponedjeljak 14. V. Crikvenica : doručak. Odlazak 6 h autobusima.
— Sušak: dolazak 9 h 30 — carina. — F i u me: odlazak 10 h 30 autobusima za Trst
— Trst : dolazak 12 h, ručak u hotelu. Odlazak 14 h 55 vozom» preko Milana.
18. dan — utorak 16. V. Pariz: dolazak 14 h 20.
ZAPISNIK


II redovne sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja, koja je
održana na dne 4 februara u društvenim prostorijama u Zagrebu.


Prisutni: predsjednik ing. Mila n Lemarčić ; potpredsjednik Ing. Josi p
Grünwald; tajnik N. N e idhardt; blagajnik: D. Hradil; odbornici: ing. Rohr,
ing. Miklau, ing. J a s i ć, ing. M a n o j 1 o v i ć, ing. S mi laj, ing. Baranac, ing.
P e t r o v i ć, ing. S a v i ć, ing. B o r o š i ć i ing. Prpi ć.


I. Čita se zapisnik redovne sjednice održane dne 28. i 129. oktobra 1933., koji
se prima u cijelosti. Ovjerovljuju gg. ing. Borošić i ing. Miklau.
II. Tajnik čita referat o 8 ponuda, koje su stigle za štampanje Šumarsko
g List a u godin i 1934. Nakon razgledanja ponuda prihvaća se ponuda
Nadbiskupske tiskare kao najpovoljnija (ponuda je usprkos toga što je najpovoljnija,
za 24% skuplja od štampanja u prošloj godini).
III. Svetosavske nagrade. Na raspis natječaja za svetosavske nagrade
Udruženja stigle su 4 radnje i to:
a) Ivo Franj kovač, stud. šumarstva Zagreb, na temu: »Šumarski
List od 1877 do 1933 godine u svjetlu statistike.« Natjecatelj iznosi
pregled društvenoga glasila kroz 57 godina. Urednika Lista bilo je kroz to
vrijeme 14, sveukupni broj štampanih stranica 29.720, sveukupni broj glavnih članaka
1.707, najveća naklada Lista bila je 1600 primjeraka (1927) najmanja 500 (1877)
sada je naklada 1200. Na šumarsku politiku otpada najveći procenat (18,2%) kako
od broja glavnih članaka, tako i (18%) od sveukupnog broja stranica. Zatim dolaze
redom po jačini slijedeće grane šumarstva: uzgoj šuma sa 15,8% odnosno 14,6%;
šumarska nastava i povijest sa 13,9%i odnosno 12,4%; iskorišćavanjc šuma sa
11,3% odnosno 11,2% članci općenito o šumarstvu 8,8% (10,9%); obrana šuma:
7,8% (prema broju stranica 5,5%); uređivanje šuma 7,7% (12,2%); dendometrija
5,3% (6,0%); računanje vrijednosti šuma 3,8% (4,i2%); lovstvo i ribolov 3,6% (1,8%)
itd. Radnji su priloženi grafički prikazi o razvoju Šumarskog Lista kroz 57 godina.


b) Šulentić Ferdinand, stud. šumarstva Zemun, na´temu: »Šumeprometn a sredstva« . Natjecatelj je proveo komparaciju u rentabilnosti nekih
prometnih sredstava u eksploataciji šuma.


c) An toi jak Rudolf, stud. šumarstva Zagreb na temu: »Šume i imena
m j e s t a«. Od cea 42.000 imena mjesta u državi otpada oko 3.300 na imena, koja
potječu od šume. Od toga 2.283 na imena lisnatog drveća, 295 na četinjače, 473 na
grmlje, 250 na skupne oznake za šum. drveće i grmlje. Dravska banovina ima najviše
mjesta sa imenima šum. drveća i grmlja, Dunavska najmanje. Po hrastu i dubu
je u državi dobilo svoje ime oko 336 mjesta, po brezi 256, bukvi 198, grabu 175 itd.
Natjecatelj je za pojedine vrsti drveća izradio karte, u koje je uz konture Jugoslavije
unio mjesta, koja su od te vrsti dobila svoje ime. Rasprostranjenost mjesta, koja su
dobila ime po pojedinoj vrsti drveća u glavnom se poklapa sa prirodnim rasprostranjenjem
dotične vrsti.


115




ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 38     <-- 38 -->        PDF

d) Gavrilović Slobodan, stud. šumarstva Beograd na istu temu:
»Šume i imena m e s t a i gora«.
Zaključuje se nagraditi sve stigle radove i to pod a) i b) sa 500 Dinara, pod
c) sa 400 dinara, te pod d) sa 200 dinara.


IV. Tajnik čita slijedeći odgovor Ministarstva šuma i rudnika:
»Na dopis toga Udruženja od 11 septembra 1933. br. 696-1933, kojim je dosta


vljena rezolucija glavne skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane 3.


septembra i narednih dana ove godine u Banjaluci, po predmetu uređenja pitanja


krajiških imovnih općina, odeljenju za šumarstvo Ministarstva šuma i rudnika je


čast odgovoriti slijedeće:


Kako je to Udruženje samo tražilo svojim aktom Sbr. 645 od 22 .-1933


projekat zakona o imovnim općinama, koji je dostavljen aktom Ministarstva šuma i


rudnika br. 6214 od 28. III. 1933. na mišljenje i prcdlog. Odjeljenju za šumarstvo je


čast umoliti to Udruženje, da bi u smislu rezolucije glavne skupštine izvolilo sa


svoje strane izraditi jedan projekat novoga zakona o imovnim općinama u vezi sa


ostalim primjetbama na zakon sa strane člana — izvestioca uprave udruženja, g. ing.


Ivana Smilaja, savetnika pri Direkciji šuma brodske imovne općine u Vinkovcima.


Osnova novog zakona sastavljena u smislu zaključka glavne skupštine udru


ženja, ne može se predložiti gosp. Ministru šuma i rudnika kao zvaničnj prcdlog sa


strane odeljenja za šumarstvo, pošto je odelenje uvereno o tome, da u današnjim


prilikama nije moguće provesti u život odredbu rezolucije pod toč. 1., o plaćanju


troškova uprave sa strane države time, da joj imovne općine refundiraju stanovitu


tangetu prema finansijalnoj mogućnosti.


Ako je uprava toga udruženja mišljenja, da treba ipak pokušati sa osnovom


zakona u smislu zaključka glavne skupštine udruženja u Banjaluci, t. j . u cilju


integralne provedbe člana 5 naredbe Gospodina Ministra šuma i rudnika od 4. maja


1922. god. broj 13054, potrebno bi bilo, da se u tome smislu pokrene pitanje na


osnovu posebnog projekta zakona sa strane Udruženja, kako je to napred istaknuto.


Pored toga ovo je Ministarstvo mišljenja, da bi trebalo to udruženje u saradnji
sa direktorima imovnih općina, zainteresovati gospodu narodne poslanike i senatore
na području imovnih općina u cilju, da jedinstvenim frontom pokrenu i brane zakonski
predlog za sanaciju očajnog stanja skoro svih imovnih općina.


Ozbiljna i hitna akcija sa strane narodnih poslanika i senatora potrebna je, i
bez obzira na to, kako će se resiti pitanje imovnih općina, da li po predlogu ovog
Ministarstva, ili u smislu rezolucije glavne skupštine Jugoslovenskog šumarskog
udruženja, pošto je današnje stanje imovnih općina postalo neodrživo u svakom pogledu.
Svako odlaganje znači ubrzati katastrofu, kojoj idu u susret i one imovne općine,
kod kojih se krajnim naporom jedva vegetira. Situacija je upravo strašna. U
svakom slučaju treba ovo pitanje pokrenuti sa mitve točke, pa bilo to na koji
način. Glavno je, da se u posljednjem momentu spasi što se spasiti dade kod onih
imovnih općina, koje bi se mogle oporaviti razumnim merama ekonomske i finansijaine
prirode, na osnovu jednog novog zakona.«


Iza toga tajnik iznosi dopis g. ing. V. C v i t o v c a u pitanju osoblja kod imovnih
općina.


Nakon debate se zaključuje, da zasebna deputacija Udruženja posjeti gosp.
Ministra šuma i da mu skrene pažnju na neophodnu potrebu uredjenja pitanja imovnih
općina. Eventualno, da se putem amadmana finansijskom zakonu nade prvo. tako
hitno potrebno riješenje. U deputaciju se izabiru gg.: Dr. Baien, ing. P a h e r n i k,
ing. S in i 1 a j. ing. Jaši ć, ´ing. B o r o š i ć i ing. B a r a . a c. Ovlašćuju se gg.
Smilaj i Jasić, da stiliziraju predstavku na Ministarstvo po predmetu, članovi deputacije
poradit će osim kod Ministra šuma još i po mogućnosti kod finansijskog odbora
parlamenta.


116