DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 111     <-- 111 -->        PDF

od vazdušnog napada, kao i Tehničkim sekcijama, koje štite svoje objekte,
i vojnim ustanovama u istu svrhu.


Nakon zadovoljavanja opštih socijalnih potreba ne smemo zaboraviti
vredne pojedince, koji svojom inicijativom daju potstreka svojim drugovima.
Iz gore navedenih podataka potrošnje sadnica videli smo, da
je potrošnja pojedinaca veća od svih ostalih, a to je prirodno.


Put, kojim se pošlo, dobar je, samo ga treba dalje širiti, jer su goleti
brojne i u Pologu.


Résumé. L´ auteur expose la marche et les résultats du reboisement exécuté
par les particuliers dans la contrée de Polog et . action du forestier dans ce
reboisement.


Ing. ŽIVOJIN VANČETOVIĆ (SKOPLJE):


POGLED NA BUJIČARSTVO VARDARSKE
BANOVINE


(COUP D´ OEUIL SUR LES TRAVAUX DE LA CORRECTION
DES TORRENTS)


Uređenje bujica u Vardarskoj banovini jedan je vrlo važan problem,
kojim se imaju šumarski stručnjaci decenijama zabavljati.


U Vardarskoj banovini ima bezbroj bujica. Statistika u tome pravcu
nije izrađena, da bi se znalo tačno stanje, ali svakako broj bujica» je
vrlo velik.


Uzrok postanku tih bujica leži u glavnom u geološkim i klimatskim
prilikama, konfiguraciji´ terena i pustošenju šuma.


Planinski masivi Vardarske banovine delom su sastavljeni od raznih
škriljevaca, koji se lako raspadaju pri atmosferskim promenama. Po konfiguraciji
ovi masivi dolaze u strme i vrlo strme terene.


Dok su ti masivi bili pokriveni šumom, bujica nije bilo. Neracionalno
gazdovanje sa šumama i njihovo pustošenje za vreme turske vladavine
dovelo je do ogoljivanja terena i stvaranja bujica. Pustošenju šuma i
ogoljivanju terena pripomogla je i suva klima sa nedovoljno vlage, koja
se zapaža kod većeg dela bujičnog područja, jer je klima u mnogim slučajevima
onemogućila prirodno pomlađivanje šuma i dovela do potpunog
ogoljenja terena. 0 toj žalosnoj pojavi i danas govore živi svedoci, koji
pamte sreena vremena, kada su brda i planine njihovog kraja bile pokrivene
gustim i neprohodnim šumama.


Bujice u Vardarskoj banovini predstavljaju veliko zlo za našu poljoprivredu
i opasnost za saobraćaj i naselja, a vrlo često štetno deluju i u
zdravstvenom pogledu. To fe zlo u toliko veće, što je skoro svaka jaru


237




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 112     <-- 112 -->        PDF

žica i jaruga bujičnog karaktera, a i čitave reke, čije površine slivova
premašaju stotine kilometara kvadratnih, nose karakter bujica (Lepenac,
Dragor, Krševica, Kriva reka, Pčinja i t. d.).


Najveću štetu trpe saobraćajna sredstva, naselja i plodna zemljišta.


Saobraćajna sredstva obično se nalaze duž reka, čiji je sliv ogoleo,
te je prepun jaruga, jaružica i većih potoka bujičnog karaktera, zato vrlo
često i na železničkim prugama i na putevima nastaje prekid saobraćaja
usled zatrpavanja bujičnim nanosom.


Najveća opasnost od bujica preti naseljima, koja se nalaze na podnožju
planinskih masiva. Dok su planinski masivi bili pokriveni šumom,
opasnosti od bujica nije bilo i ta su naselja, — bogata izvorima, šumama
i plodnim zemljištima, — predstavljala blagostanje i sreću za život, a


Bujica „Rašićeva" kod železn. stanice Džep.


posle satiranja šuma bujice su rušile zgrade i zatrpavale plodna
zemljišta.


Usled štetnog delovanja bujica izvesna polja delom su zamočvarena
i hiljade hektara zemljišta se ne privode kulturi, kao što,! je slučaj sa
delovima Skopskog polja, Strumičkog polja i Bitoljskog polja. Osim toga
što se ta zemljišta ne privode kulturi, što je od neocenjive štete i po narod
i po državu, šteta je još veća i zbog toga, što su ta zamočvarena polja
leglo uzročnika malarije.


Prema izloženom uređenje je bujica u ovim krajevima od prvoklasne
važnosti, kako za saobraćaj tako i za stvaranje mogućnosti da se močvarna
zemljišta pretvore u plodna.


Na uređenju bujica sve do oslobođenja nije ništa rađeno, a njihov
broj satiranjem šuma sve je više rastao. Sam narod se branio od bujica,
koliko je znao i mogao, te su u tu svrhu na mnogim mestima podizani
obrambeni zidovi od kamena u suvo pored kuća i imanja. Tek posle


238




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 113     <-- 113 -->        PDF

oslobođenja počelo je da se misli i na uređenje buiica u ovim krajevima.
U tu svrhu pristupljeno je pripremnim radovima i izrađeno je vise
projekata.


Kako uređenje bujica iziskuje velike materijalne žrtve, to je sa uređenjem
otpočeto tamo gde je to momentalno najnužnije, te su u prvi red


došle bujice, koje ometaju saobraćaj ili čine velike štete naselju.
Sa uređivanjem bujica u Vardarskoj banovini otpočeto je 1927.
godine, kada je pristupljeno radovima na uređenju Kalimanske reke kod
Vladičinog Hana, koja je ometala saobraćaj na državnom drumu i železničkoj
pruzi Skoplje — Niš.


Bujica „Rašićeva" kod železn. stanice Džep.


Posle toga je pristupljeno radovima na uređenju bujice Dragor, koja
je ugrožavala varoš Bitolje i činila velike štete okolini.


Do sada je rađeno na uređenju ovih bujica: Kalimanske reke kod
Vladičinog Hana, Dragora kod Bitolja, Krševičke reke kod železničke
stanice Ristovac i Rašićeve kod žel. stanice Džep.


Uređenje Kalimanske reke u nekoliko je završeno. Tamo je u donjem
toku izveden zidani kanal od kamena u cementnom malteru, kojim se
odvodi voda u r. J. Moravu, a u srednjem i gornjem toku izvedene su
pregrade od zida u cementnom malteru.


239




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 114     <-- 114 -->        PDF

Ovi su radovi izvedeni vrlo solidno, te do danas nisu pretrpeli ni


kakvo oštećenje.


Da bi se završilo uređenje ove bujice, potrebno je podići još izvestan


broj pregrada u njenim pritokama (Donjo- i Gornjo-Jabukovačkoj reci),


a pre svega trebalo bi pristupiti pošumljavanju ogolelog dela sliva. U tu


svrhu preduzeti su koraci, da se izvrši pošumljavanje sliva od! strane


vlasnika imanja uz pomoć Banske Uprave u davanju sadnica i stručnih


upustava.


Dok nije pristupljeno uređenju ove bujice, ona je pričinjavala štetu


ne samo saobraćaju nego i varošici Vladičin Han, koja se sada, posle


izvršenog uređenja bujice, podiže i ulepšava.


Uređenje bujice Dragor takođe je u nekoliko privedeno kraju.


Sistem uređenja ove bujice sastoji se u izvođenju pregrada i obalnih


zidova od kamena u cementnom malteru.


Sem toga i kod ove bujice je potrebno izvršiti pošumljavanje ogo


lelih površina sliva, radi potpunog umirenja terena.


Bujicu Krševička reka sačinjava čitav sistem bujica. Jedan deo


tih bujica nalazi se na peskovitom terenu, pa su pogodne za uređenje sa


živim pleterima. Kombinacijom živih pletera, garnisaža i pregrada od


kamena uređene su bujice ovoga sistema, pritoke Krševičke reke: Vr


banov Do, Bela Dolina, Brajkov Do i Nevin Do. Ovaj način uređenja u


finansiskom je pogledu vrlo povoljan, jer je mnogo jeftiniji od uređenja


sa objektima zidanim odi kamena u cementnom malteru, pa je prepo


ručljivo, da se na taj način vrši uređenje bujica, gdegod to terenske pri


like dozvoljavaju.


Uređenjem ovih bujica izvršeno je delimično uređenje Krševičke
reke, koja za vreme provala oblaka i većih kiša ometa saobraćaj na železničkoj
pruzi Skoplje —i Niš.


Bujica Rašićeva, koja je napred spomenuta, spada u grupu Džepskih
bujica kod žel. stanice Džep. Tu grupu čine bujice: Rašićeva, Jazbina,
Mlakačka i Katićeva reka. To je nevezan sistem bujica, od kojih se svaka
uliva direktno u r. J. Moravu na potezu od oko 800 metara.


Ove su bujice kratke dužine i sa vrlo malim slivom (Rašićeva 0,38
km2, Jazbina 0,09 km2, Mlakačka 0,73 km2 i Katićeva reka oko 2 km2),
te su u stvari oveće jaruge, preko leta skoro suve, izuzev Katićevu reku,
ali predstavljaju veliku opasnost za saobraćaj na državnom drumu i
železničkoj pruzi Skoplje — Niš.


Uzrok te opasnosti leži u tome, što je sliv većim delom ogoljen, a
vrlo strm i što se podloga terena sastoji od raspadnutih škrilievaca, te
voda lako produbljuje korito i povlači za sobom čitave blokove zemlje,
koja zatrpava drum i železničku prugu posle svake veće kiše.


Prvobitno uređenje grupe Džepskih bujica je zamišljeno odvođenjem
vode sabirnim kanalom sa sliva sviju bujica u jednu bujicu, koja bi
se dalje regulisala pregradama i odvodnim kanalom do ušća u r. J.
Moravu.


Sabirni kanal imao je da ide sa malim padom od bujice Rašićeve
do bujice Katićeva reka, da bi sabrao vodu iz gornjeg dela sliva bujice
Rašićeve, Jazbine i Mlakačke. Ispod toga kanala imale bi ostati suve
jaruge, a iznad kanala bi se sve jaruge regulisale pleterima, garnisažama
i gdekojom pregradom od kamena.


240




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Međutim posle godinu dana prilike na terenu sasvim su se izmenile.
Čitavi blokovi zemlje su se spustili i sišli niz korito bujice Mlakačke, tako
da od trase sabirnog kanala nije ostalo ni traga na tome mestu. Zbog
ovog pomeranja zemljišta u čitavim blokovima doneta je odluka od
strane ministarstva, da se svaka bujica uređuje zasebno sa pregradama
u sistemu i odvodnim kanalima. Princip odvođenja vode sabirnim kanalom
zadržan je samo kod bujice Mlakačke, koja se račva u tri ogranka,
te se voda sliva ima sabrati sva u jedan ogranak i ovaj regulisati pregradama
u sistemu i odvodnim kanalom.


U bujici Rašićevoj još ranijih godina direkcija državnih železnica
je podigla nekoliko zaustava od kamena u suvo, radi zaštite železničke
pruge od navale bujičnog nanosa. Te su zaustave stalno bile oštećivane
od vode i nadoziđivane.


Poslednjih godina otpočeto je sistematsko uređenje ove bujice. Pre
svega rekonstruisane su i pojačane zidovima od kamena u cementnom
malte ru sve oštećene zaustave, koje je podizala ranijih godina direkcija
državnih železnica. Zatim je pristupljeno izradi novih pregrada za zaustavljanje
materijala i učvršćivanje dna korita. Taj je posao tako reći
u začetku, te se ima nastaviti do definitivnog uređenja. Do sada podignutim
objektima zaustavljeno je dalje napredovanje bujice u donjem
toku, ali u gornjem toku bujica aktivno deluje i prilikom većih kiša zatrpava
prugu materijalom.


Kod ove je bujice vršeno i pošumljavanje bagremom na jednom delu
sliva i obala. Pošumljavanje je uspelo vrlo dobro, ali se time nije moglo
mnogo pomoći, pošto dno korita još nije utvrđeno tehničkim objektima.


Kod ostalih bujica iz grupe Džepskih bujica pristupljeno je pripremnim
radovima, nakon čega će se pristupiti i samom uređenju.
Ovim je ukratko izloženo, šta je sve urađeno na uređenju bujica
u ovim krajevima od oslobođenja do sada.


Résumé. La correction des torrents dans la Banovine de Vardar date de


. année 1927. Ces travaux, tres exigeants au point de vue pécuniaire, sont généralement
limités sur les torrents de la vallée de Morava ou ils causent souvent des
dégâts a la ligne de chemin de fer Skoplje — Nich — Beograd.


Inž. PANTELEJMON DOLGIJ (SKOPLJE) :


UREĐENJE BUJICE DRAGOR


(CORRECTION DU TORRENT DRAGOR A BITOLJ)


Na uređenju bujica u Vardarskoj banovini radilo se poslednjih godina
na nekoliko mesta, te je i u kotlini Pelagonije kod Bitolja bilo pristupljeno
radovima na uređenju bujice Dragor. Kako je to gotovo jedina
bujica na jugu banovine, u kojoj su u poslednje vreme izvođeni radovL


241