DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Međutim posle godinu dana prilike na terenu sasvim su se izmenile.
Čitavi blokovi zemlje su se spustili i sišli niz korito bujice Mlakačke, tako
da od trase sabirnog kanala nije ostalo ni traga na tome mestu. Zbog
ovog pomeranja zemljišta u čitavim blokovima doneta je odluka od
strane ministarstva, da se svaka bujica uređuje zasebno sa pregradama
u sistemu i odvodnim kanalima. Princip odvođenja vode sabirnim kanalom
zadržan je samo kod bujice Mlakačke, koja se račva u tri ogranka,
te se voda sliva ima sabrati sva u jedan ogranak i ovaj regulisati pregradama
u sistemu i odvodnim kanalom.


U bujici Rašićevoj još ranijih godina direkcija državnih železnica
je podigla nekoliko zaustava od kamena u suvo, radi zaštite železničke
pruge od navale bujičnog nanosa. Te su zaustave stalno bile oštećivane
od vode i nadoziđivane.


Poslednjih godina otpočeto je sistematsko uređenje ove bujice. Pre
svega rekonstruisane su i pojačane zidovima od kamena u cementnom
malte ru sve oštećene zaustave, koje je podizala ranijih godina direkcija
državnih železnica. Zatim je pristupljeno izradi novih pregrada za zaustavljanje
materijala i učvršćivanje dna korita. Taj je posao tako reći
u začetku, te se ima nastaviti do definitivnog uređenja. Do sada podignutim
objektima zaustavljeno je dalje napredovanje bujice u donjem
toku, ali u gornjem toku bujica aktivno deluje i prilikom većih kiša zatrpava
prugu materijalom.


Kod ove je bujice vršeno i pošumljavanje bagremom na jednom delu
sliva i obala. Pošumljavanje je uspelo vrlo dobro, ali se time nije moglo
mnogo pomoći, pošto dno korita još nije utvrđeno tehničkim objektima.


Kod ostalih bujica iz grupe Džepskih bujica pristupljeno je pripremnim
radovima, nakon čega će se pristupiti i samom uređenju.
Ovim je ukratko izloženo, šta je sve urađeno na uređenju bujica
u ovim krajevima od oslobođenja do sada.


Résumé. La correction des torrents dans la Banovine de Vardar date de


. année 1927. Ces travaux, tres exigeants au point de vue pécuniaire, sont généralement
limités sur les torrents de la vallée de Morava ou ils causent souvent des
dégâts a la ligne de chemin de fer Skoplje — Nich — Beograd.


Inž. PANTELEJMON DOLGIJ (SKOPLJE) :


UREĐENJE BUJICE DRAGOR


(CORRECTION DU TORRENT DRAGOR A BITOLJ)


Na uređenju bujica u Vardarskoj banovini radilo se poslednjih godina
na nekoliko mesta, te je i u kotlini Pelagonije kod Bitolja bilo pristupljeno
radovima na uređenju bujice Dragor. Kako je to gotovo jedina
bujica na jugu banovine, u kojoj su u poslednje vreme izvođeni radovL


241




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 116     <-- 116 -->        PDF

.´.´^.--:;´\ [:[:-´


.. . ´ ´


-: * ´ --i


Uređenje bujice „Dragor"


Uređenje bujice „Dragor"


242




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 117     <-- 117 -->        PDF

to ću u kratko izložiti sadržaj projekta za uređenje te bujice i suštinu
izvršenih radova.


Pri proučavanju pitanja oko isušavanja bara u dolini Crne reke
pokazalo se, da na stvaranje močvara imaju upliva i bujice, koje se ulivaju
u kotlinu Pelagonije. Da bi se povoljno resilo pitanje isušavanja
močvara, trebalo je otkloniti štetno djelovanje bujica. U prvom redu bila
je uzeta u obzir bujica Dragor, te je sastavljen projekat uređenja, a
docnije je pristupljeno radovima na uređenju te bujice.


Sadržaj projekta.


Peka Dragor izvire na Peristeru na nadmorskoj visini oko 2.200
metara iz jednog malog glečerskog jezera i izbija na severo-istočnoj padini
planine, a u svome donjem toku prolazi kroz Bitolj i gubi se u prostranim
barama Crne reke u Pelagonskoj ravnici, na nadmorskoj visini oko 550


Uređenje bujice „Dragor"


metara. Dragor je jedan od većih bujičnih potoka ovoga kraja. Njegova


dužina je oko 26 km., a površina sliva iznosi oko 122 km". Izračunata
maksimalna količina proticajne vode je 232 mVsek.
Veliki pad ü gornjoj polovini toka stvara uslove, da reka brzo nabuja
čak i usled lokalnih kiša na planini, te iznenadno nadolazi.
U svome toku od podnožja planine pa sve do Bitolja reka proseca
diluvialne naslage terena, te kopa svoje korito i podlokava obale odnoseći
trošan materijal u ravnicu, gde stvara čun nanosa. Ova reka ugrožava
poplavom donji deo Bitolja i zatrpava njive nanosom peska i šljunka.


243




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 118     <-- 118 -->        PDF

Nabrojene osobine i karakter štetnog delovanja daju Dragoru obeležje


bujice. Da bi se otklonile štete od ove bujice, predviđeno je projektom


uređenja: da se spreči degradacija terena u koritu srednjeg i gornjeg


toka bujice; da se zadrži pokretan materijal; da se obezbedi dno bujice


od produbljivanja u reonu varoši; da se izradi stalno korito za neškodljivi


odvod vode u donjem toku ; da se pošume devastirane površine terena


i zavede racionalno gazdovanje sa šumama u bujičnom području.


Od nabrojenih mera navedenim projektom bili su uzeti u razmatranje
poslovi oko uređenja srednjeg toka, i to radovi oko sprečavanja
produbljivanja dna, podlokavanja obala i zaustavljanja nanosa u koritu
bujice.


Izrada pregrada.


Pošto se snaga vode smanjuje sa usporavanjem oticanja, to je radovima
namenjenim u svrhu sprečavanja pojave erozije i korozije bio cilj
smanjivanje pada bujice. Taj je cilj bio postignut izradom sistema pregrada
u koritu bujice. Deiovanje tih pregrada bilo je takvo, da se iza
svake pregrade stvorilo jezero, u kome se taložio vodom doneseni kamen,
šljunak i pesak. Postepeno se popunio nanosom sav prostor uzvodno
od pregrada, te se dno korita uzdiglo, a pad bujice se smanjio
i približio projektovanom padu.


Pregrade su izrađene u sistemu, kako ne bi bile podlokane i da bi
se dobio kontinuelan pad između pregrada. Rezultat delovanja tih pregrada
osetio se i u donjem toku, jer se zatrpavanje njiva smanjilo, time
smanjila i štetnost bujice.


Sem poprečnih pregrada izrađeni su i uzdužni obalni 1zidovi, koji
sü služili za zaštitu podlokanih obala i radi formiranja korita bujice na
mestima, gde je postojala opasnost poplave i proširenja bujice na račun
njiva.


Pri iskopu rova za temelj zida morala se odvoditi voda od mesta
rada. U ovome slučaju rađene su privremene brane od drveta i busena,
kojima se odvodila voda k jednoj obali, da bi se moglo raditi kod druge
i u sredini korita bujice. Više puta se dešavalo, da se pri kraju pripremnih
radova za zidanje odjednom pojavi oblak iznad Peristera, te se kroz
kratko vreme začuje huka nadolazeće bujice. Ona brzo poplavi iskop i
zatrpa ga nanosom, a privremene brane poruši i odnese. Takva iznenađenja
u radu neugodna su i za iskusne bujičare, a kamo li za početnika.
Inače je rad oko izrade kamenih zidova jednostavan, kada nisu u pitanju
visoke vode bujice.


Izradom tehničkih objekata još nije konačno rešeno pitanje uređenja
ove bujice. Izvršenim do sada radovima umireno je samo korito
bujice i smanjeno njeno deiovanje. Znatne površine sliva ostale su i dalje
bez šumskog pokrova, te je dalji zadatak šumara da izvrše veštačko
pošumljavanje golih površina sliva i uspešno čuvaju postojeće šume.


Ostale mere predviđene u projektu uređenja Dragora ne spadaju u
delokrug bujičara, pošto stoje u vezi sa pitanjem regulacije varoši i sa
melioracijom Pelagonske ravnice.


Résumé. L´ auteur nous introduit dans le systeme de la correction du torrent
Dragor, effectuée en régie et aux frais de F Etat.


2M