DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Inž. BRANISLAV ŠIKIĆ (KIČEVO):


POŠUMLJAVANJE SA CRNIM BOROM U
VEZI SA OPITIMA, S NAROČITIM OBZIROM
NA POŠUMLJAVANJE U KIČEVU


(LES RECHERCHES SUR LE REBOISEMENT AVEC LE PIN
NOIR AUX ENVIRONS DE KIČEVO)


Uvod.


U Južnoj Srbiji se goleti pošumljavaju u glavnom od 1920. god.
Od toga vremena upotrebljava se i crni bor u pošumljavanju. Ipak nemamo
kultura crnog bora starijih od 10 godina. To što se danas nalazi
u životu po neki primerak crnog bora stariji od 10 godina, ne svedoči


o umesnosti njegove primene na pošumljavanju goleti niti pak o nekom
smišljenom i planskom radu na pošumljavanju. Odbijemo li dve do tri
godine na starost sadnica, onda stoji, da postojeće kulture potiču iz
1926. godine.
Meni nije poznato, gde i koliko tih kultura ima, ali je danas svakom
šumaru Južne Srbije poznata takva kultura u srczu Kičevskom, na mestu
zv. Krušino.


Mladih kultura imamo mnogo više, a naiviše iz godine 1930/31. i
1932.


U Kičevu imamo kultura i iz 1929. i 1930. godine; radilo se sa crnim
borom također 1925., 1926., 1927. i 1928. god. Prema tome u Kičevu postoji
izvestan kontinuitet u radu na pošumljavanju sa crnim borom, koga
u drugim mestima Južne Srbije nema. Govoreći dakle o pošumljavanju
sa crnim borom u Južnoj Srbiji treba imati naročitog obzira na radove
u Kičevu.


U Južnoj Srbiji počelo se sa pošumljavanjem zato, što je bilo i ima
mnogo goleti, a u početku se imalo i dosta materijalnih sredstava.


Radovima na pošumljavanju nisu prethodile nikakve predradnje,
koje bi istraživanjima dale kriterijum o primeni pojedinih vrsta drveća
u pošumljavanju goleti. Jedan od najglavnijih uzroka tome je svakako
činjenica, da u to doba gotovo i nije bilo školovanih i, pošumljavanju
vičnih šumarskih stručnjaka u Južnoj Srbiji. U skladu s time nije postojalo
niti oganizacije niti plana u radu na pošumljavanju. Tek individualna
sposobnost i stručnost retkih pojedinaca nije bila dovoljna, da daje vidnije
rezultate, to pre što je delovanje tih pojedinaca bilo obično kratkotrajno,
s obzirom na česta politička premeštavanja. Jedino gde su takvi pojedinci,
srećom ostajali poduže vremena, mogao se opaziti po neki uspeh,
a taj je slučaj bio u Kičevu.


Crni je bor izašao na goleti Južne Srbije prosto zato, što spada u
euritope ili bolje reći zbog pogrešnog shvatanja toga pojma. Ponešto
je dakako uticao na njegov izbor opšti dobar rezultat pošumljavanja
goleti sa crnim borom, koji je postignut u drugim krajevima naše zemlje


210




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 85     <-- 85 -->        PDF

i u inostranstvu. Ali podrobnih razloga za njegovu upotrebu nije bilo.
Sama pak činjenica, da se odlučilo raditi i radilo na pošumljavanju sa
crnim borom, nije bila dovoljna za uspeh. Nikakvi konkretni podaci ili
naučni rezoni nisu upućivali na primenu crnog bora za pošumljavanje
izvesne goleti u Južnoj; Srbiji.


U pogledu načina pošumljavanja, načina proizvodnje sadnica, njihovog
osposobljenja za teren, i tehnike pošumljavanja nije se znalo ništa
pozitivno, a o negovanju već uspelih kultura da se i ne govori. Razume
se, da su izdata razna naređenja za radove, ali takva naređenja, koja su
se izdavala bez stvarnog poznavanja lokaliteta same goleti, možda su
samo odmogla uspehu.


Po takvom stanju stvari je celokupno pošumljavanje, pa i ono sa
crnim borom, išlo nepoznatim i neodređenim putevima i potpuno bilo prepušteno
znanju ili neznanju, stručnosti ili nespremnosti, volji ili nehaju
pojedinaca. Što je još najžalosnije, to je činjenica, da se skoro nije vodila
nikakva kritična evidencija svih izvedenih radova, tako da se i danas
tačno nezna, kako se radilo sa crnim borom na pošumljavanju goleti.
Se;alo se i sadilo. Kako se sejalo, ne može se danas kazati, ali da rezultata
nije bilo, to se može i danas videti. Seme nije bilo lokalne provenijencije.
Sadilo se na razne načine, ali su skoro svi ti načini mnogo bliži pošumljavanju
redovnih sečišta nego pošumljavanju goleti.


Sem manjih izuzetaka tako je rađeno sve do 1930. godine, kada je
rukovodstvo nad pošumljavanjem došlo u odlične organizatorske ruke
šumarskog Odseka Kraljevske Banske Uprave u Skoplju. Te godine počinje
novo doba u pošumljavanju goleti Južne Srbije, pa time i novo
doba primene crnog bora u pošumljavanju, koje se odlikuje besprekornom
organizacijom, sistemom i planom.


Pošumljavanje sa crnim borom u Kičevu.


a) Opis goleti. Na dvema goletima se pošumljavalo u Kičevu i to sa
nejednakim uspehom, na goleti zvanoj »Krušino« i na goleti »Krastallinica
«.


Krušino zauzima jedan deo podnožja planine »Drenovo«, koja je
jugoistočni ogranak masiva Bistra. Golet se prostire na dve kose odeljene
dolinom suvog potoka. Obe su kose u gornjem delu zaravnjene, dok
se u Kičevsko polje ruše dosta naglo, tako da je prelaz brda u polje
osetljiv. Kosa jugoistočno od potoka proširena je i ima više kunast oblik
i ona se u prekinutom nagibu spušta u Kičevsko polje. Obe se kose dosta
strmo ruše u potok, koji ih deli. Teren je ispresecan čestim manjim jarugama,
naročito na goleti jugoistočno od doline potoka. Te su jaruge pod
dejstvom erozije. Nagib se na goletima kreće od 0° do 35°, prosečno 20°.
Ekspozicija je istočna, jugoistočna, severoistočna do severne. Glavne su
ekspozicije jugoistočna i severoistočna. Geološku podlogu čine filitni
škriljevci, dosta trošni, i oni vrlo često izbijaju na površinu u vidu
krupnog kamenja, a mestimično i stena. Nadmorska visina je od 660 do
860 m. Zemljište leži na diluvijumu, ali je nanos na nekim mestima potpuno
sprat, osobito na terenu s levé strane doline potoka.


U pedološkom pogledu zemljište pokazuje procese orumenjene gaj


njače. Dubina varira od 10 do 40 cm. U fizičkom pogledu to je peskovita


ilovača sa dosta šljunka i kamena, dok površinski deo zemljišta ima jaku


primesu gline. U pomenutim jarugama nalazimo manje šljunkovite na


211




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 86     <-- 86 -->        PDF

nose. Zemljište je u glavnom suvo, bar u letnje doba. Zimi i posle oborina
mokro je i ljepljivo. Još 1912. god. na ovoj goleti je rasla hrastova šuma,
koja je posle sasečena, a njena regeneracija nije dopuštena neprekidnom
i neracionalnom sečom, brstom, popašom i vađenjem panjeva. Od biljne
vegetacije imamo na goleti hrast (pojavio se pošto je golet stavljena pod
zabranu), smreku, kupinu, šipak, poneki glog i diroku. Na ogolelom delu
(levo od potoka) ima dosta papradi. Trava je bujna na celoj goleti.


»Krasta-Ilinica« nalazi se odmah do Kičeva, istočno od njega. Ona
se strmo ruši u korito Zajaške reke kao poslednja padina severozapadne
kose »Velike - Korije«, jugoistočnog ogranka masiva Pesjak - čelojica Dobra
voda. Qolet je u konfigurativnom pogledu dosta jednostavna. Od
jasno stenama oivičenog grebena, sa juga i severa ograničena dolinama
suvih potoka, ona se dosta jednomerno spušta u Zajašku reku. Taj ravnomerni
pad prekinut je u sredini goleti blažim nagibom, na kome se danas
nalazi jedna hrastova izdanačka´ sastojina oko 10 ha. površine. I ova
golet je prosečena jarugama, ali su ove duže i rede. Nagib je prosečan
35°, a kreće se između 25° i 80°. Ekspozicija je u glavnom severozapadna
i severna, a manji deo (Ilinica) je jugozapadne ekspozicije. Gornji deo
leži na trijanskom krečnjaku, dok srednji i donji deo goleti menja podlogu;
redaju se naslage škriljevca i krečnjaka. Ipak je pretežniji deo
goleti na krečnjaku. Podloga svugde izbija na površinu i kako ie teren
ogoljen i pod velikim nagibom, on je zasut odlomcima stena i kamenjem.
Nadmorska visina je od 610 do 880 metara. Sem na pojedinim mestima,
naročito u severnom delu goleti, o zemjištu kao zasebnoj pedološkoj tvorevini
ne može biti govora. Zemljište u glavnom skeletno i procesi stvaranja
zemljišta odigravaju se mestimično, u zavisnosti od pogodnosti
mikroreljefa. U glavnom je tu aluvijum pomešan sa dispersidima stena,
od peskovitih do kamenih dimenzija, koji su ovamo dospeli silom gravitacije.
U stvari je ovde ranije bilo zemljište, no po nestanku šumske vegetacije
teren se ogolio, a tom ogolićenju doprinele su orografske i topografske
prilike same goleti .Mestimično, naročito u severnom delu goleti,
primetni su procesi rubifikacije (podloga je tu krečnjak). Od šumske
vegetacije na goleti imamo hrast, beli grab, crnograbić, raznih glogova,
kupina i diroka. Travni pokrivač je dosta slab i redak. Od zeljastih biljaka
češći je kukurek.


b) Klimatske prilike. U Kičevu je samo kišomerna stanica i to od
1923. godine. Svi potrebni elementi klime nisu se dakle mogli sistematski
zabeležiti, a da bi se dao sastaviti bilten klime. Najbolje podatke o klimi
u Kičevu naćićemo u knjizi »Šume i Šumarstvo našeg juga« od inž. Ljubomira
Markovića. Podatci su po navodu pisca uzeti iz knjige »Novo
vinogradarstvo« od inž. Milutina Stojanovića. Prema pomenutoj knjizi
Kičevo ulazi u Jegejsko-istočnu klimu, zapadni pojas, a po! režimu kiša
u Ohridsko-pološki režim.1 U toku od pet godina posmatranja dobiveni
su sledeći meteorološki podatci. Nadmorska visina kišomerne stanice
607 metara. Srednji godišnji vodeni talog 607 mm. Procenat vegetacionog
taloga od godišnjih 46. Raspored vodenih taloga u procentima:
zima 31.1, proleće 26.5, leto 14.0, jesen 28.4, prema tablici kišnih i toplotnih
promena s obzirom na nadmorsku visinu goleti, godišnja relativna
vlažnost zraka je 68, srednja temperatura: godišnja 11.6°, a za 7 meseci


1 Detaljnije o klimi vidi u samoj knjizi od strane 23 do strane 31, koja se može
dobiti kod pisca: Kraljevska Banska Uprava — Skoplje.


212




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 87     <-- 87 -->        PDF

vegetacije 21.0°. I ako se ovi poslednji podaci ne osnivaju na posmatranjima
u Kičevu, oni se mogu uzeti kao približno tačni.


Sa svoje strane prikupio sam sledeće podatke o vodenim talozima:


Prema posmatranju kišomerne stanice u Kičevu u godini 1925,
1926, 1927, 1928, 1930, 1931, 1932 i 1933 prosečni godišnji talog iznosi
619 mm. i on oscilira sa pozitivnom amplitudom do 25%i (1931. god.), a
sa negativnom amplitudom do 48% (1928. god.). Prosečni vodeni taloži
u V, VI, VII mesecu zajedno iznose 128,6 mm i osciliraju na više sa maks.
92% (1926. god.), a na niže sa maks. 34%´ (1928. god.). Prosečni vodeni
talog u VIII. mesecu je 6,9 mm. sa najvećom pozitivnom amplitudom 227%
(1927. god.) i negativnom 100% (1925. i 1928. god.).


Temperaturne oscilacije su dosta osetne, kako u toku dana tako
i u pojedinim godišnjim dobama. Za toplih letnih dana razlika između
maksimalne i minimalne dnevne temperature prelazi 20°. Maksimalna
godišnja temperatura biće oko 35°, a minimalna oko 21°.


Vazdušne struje u glavnom su povoljne. Vetrova stalnijeg i trajnijeg
karaktera nema niti su vetrovi osetnih jačina. Hladniji vetrovi dolaze
iz 4. kvadranta, a topliji iz drugog.


v) Hronološki red radova na pošumljavanju sa crnim borom. 1924.
god. u proleće osnovan je rasadnik do same goleti >Krušino« na nadmorskoj
visini od 825 metara. Crni bor, koji je upotrebljen na pošumljavanju
goleti u Kičevu, proizveden je u tom rasadniku. U koliko je upotrebljen
crni bor iz nekog drugog rasadnika, naznačeno je u samom
izlaganju hronološkog reda radova. Seme, iz koga je proizveden crni bor,
sve do 1931. god. dobavljano je preko firme Fruktus iz Ljubljane, a ono
za sejanje 1932. i 1933. god. sakupljeno je u režiji u šumama Porečkog
crnog bora, posebno iz seoskih šuma sela Taževa u srezu Porečkom sa
nadmorske visine od 900 do 1100 metara.


Prvo pošumljavanje počelo je 1925. godine. Tada je u proleće zasađeno
13.000 jednogodišnjih crnoborovih sadnica. Sađeno je pod motiku
u jame 20 cm. širine i 15 cm. dubine, u redovima na jedan metar
odstojanja i jedan metar rastojanja sa dnevnim kapacitetom 1 radenika
od 150 sadnica.


1926. god. U proleće zasađeno je 7.000 jednogodišnjih i 13.500 dvogodišnjih
sadnica. Sadilo se u rupe širine 30 cm. dubine 20 cm. U odstojanju
i rastojanju od 1 metra sa kapacitetom 1 radenika dnevno sa
70 sadnica.


1927. god. Radilo se i u proleće i u jesen i na obe goleti t. j . na
Krušinom i na Krasti. Ranije dve godine rađeno je samo na Krušinom.
U proleće zasađeno je 1.600 trogodišnjih pikiranih sadnica i 27.480 trogodišnjih
nepikiranih sadnica na obe goleti. U jesen je zasađeno samo
na Krušinom 13.700 trogodišnjih pikiranih sadnica. Jame su bile istih
dimenzija kao 1926. god., odstojanje i rastojanje 2 m., dnevni kapacitet
1 radenika 70 sadnica.


1928. god. U proleće zasađeno je na Krušinu 29.080 trogodišnjih
sadnica; dimenzije jama, odstojanje i rastojanje i kapacitet radenika kao
1927. god.


1929. god. U proleće i u jesen nije rađeno usled pomanjkanja
kredita.


1929./30. god. Od decembra meseca 1929. god. do marta 1930. god.
zasađeno je na Krušinu 10.706 dvogodišnjih sadnica i 7.155 četverogodišnjih
pikiranih sadnica. Na Krasti - Ilinica zasađeno je 7.338 trogodišnjih


213




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 88     <-- 88 -->        PDF

sadnica. Dimenzije jama, odstojanje, rastojanje i dnevni kapacitet kao
ranije godine.


1930. god. počinju radovi pod rukovodstvom Kraljevske Banske
Uprave. Radovi se u Kičevu odlikuju tim što su dimenzije jama povećane
i što se prethodno iskopavaju jame, a potom sadi. Jame su kopane
u dimenzijama 70 cm. širine i 50 cm. dubine na razmaku 2 sa 2% m.


Na Krasti kopane su jame u novembru mesecu 1930. god. Krajem
novembra 1930. god. i sredinom januara 1931. god. zasađeno je 7.451
četvorogodišnjih, 8.041 trogodišnjih i 118 dvogodišnjih sadnica. Na Krušinu
su jame kopane u novembru a sadnja je izvršena krajem novembra
1930. god. i od sredine do kraja januara 1931. g. Zasađeno je 9.245 četvorogodišnjih,
4.940 tro- i 140 dvogodišnjih sadnica. Od četvorogodišnjih
sadnica 91 su bile pikirane.


U proleće 1931. god. na Krušinu, u već regenerisanom delu goleti
i obližnjoj državnoj šumi zakržljalog blagunja i cera, zasađeno je 14.000
četvorogodišnjih sadnica (koje su nastupile 5 god.). Kopanje jama izvršeno
je od 15. do 25. marta, a sadnja od 25. do 30. marta 1931. god.


1931 ./32. god. Rađeno je na Krušinu i na Krasti. Na Krušinu su iskopane
jame od 9. do 18. novembra 1931. god., dimenzija 40/30 do 50/40
cm. u približnom razmaku od 2 do 2% metra. Kod kopanja jama gledalo
se više na iskorišćavanje mestimično povoljnijih uslova (bolja dubina
zemljišta, zaklonutost od sunca iza džbuna i t. d.) nego na striktno održavanje
odstojanja i rastojanja. Sadnja je izvršena 8 i 9 januara i 15 i


17. marta 1932. god. a zasađeno je 12.300 trogodišnjih pikiranih i 4.100
četvorogodišnjih pikiranih sadnica. Na Krasti su jame iskopane od 18
do 21. novembra 1931. god. u dimenzijama od 40 do 50 cm širine i 40 do
50 cm dubine. Sadnja je izvršena od 3. do 13. aprila 1932. god. Zasađeno
je 3.670 trogodišnjih pikiranih i 2.500 četvorogodišnjih pikiranih sadnica.
Pored ovoga je zasađeno 2.600 trogodišnjih pikiranih sadnica crnog bora
iz šumskog rasadnika u Bitolju koji je na nadmorskoj visini od 570
metara.
1932. god. U zimu vršeno je pošumljavanje na Krasti. Popunjavao
se onaj; deo starijih kultura, koji nije ranije dao uspeha. Od 20. do 25.
decembra zasađeno je 9.850 dvogodišnjih nepikiranih sadnica. Jame su
bile dimenzija 40/30 do 50/40 cm., a iskopane su u već postojeće, u kojima
se bor sasušio.


Ode u hronološkom redu izlaganja radova nije naročito naglašeno,
pod proljetnjom sadnjom ima da se podrazume kraj marta i početak
aprila, a pod jesenjom novembar mesec.


g) Uspesi u pojedinim godinama i sadašnji. Od sadnje iz 1925. god.
nemamo danas nijedan primerak. Već u leto iste godine sve su sadnice
izginule. S obzirom na tehniku rada i starost sadnica ´(one su tek nastupile
2. god.) tome se i nemamo čuditi. Same sadnice bile su vrlo slabe,
tanke i nerazvijene. Ovo naročito s toga, što je seme u lejama sejano
sasvim gusto, a mlade su se biljke razvijale u semeništu bez ikakve intervencije.
U doba sadnje vreme je bilo sunčano vedro i vetrovito. Suma
vodenih taloga u toj (t. j . 1925.) godini bila je 642 mm. U V, Vi, VII
mesecu bilo je 106 mm. taloga, a u VIII 0 mm.


Dvogodišnji crni bor (koji je tada ulazio u 3. god.) iz 1926. god.
uspeo je prve godine sa 75%, a danas ga ima 65%. Jednogodišnji bor iz
te godine bio je iste sudbine kao i onaj iz 1925. god. Sadnice su direktno
vađene iz semeništa, ali je kod dvogodišnjih sadnica 1925. god. izvršena


214




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 89     <-- 89 -->        PDF

proreda u samom biljevištu, tako da su sadnice 1926. god., kada su upotrebljene
na pošumljavanju, bile krepkije, već nešto odrvljene, jačih krunica
i sa boljim sistemom korenovih žila. U tehnici rada učinjen je korak
napred povećanjem dimenzija jama i napuštanjem sadnje pod motiku. Te
godine je suma vodenih taloga bila 598 mm, u V, VI i VII mesecu 247
mm., a u VIII 8 mm. Za vreme sadnje bilo je lepo i mirno vreme.


Od sadnica, koje su zasađene na Krušinu u proleće 1927. god., pikirane
su i u istoj godini uspele sa 80%, a danas ih ima 70%´; nepikirane
uspele su u prvoj godini sa 10%, a danas ih ima svega 5%. Na Krasti
se od proletnje sadnje 1927. god. iste godine primilo 25% pikiranih i


„Kriišmo". Primerak crnog bora, zasađen kao nepikiran 4 godišnji u zimi 1030/31.
Snimljeno 20 januara 1934 god.


30% nepikiranih. Danas imamo 10% pikiranih i 15% nepikiranih. Vreme
je za sadnje bilo lepo i vetrovito. Suma vodenih taloga te godine bila je
781 mm., u V mesecu 151 mm., u VI i VII mesecu 9 mm., u VIII 26 mm.


Jesenja sadnja iz 1927. god. na Krušinu pokazala je svega 20%
uspeha u narednoj godini, dok je danas uspeh ispod 10%. Vodeni talog
u decembru mesecu 1927. bio je 242 mm. Godišnji talog u 1928. god. bio
je 342 mm., u III, IV, V i VI mesecu 169 mm., u VII i VIII mesecu 0 mm.


1928. god. dala je svega 1% uspeha iste godine, a danas je 0%.
Za vreme sadnje bilo kišovito.


Sadnice, koje su zasađene u decembru 1929. god. na Krušinu, dale
su 70% uspeha u narednoj godini kao pikirane, a nepikirane 60%i. Danas
su se one održale: pikirane 65%, a nepikirane 55%. One zasađene u
proleće 1930. god., iste godine su uspele sa 80% kao pikirane, a 70%:
kao nepikirane. Danas pikiranih ima 75%, a nepikiranih 65%. Za vreme


215




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 90     <-- 90 -->        PDF

sadnje bilo je oblačno sa manjim vetrom. Vodeni talog 1930. god. bio
735 mm., od toga u V, VI i VII mesecu 137,8 mm., u VIII mesecu 7,8 mm.


Od onoga što je zasađeno 1930./31. god. na Krasti, primilo se prve
godine: 3-godišnje sadnice 35%, četvorogodišnje sadnice 10%, dvogodišnje
sadnice 60%. Danas ima trogodišnjih 25%, četvorogodišnjih 8%,
dvogodišnjih 25%. iNa Krušinu je sadnja iz te godine u prvoj godini dala
ovakav uspeh: dvogodišnji bor 80%, trogodišnji bor 78%, četvorogodišnji
nepikirani 75%, četvorogodišnji pikirani 65%. Danas je uspeh ovakav:
dvogodišnji bor 80%, trogodišnji bor 75%, četvorogodišnji bor nepikirani
60%, a pikirani 55%´.


Za vreme sadnje u novembru mesecu 1930. god. bilo je mirno i
vedro, u januaru 1931. god. promenljivo, ali u glavnom mirno.


Proletnja sadnja 1931. god. na Krušinu dala je iste godine 35%,
a danas 20%. Za vreme sadnje bilo je vetrovito i toplo. Godišnji talog
1931. god. bio je 771,4 mm., od toga u V, VI i VII mesecu 131,4 u VIII
2 mm.


1931. god. vršeno je prvi puta prašenje kultura krajem jula meseca.


Sadnja 1931./32. god. Na Krušinu je trogodišnji pikirani crni bor
uspeo sa 97% i taj uspeh ostao do danas; četvorogodišnji pikirani je
uspeo sa 96% u istoj godini, a danas ga ima 94%. Kulture su prašene
početkom avgusta 1932. god. Vodeni talog u 1932. god. bio je 459,9 mm.,
od toga u V, VI i VII mesecu 69,4 mm., u VIII 2,8 mm.


Trogodišnji crni bor pikirani, koji je u isto vreme zasađen na Krasti,
dao je 1932. god. 90%´ uspeha, dok ga sada ima svega 25%. Ovde valja
napomenuti, da bi toga bora danas bilo makar 60%, da je kultura bila
ograđena, jer Je mnogo veći deo bora uništen od strane ljudi i stoke,
nego što je uginuo. Trogodišnji pikirani crni bor, koji je doveden na
Krastu iz šumskog rasadnika u Bitolju, uspeo je iste godine sa 5%, a i
danas ga ima 5%. Četvorogodišnji pikirani crni bor iste godine je uspeo
sa 20%> a danas ga ima 10%.


Za vreme sadnje bilo je u januaru vedro sa sumrazicom u jutru, u
martu lepo i sunčano, a u aprilu vetrovito i toplo.


Sadnice, koje su zasađene 1932. god. decembra meseca na Krasti,
dale su naredne godine 25%, ali su od strane stoke i ljudi svedene na
15%. Za vreme sadnje bilo je maglovito, hladno i sumrazica. 1933. god.
godišnji vodeni talog iznosio je 621,82 mm., u V, VI i VII mesecu 118,1
mm., a u VIII mesecu 9,5 mm. Dok je 1932. god. izvršeno okopavanje
kultura, 1933. god. nije izvršeno s razloga, što bi prašenje bilo kod takvog
stanja čuvanja kulture uzaludno.


d) Opiti. I ako pošumljavači u Kičevu svoj rad možda nisu smatrali
takvim, može se reći, da su svi izvedeni radovi na pošumljavanju
bili u neku ruku opiti. Što ovi radovi i sa formalne strane nisu imali
Karakter opita, leži u nedostatku tačne i periodične registracije radova
i pokazatih uspeha u pojedinim i narednim godinama.


Opiti u ograničenim, jasno obeleženim, tačno opisanim i popisanim
površinama, t. j . u opitnim poljima, zavedeni su u kampanji pošumljavanja
1930. i 1931. god. Tada je, po naročitim upustvima, koje je izdala
Banska Uprava u Skoplju, svaki režiser postavljao opitna polja. U tim
opitnim poljima način rada bio je jednak sa načinom na ostaloj goleti,
s tim da su u njima upotrebljene sve vrste drveća i vrste sadnica, koje su
bile raspoložive dotičnom režiseru.


216




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Te godine su u Kičevu postavljena 4 opitna polja; dva na goleti
Krušino i dva na goleti Krasta-IIinica. Geološki, pedološki i vegetacioni
opis iznet je za pojedine goleti ranije; ovde ću nadopuniti ono što je za
pojedino polje karakteristično.


Prvo ogledno polje na Krušinu nalazi se u nižem delu same goleti.
Ekspozicija je južna. Površina mu je 18 ara. Zasađeno je 9. I. 1931. god.
U njemu je zasađeno 115(23) trogodišnjeg nepikiranog crnog bora, 91(20)
četverogodišnjeg pikiranog crnog bora. Sve sadnice, t. j. njihov koren,
zamočene su pre sadnje u đubrevitu kašu od kravljeg đubreta sem izvesnog
broja, a taj je broj upisan u zagradama.


Drugo opitno polje na Krušinu nalazi se odmah do prvog, samo
preko grebena. Ekspozicija je severna. Površina 30 ari. U njemu je zasađeno
141(28) dvogodišnjeg, 145(28) trogodišnjeg i 159(30) četvorogodišnjeg
nepikiranog crnog bora.


Treće opitno polje postavljeno je na Krasti u severnom njenom
delu, na kreenoj podlozi. Ekspozicije je severozapadne. Veličine 30 ari.
Sađeno je 3. XII. 1930. god., 18. I. i 4. II. 1931. god. U njemu je sađeno
128(30) trogodišnjeg, 118(29) dvogodišnjeg nepikiranog crnog! bora i
119(29) četverogodišnjeg pikiranog crnog bora.


Četvrto ogledno polje nalazi se također na Krasti, u sredini kulture.
Mešovite je podloge (vidi opis goleti), ekspozicije je zapadne, a veličine
60 ari. Zasađeno je 380(85) trogodišnjeg nepikiranog crnog bora i 140(35)
četverogodišnjeg pikiranog crnog bora.


Prilikom registracije ´uspeha u -ovim opitnini poljitma nađeno je
stanje, što ga pokazuje pregled broj 1.


Pregled 1.
Polje Starost sadnica Uspeh u %
1-X-1931 god.
Uspeh u %
1-X-1933 god.
Trogodišnji ... .
Četvorogod. pikiran
71%
60%
70,5"/„
55 %
II.
Dvogodišnji ... .
Trogodišnji ... .
Četvorogodišnji . .
85%
80%
82%
80 %
80 7»
80,5%
III.
Dvogodišnji ... .
Trogodišnji ... .
Četvorogod. pikiran
30%
35%
15%
102510
%
7o
%
IV. Trogodišnji ... .
Četvorogodišnji . .
33%
10%
23
5 /o °/
/0


1931./32. god. Postavljena su dva opitna polja na Krušinu i to na
delu goleti severozapadno od potoka (vidi opis goleti).


U opitu upotrebljene su trogodišnje i četvorogodišnje pikirane sadnice,
a sa druge strane vršen je opit u pogledu položaja zasađene sadnice.
Još u pikirištu su krunice sadnice obeležene sa južne strane krečom. U
opitnom polju jedan deo sadnica zasađen je u istom položaju prema
suncu, koji su zauzimale u pikirištu, a drugi deo zasađen je bez obzira
na taj položai.


217




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Prvo polje veliko je 71 ar na nadmorskoj visini od 780 do 840 metara;
nagib 5 do 20", prosečno 15°; ekspozicija severna. Sem papradi
druge vegetacije nema. Pri kopanju jama nailazilo se na poneki deo
istrulelog hrastovog korena. U fizičkom pogledu zemljište se razlikuje
od drugog opitnog polja vrlo neznatnim procentom kamenja.


Drugo ogledno polje je veliko 1,30 ha., nagiba 15 do 30, prosečno
25", ekspozicije istočne; sem papradi druge vegetacije nema (neuračunajući
trave), tlo kamenito do negde čak i stenovito, zaklonjeno (leva padina
potoka; vidi opis goleti).


Jame su u oba polja kopane od 9. do 12. novembra 1931. god. onako,
kao što je rađeno na celoj goleti te godine, a sađenje je izvršeno 15. i 16.
marta 1932. god.


Iz priloženog pregleda broj 2 vidi se, šta je, čega i koliko zasađeno
i kakav je bio uspeh.


Pregled 2.


Zasađeno


Po stanju 1. oktobra 1932


sadnica


"o
Uginulo uspeh u %


c Starost
M Primedba


J3


o. sadnica
ja G JB ´c E
c: ._ eu tu


´5.
3 >N C >N „´5 o


o cu OJ .- OJ o o O eu s
o
OJ c O tu


CD_QJ c 3 ~ 3


D. i Ja Ü JäJS o. 3 >N g.« eu
´5" 3

-O CU V o X) oj 3 O


3 3*3 3 ° 3°" 3
o E 3
o . o c 3 3 o — tu
3 3 Po stanju
I
323´ 7 95,36


4 go1.
oktobra 1933 g.
dišnje Uginulo je 3 sad


sever


612 289 15 22 97.58 96,41 nice od 4-god. pi


ne kiranih u I polju
....-3 go146´
8 96,56 a 2 sadnice od
z´cije 4-god. pikiranih


dišnje


487 341 5 13 97,60 97,23 95,51 97,62 96,90 u II polju


Uspeh u I polju
4 go324´
_ 3 99.08 je dakle 96,5ic/o
II Uspeh u II polju


dišnje


632 308 2 5 99,35 99,21 je 99,15%


istočne


Prosečan uspeh


....-
.I


3 go654´
93,24 98,230/c


zicije


Sve su sadnice
137 3 719 5 10 99,32 99,27 99,18 99,32 99,26 98,39 bile pikirane


dišnje


Zaključak.


Opisatih 8 godina rada na pošumljavanju goleti sa crnim borom u
Kičevu daje nam pravo, da stvorimo izvesne zaključke u pogledu umesnosti
primene crnog bora, tehnike pošumljavanja, doba sadnje, proizvodnje,
pripreme i starosti sadnica sposobnih za uspešan rad. Ovakvi
zaključci osnivaju se na čistoj empiriji, dok i danas još nismo u stanju
da ih sve postavimo na naučnu osnovu, bar ne najvažniji zaključak, a
to je zaključak 0 umesnosti primene crnog bora.


Nedostatak naučnih dokaza o primeni izvesne vrste drveta u pošumljavanju
određene goleti, prestavljao je karakteristiku pošumljavanja


* Obeležene su one sadnice, koje su zasađene u isti položaj prema suncu, u kome su
se nalazile u pikirištu. U tablici su označene sa ´.
218




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 93     <-- 93 -->        PDF

goleti u Južnoj Srbiji, a ne može se sporiti, i u ostalim krajevima naše
zemlje. I za današnje pošumljavanje se još ne može reći, da u primeni
pojedinih vrsta drveća ima naučne podrške, no ono što razlikuje raniji
i sadanji rad na tome polju, jeste sistem organizacije i plana, koji postoji
od 1930. god. na ovamo. Dok je rad pre 1930. god. bio individualan i često
bez kritičke analize uspeha ili neuspeha, on je od 1930. god. postao tako
reći šumarsko-kolektivan i otpravljao se po određenim upustvima i direktivama,
osnivan je na prikupljenim f sređenim podacima ranijeg
iskustva na pošumljavanju goleti Južne Srbije.


Ti zaključci, do kojih smo došli iskustvom, opitima i kritičkim posmatranjem,
sledeći su:


„Krušino". Pogled na kulturu iz 1926 god. i 1930 god. sa severozapada.


Crni bor uspeva na goleti Krušino potpuno, a na goleti Krasta-IHnica
slabo i delimice i ako golet Krasta ima povoljniju rezultantnu ekspoziciju
nego Krušino.


Klimatske su prilike jednake za obe goleti. Dakle, klimatske prilike
su povoljne za uspevanje crnog bora, a uspeh ili neuspeh se ne može
pripisati njima nego ili osebinama zemljišta i zemljišne podloge ili tehnici
pošumljavanja.


Na obe goleti primenjena je ista tehnika pošumljavanja; radilo se
sa istim materijalom sadnica i na isti način, a u isto doba l(u pogledu
proljetnje i jesenje sadnje). Uspeh je uvek bio osetno nejednak. Uspeh
prema tome ne zavisi od tehnike pošumljavanja u konkretnom slučaju,
bolje reći neuspeh na Krasti ne može se pripisati načinu pošumljavanja,
jer je taf način dao uspeha tamo, gde drugih uslova za uspeh ima. Uspeh
dakle zavisi od zemljišta i zemljišne podloge.


Geološka podloga na Krušinu je filitni škriljevac, a na Krastifilitni š´kriljevac i krečnjak. Na Krasti je uspeh na škriljevcu nesrazmerno
manji nego na Krušinu, čak šta više, na Krasti je uspeh na krečnjaku
nešto bolji nego na škriljevcu. I geološka podloga prema tome nije odlučna
za uspeh. Ostaje nam jedino to, da uspeh zavisi od osobina zemljišta,
t. j . od pedološke tvorevine. To nam potvrđuje i činjenica, da na
Krasti imamo uspeha baš onde, gde postoje procesi stvaranja zemljišta,
konkretno tamo, gde se mogu opaziti tragovi rubifikacije.


219




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Kakvo je zemljište na obim goletima, može se videti iz opisa goleti.


Nadalje izvodimo sledeće zaključke: Sadnice, koje izlaze na teren,
treba da su proizvedene u rasadniku približno istih nadmorskih visina,
na kojima se nalaze goleti. Bitoljski crni bof primenjen na Krasti potpuno
je podbacio. Nadalje 1932. god. u proleće doneto je iz Bitolja 30.000 dvogodišnjih
sadnica crnog bora (koji je tada nastupao 3 godinu). Te sadnice
pikirane do rasadnika na Krušino, svele su se u toku prve godine na
50%, a u toku druge godine na 32%. U pogledu provenijencije semena
još nemamo iskustva, jer je prvo pošumljavanje sa sadnicama, proizvedenim
iz semena Porečkog crnog bora, izvedeno tek jesenas. Velika je
verovatnost, da će same lokalne provenijencije uticati povoljno na uspeh.


Bor treba da se seje u semeništu dosta retko. Dokazi su sadnja
1925., 1926. kao i sadnja 1931. i 1932. god. 1925., 1928. i 1929. god. seme
se sejalo na retko.


Pikirane sadnice imaju prednost pred nepikiranim, kada su vezane
za pogodnu starost.
Trogodišnje sadnice sposobnije su od dvogodišnjih i četvorogodišnjih.


Proljetna sadnja prednjači pred jesenjom.


Treba da prođe izvesno vreme između kopanja jama i sadnje, a
najbolje je jame iskopati u jesen i sadnju izvršiti u martu mesecu.
Dubina jame treba da je najmanje 30 cm., a ne mora da je veća od
40 cm. Širina jame nije od presudnog značaja. Važnije je prekopati što
veći površinski sloj zemlje oko sadnice. Tako je rađeno u godinama
1930./31., 1931 ./32. i 1932./33., kada je postignut najveći uspeh.
Prema iznetom i drugim detaljima, koji se ovde ne iznose, jer prestavljaju
opšta pravila za sadnju, moglo bi se postaviti sledeće pravilo
u pošumljavanju sa crnim borom za goleti u Kićevu i one, koje stoje pod
sličnim klimatskim i zemljišnim prilikama (za golet Krastu ovo pravilo
ne može važiti u potpunosti).
Crni bor se sadi kao trogodišnji pikirani, u jame dubine najmanje
30 cm., a ne više od 40 cm., koje se iskopaju u jesen. Sadi se u marlu
mesecu. Kod sadnje treba što veći sloj površinske zemlje oko sadnice
razrahliti, a najmanje 60 cm. u prečniku. U jamu se stavlja samo površinska
zemlja t. j . najrodnija na goleti. Sadnicu treba postaviti usred
jame, pažljivo i da korenove žilice ne budu savijene: zemlju treba dobro
ugaziti, tako da se čvrstoća sadnice može odupreli njihanju, koje prouzrokuje
vetar. Površina zasađene jame treba da je horizontalna i u
sredini nešto udubljena.


Seme u rasadniku seje se na retko, a ć:rn sadnice nastupe 3. godinu,
one se u proleće presađuju - pikiraju, po mogućnosti na samoj goleti.
U leto iste godine, kada je izvršena sadnja, mora se u pogodno
vreme bar jednom prašiti.


Pri završetku želim istaći, da se za dobar deo napred navedenih
iskustava našlo i može naći naučnih dokaza, ali da to u ovom članku
nije učinjeno, manje zbog ograničenosti prostora, no radi toga, što bi
ti naučni dokazi bili nepotpuni, s pogledom na nedostatak elementarnog
naučnog dokaza, koji se odnosi na umesnost primene crnog bora za pošumljavanje
goleti u Kičevu. Pored toga bi sami naučni dokazi prestavljali
građu zasebne, obimnije ozbiljne studije.


220




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Résumé. L´ auteur donne une étude détaillée et bien documentée sur . emploi du
pin noir dans les reboisements aux alentours de Kičevo.
Les plantations en pin noir au mont Krasimo sont bien venantes. Celles de mont
Krasta par rapport a celles de K ru šino sont moins réussies.
D´ apres lui, la cause est dans les qualités physiques et chimiques du sol, car la
méthode, la technique, les plants et la saison étaient identiques aux deux terrains.
L´auteur constate que les plants répiqués dn pin noir et a . âge de 3 ans ont
donné les meilleurs résultats.


Inž. NIKOLA ŠALA JE V (BEROVO):


POŠUMLJAVANJE U MALEŠU


(LE REBOISEMENT DE MALES)


Pošumljavanje u srezu Maleškom otpočelo je u 1930/1931. godini,
kada je na brdu »Ujevac« iznad Berova posađeno 10.000 crno-borovih
sadnica i 3.700 sadnica alepskog bora. Ujevac ima jugozapadnu ekspoziciju
i srednju nadmorsku visinu 920 metara. Ima razvijen mikro-reljef,
te je dubina zemljišta razna. Zemljište je produkat raspadanja škriljaca;
sa severne strane ima i zelenog filita. Južna strana izbrazdana vododerinama,
strmija, ima duboko glinovito zemljište, koje je u donjem delu i
pored jaruga dosta vlažno. Kopanje jama i sadnja vršena je narodnom
snagom bez dovoljnog nadzora, a sadnice su bile iz đevđelij´skog šumskog
rasadnika. Dugo su ležale na stanici u Kočanu, te usled toga i dugog
transporta uspeh ove sadnje u leto 1931. pokazao se slabim; ostalo je
zdravih sadnica svega oko 30%, a alepski bor je uginuo sav osim jednog
primerka. U proleću i u zimi 1932. godine preduzeto je popunjavanje kulture
na Ujevcu listačama —< bagremom, javorom, gledičijom i crnim jasenom.
Tako je uspeh doveden na 80%. Primećeno je, da je bagrem stradao
od poznih mrazeva (8. i 9. VH. 1933. g.), kada mu je kora popucala,
ali su se biljke oporavile. Od jake i dugačke zime 1931/32. godine bagrem
nije stradao. Posmatrajući kulturu na »Ujevcu« možemo videti, kako
veliku ulogu igra korov. Na kulturi je nađeno 46 pretstavnika raznih
botaničkih familija, od kojih, kako izgleda prema broju, dominiraju pretstavnici
familije Gramineae i to Bromus tectorum. Korov ne samo da
konkuriše sadnicama u iskorišćavanju vlage, nego zimi, zajedno sa snegom,
stvara iznad jama neku vrstu nadstrešnice, koja pritiskuje sadnice,
savija ih, a ponekad i lomi.


Na Fudenskom riđu oko Berova, na nadmorskoj visini oko 800 metara,
sa peskovitim i glinovitim zemljištem neogenskih naslaga, bilo je


8. IV. 1932. g. posađeno 5.000 komada crno-borovih sadnica donesenih
iz Devđelije. I ovde je uspeh bio slab. Primilo se ne više od 15%, te je
kultura zimi 1932/33. popunjena listačama i 3-godišnjim sadnicama crnog
221