DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Inž. ALEKSANDAR ZALJESOV (ĐEVĐELIJA):


TERENSKA PIKIRIŠTA U SREZU ĐEVĐELIJSKOM
I NJIHOVI REZULTATI


(LES PÉPINIERES VOLANTES DE DJEVDJELIJA ET LEURS
RÉSULTATS)


Devdelijska kotlina nalazi se na krajnjem jugu naše države. Opko


ljena je visokim brdima do 1700 metara visine nad morem, koja sa severa


proseca reka Vardar u uskom klancu Demirkapija-Klisura i samo je sa


juga otvorena prema toku Vardara. Nadmorska visina kotline je 50—


100 metara.


Klima jegejska, koja se u mnogome približuje mediteranskoj, sa
jakim i čestim vetrovima severo-zapadnog smera i lokalnim vetrom uz
reku Vardar zv. »Vardarac«, koji počinje od Demirkapije-Klisure i duva
niz reku Vardar jakom brzinom. U đevdelijskoj kotlini »Vardarac« nanosi
mnogo štete vegetativnom pokrovu svojom fizičkom snagom (lomljenje,
savijanje, stvaranje levka oko sadnica i t. d.), a svojom brzinom
suši tlo, koje se za vreme letnjih žega potpuno isuši. Srednja godišnja
temperatura je 20.6". Kolebanje između apsolutnih godišnjih ekstrema
temperature je 49.6°.


Raspored atmosferskih taloga spada u tako zvani Solunsko-Vardarski
režim i nije povoljan za vegetaciju, što se vidi iz merenja u šumskom
rasadniku »Lisičkovc vodenice« (Vidi tabelarni pregled broj 1.)


Pošumljavanja, koja su vršena u minulim godinama, pokazala su
srazmerno slabe rezultate. Na konferenciji šumarskih referenata u
Sko-plju u godini 1931. odlučeno; je, da se izvrše ogledi sa terenskim
pikirištima.


Terenska pikirišta, to su pikirišta na samim objektima za pošumljavanje
ili u neposrednoj blizini istih, koja ne dobijaju vlagu umetnim načinom.
Na njima se vlaga zadržava prašenjem za vreme vegetacije, a to
je tzv. metoda »suve kulture«, t. j . način »kojim se veštački i naučno
iskorišćuje jednostavni fizički zakon kapilarnosti, za zadržavanje vlage
u zemljištu«, kako to kaže g. inž. Burlakov u Šumarskom Listu za godinu
1929., strana 266.


Rahljenje zemljišta deluje i fiziološki na razvoj korena odnosno
vlasnih žilica radi lakšeg pristupa kiseonika i vazduha.:


Svrha je pikirišta, da od slabih sadnica, koje su uzgojene u šumskom
rasadniku na uobičajen način, dobijemo sadnice sa dobro razvijenim korenom,
a kod četinara i krunicom, koje će biti ne samo jake i zdrave,
već i sposobne da podnesu klimatske i terenske prilike, da njihov uzgoj
bude što jeftiniji, a rezultati što pozitivniji.


Ja sam blizu Devđelije osnovao terenska pikirišta na dva objekta
u jesen 1931. godine.


I. Na Mrzenačkom Đrdu postavio sam tri pikirišta sa ukupnom
površinom od 550 kv. metara;
II. Na Đevđelijskom Ritu postavio sam dva pikirišta sa ukupnom
površinom od 2.500 kv. metara.
224