DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1934 str. 21 <-- 21 --> PDF |
jednostavnije tehničke šumske radove (kao doznaku i izmjenu stabala, primopredaju građe, izdavanje servitutnog drva), nadziru kulturne radove i šumske rasadnike, vrše kontrolu nad čuvarima šuma, izvršuju razne specijalne uviđaje i t. d. Vršeći ove poslove oni nisu u stanju, da vrše i funkciju čuvanja šuma. Za ova k ovo osoblje svakako je potrebna i neka druga kvalifikacija osim osnovne škole, ali ne veća, nego je propisana § 135. zakona o šumama za čuvare šuma. Ovakovo osoblje potrebno je postavljati samo ;tamo, gdje upravitelji šuma nisu u stanju posvršavati sami sve poslove tehničke naravi, pa im ovo osoblje služi kao pomoćni organi za izvršivanje lakših i jednostavnijih radova. Za šumske uprave, gdje upravitelji mogu sami posvršavati sve stručno-tehničke poslove, takovi lugari nisu potrebni, nego samo čuvari šuma, koji su mnogo jeftiniji, pa ih zbog toga može biti više, a što* su čuvarski reoni manji, to se i šume lakše čuvaju. Ovom zgodom osvrnuti ćemo se još i na zakonsku odredbu o obavezi polaganja državnog stručnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodarenja. 1 ovo pitanje zaslužuje da bude tretirano opsežnije i od kompetentnijih faktora. Ako su ovi ispiti potrebni i obavezni, potrebno je prethodno kandidatima dati i mogućnost, da ispune sve uslove za polaganje toga ispita. Na ovom ispitu imao bi kandidat pokazati svoju praktičnu spremu u vršenju šumarske službe, odnosno pokazati, kakovu je praksu tečajem trogodišnje pripravničke službe stekao. Za činovnike, koji osim rješavanja akata, obračunavanja šumskih šteta, te prikupljanja i sračunavanja statističkih podataka, nisu imali nikakve druge, a naročito ne terenske prakse — a takovih ima među kandidatima redovno najviše — predstoji samo troje: ili će na ispitu pasti ili će im se »gledati kroz prste« ili im se moraju dati pitanja iz teorije, iz koje su već jednom položili ispit na univerzitetu i dobili diplomu. Najčešće dešava se ovaj posljednji slučaj. Jasno je, da su za ovakove kandidate ovi ispiti skroz bespredmetni, a i nepravedni. Suvišan je ovaj ispit i za one kandidate, koji su i u praksi nešto radili i naučili, jer taj njihov praktični rad ne može nitko ocijeniti bolje i pravilnije, nego njihov neposredni starješina, pod čijim su nadzorom oni te poslove radili. Zakonom o činovnicima određene su komisije za ocjenu činovnika, pa bi ove komisije na temelju starješinskih izvještaja i mnijenja mogle ujedno donašati i odluke glede uporabivosti činovničkog pripravnika za praktičnu samostalnu službu. Ovoj svrsi imali bi zapravo služiti i praktični ispiti, ali oni su međutim dobili posve drugo značenje. Oni se danas smatraju kao neki završni ispiti šumarskih studija, pa se o položenom ispitu izdaju dapače i diplome. Poslije toga, kako je šumarski apsolvent svršio nauke i dobio diplomu od najviše naučne institucije, mora polagati još neki »nadispit«, izvan univerziteta pred predstavnicima državnih organa ;i dok taj ispit ne položi, diploma izdana od strane univerziteta ne vrijedi mu ništa. Ona je samo komadić hartije. Ovi »nadispiti« ne mogu dati nikakve pozitivne rezultate, koji se od njih očekuju, a to je praktično usavršavanje šumarskih pripravnika. Kandidati za ovaj ispit redovno ponavljaju sav teoretski materijal, iz kojeg su već jednom položili ispit na univerzitetu, pa uslijed toga zanemaruju praktičan rad i ondje, gdje imaju prilike da rade. Praktični ispit -331 |