DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Dr. JOVAN ZUBOVIĆ (BANJA LUKA):


ORGANIZACIJA ŠUMSKE PRIVREDE


(L´ORGANISATION DE L´ECONOMIE FORESTIERE)


Reč organizacija upotrebljuje se obično u srpslcohrvatskom jeziku
u značenju uređenja i udruženja/ U privredi organizacija znači udruživanje
u cilju privrednog rada," a znači i sistem preduzeća sa podelom
rada i regulacijom;´ U tehnici znači raspored srestava \ sila, potrebnih
za izvršenje poslova.´ U šumskoj privredi napose označuje se organizacijom
sistem uprave (stručne službe) i rada, a istom u najnovije vreme
daje se toj reci i šire značenje. Tako profesor Orlo v naziva organizacijom
šumsko uređenje i šumsku upravu kao organsku celinu koja se
zapravo i ne može razlučiti.´"


Upotrebljavana ovako u raznim varijacijama, reč organizacija ne
precizira tačno pojam, a to treba pre svega učiniti, da bi mogli jasno
raspravljati o stvari. Treba dakle najpre prihvatiti neko šire i objektivnije
značenje reci i bliže odrediti opseg i sadržaj pojma organizacije. Ako
pođemo etimološki od organa (individualizovani deo organskoga bića),
organizacija znači formiranje i poredaj organa nekoga tela. Ovo značenje
organizacije preneseno u društveni život znači formiranje i poredaj
organa društvenog tela. U privredi i tehnici to je telo sam sistem i
mehanizam određen privrednim silama. Prema tome i u šumskoj privredi
treba organizacija da znači sistem organa i sila, zapravo formiranje,
raspored i regulaciju tih sila prema određenim ciljevima. Ovo
šire tumačenje pojma, pod koji se mogu supsumirati do sada upotrebljavana
značenja reci, čini mi se prirodno i logično i od njega se može poći
sigurnije napred.


Kad je reč o organizaciji šumske privrede, treba prema prednjem
pre svega misliti na stanje sila te privrede." Te sile, naročito prirodne,


^ Organizovati poslove ili snage znači dovesti ih u red ili udružiti, da dobro
teku i funkcionišu u nekoj nameri; nemački: organisieren, einrichten; francuski,
organiser, arranger; ruski: organjizovatj, ustroitj, učreždatj.


^ Po Filipoviću »združivanje ljudi radi trajnih privrednih odnošaja«. Philip povich
, Orundriss der Politischen Oekonomie I. S. 11. Ttibingen und Leipzig 1901.
" Vidi Qid e Charles : Organisation de la Production. — Cours d´Economie


Politiaue I. S. 200. Pariš 1930.


´^ Po utvrđenom programu izrađuje se najpre projekat koji obuhvata planove,
proračune i opis radova; radovi se pri tome rastave na jedinice do detalja i prema
tome se obračunaju potrebna srestva. Projekat se zatim proučava, a po potrebi i
ispravlja i prerađuje. Na osnovi konačno usvojenog projekta nabavljaju se i raspoređuju
vremenski i prostorno srestva i sile i faktično izvode projektovani radovi.


^ Termin šumskog uređenja (Ijesoustrojstvo) ne odgovara po Orlov u sadržaju
pojma. Preuzak je i trebalo bi, da se pokrije sadržaj, govoriti o organizaciji šumske
privrede. Razlika je samo u tome što poslednji termin uključuje u sebi i organizaciju
rada i šumske uprave. Vidi Orlo v .. ..: Ljesoustrojstvo I, s. 11, Lenjingrad 1927.


" Uporedi moje »Sile šumske privrede«. Šumarski list, Zagreb 1932, s. 689.


372




ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 7     <-- 7 -->        PDF

sunčane, atmosferske, pa i zemaljske, deluju a početku slobodno, ali sa
kulturnim razvitkom čovek ih sve više savladava i udešava svoju akciju
tako da ih što bolje iskoristi za svoje privredne ciljeve, kratko rečeno
organizuje ih, formira posebne organe i čitav sistem organa šumske
privrede. Kao i inače u privredi, organizacija se vrši u prvom redu u
nacionalnim granicama; internacionalnog organizovanja ima više u cirkulaciji
šumskih proizvoda (internacionalni trustovi i karteli u trgovini i
industriji drveta).


Nacionalna organizacija privrednih sila u pojedinim zemljama različna
je prema prirodi zemlje, karakteru naroda i uticaju vanjskih sila u
prošlosti i sadašnjosti. U šumskoj privredi susrećemo u glavnom dva tipa
organizacije: privatnu i javnu. U prvom slučaju privredne sile drže u
vlasti i organizuju pojedinci ili privatne korporacije; u drugom slučaju
one su u vlasti države ili korporacija javnog karaktera. Potpuno slobodne
privatne organizacije nema zapravo nikako. Kao svuda tako i u šumskoj
privredi država postavlja neke ciljeve i prema tim ciljevima ograničuje
ili reguliše vlast i akciju pojedinaca i korporacija. Ona to čini pomoću
zakonodavstva i izvršne vlasti. Javno mišljenje, sistem zakonodavstva i
sistem izvršne vlasti odlučni su za pravac svake privredne organizacije.


Organizacija šumske privrede isključivo javnog karaktera provedena
je ili se istom provodi samo u Sovjetskoj Rusiji. Pravilo je za druge
zemlje kombinovana organizacija: javna i privatna. Država i samoupravna
tela imaju kad više kad manje zemlje, kapitala (svih ili samo pojedinih
vrsta) i radne snage organizovanih u svojim rukama i prema tome sa
vrlo raznoličnim postotkom učestvuju u šumskoj privredi i posebnim njezinim
granama u pojedinim zemljama. Socijalizacija je najjače došla do
izražaja u posedu zemljišta i proizvodnji šuma, dok je izgrađivanje javne
privredne organizacije u vertikalnom pravcu do sada slabo napredovalo.´


Ali organizacija nije samo u obhku sistema, nego znači i unutrašnje
formiranje i raspored organa po sistemu, kao i raspored snaga i uređenje
poslova. Unutrašnji organi šumske privrede su šumska preduzeča. Ta
preduzeča su javna (državna i samoupravna) ili privatna, a organizuju
se prema postavljenim ciljevima. Tu sada organizacija znači sistem instancija
i organa i podelu teritorija, srestava, poslova i kompetencije između
njih, kao i unutrašnje uređenje i projeldovanje poslova. Organizacija
šumske privrede u najširem smislu znači dakle: najpre sistem privrede,
zatim unutrašnju organizaciju pojedinih sistema i na koncu uređenje
poslovanja.


Sistem privrede redovno je stvar istorijskoga razvitka i rezultat
delovanja unutrašnjih društvenih sila jedne zemlje, a obično ne izostaju
ni vanjski uticaji, kako je napred napomenuto. Iste sile ga i podržavaju,
a kako je težak i složen, drži se po pravilu inercije i sam od sebe. Nosioci
privredne politike (zakonodavno telo, organi izvršne vlasti, a posredno
i savetodavna tela i zastupstva stručnjaka i interesenata) regulišu ga
zakonskim propisima i naredbama i primenom propisanih sankcija.


Unutrašnja organizacija provodi se prema željama i potrebama
vlasnika preduzeča i u pravilu je utvrđena posebnim instrukcijamaupustvima. Međutim i ta je organizacija ograničena u svom razvoju na


´^ E . d r e s zna samo za socijalizaciju šuma. Vidi Endre s Dr. ..: Forstpolitik.
S. 439. Berlin 1922.


o^o




ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 8     <-- 8 -->        PDF

sleđenim stanjem iz prošlosti, koje ne dopušta promene po volji, a regulišu
je i posebne normativističke odredbe. Pobliže uređenje poslovanja
vrši se prema privrednim ciljevima, koje postavljaju vlasnici preduzeća.
Ciljevi sami subjektivna su stvar, stvar volje, shvatanja i verovanja onih
koji ih postavljaju; a uređenje se provodi tako da se ciljevi postignu sa
što manje troškova i gubitaka, kako to diktuje princip ekonomski. I pri
izboru ciljeva i pri organizaciji poslovanja vlasnici preduzeća su ograničeni
prirodnim i društvenim prilikama. I u proizvodnji i u izvozu i-prerađivanju
drveta preduzimač ne može po volji da iziđe iz okvira, koji
mu postavljaju prirodne sile, društveno uređenje i ekonomske prilike, a
stoji i pod dosta velikim uticajem savremenih privrednih i tehničkih
nauka. Država napose deluje na njega i indirektno pri donošenju odluka
i sama učestvujući u pojedinim privrednim granama, a naročito svojom
tarifnom, carinskom, poreskom, pa i socijalnom i prosvetnom politikom.
I svi ti uticaji ogledaju se u instrukcijama i upustvima, po kojima je organizovana
i vođena unutrašnja služba preduzeća.


Poslovi šumske privrede uređuju se i vode inače po smišljenoj
osnovi, koja se obično naziva privrednim i eksploatacionim planom. Rad
sa određenim ciljem i po planu napred utvrđenom svojstven je danas
čitavoj našoj privrednoj aktivnosti i izvire iz načela ekonomskog. I sasvim
je razumljivo, da se poslovi šumske privrede — skupi, složeni i
dugotrajni — moraju raditi po takom planu, i to ne samo poslovi proizvodnje
šuma nego i svi poslovi u čitavom privrednom procesu. Prema
opsegu i ciljevima preduzeća, o kome se radi, projekat uređenja* biće
širi ili uži, ali u svakom slučaju treba da obuhvati sve poslove, u koliko
nisu normirani općim istrukcijama za unutrašnju službu." Ako je šumsko
preduzeće ograničeno na to da čuva šumu i samo po negde izdaje i prodaje
prebiranjem ili proređivanjem nešto drveta za lokalne potrebe (servituti
i prodaje na malo), projekat uređenja je manji i jednostavniji. Ako
se radi o redovnoj seči drveta ili periodičnoj seči rezervi nagomilanih na
većem teritoriju (privredna celina), pa se to drvo i prodaje po pojedinim
etatima ili an blok ih izrađuje, pa možda i prerađuje i izvozi do osovine
javnog saobraćaja u režiji preduzeća, a šuma se pri tome obnavlja tako
da se može stalno seči, projekat je širi i mnogo složeniji.


Projekat uređenja treba da obuhvati najpre opseg i ciljeve preduzeća,
koji su mu postavljeni; zatim stanje prirodnih sila od uticaja, površine
i kvalitet zemljišta sa živim silama u njemu," inventar šuma (po


* Ja upotrebih ovde izraz iprojckat, jer je širi od plana i čini mi se da bolje
pristaje pojmu o kome se radi. Plan znači samo nacrt, a projekat obuhvata, kako
je napred navedeno, planove sa proračunima i opisima. U srpsko-hrvatskom jeziku
može se upotrebiti i upotrebljuje se reč osnova mesto projekta, i ako to nisu dva
posve sinonimna izraza. Naša osnova znači skelet ili podlogu na kojoj se nešto gradi
ili počiva, zapravo niti kod tkanja u koje se utkiva, dakle materiju koja i sama ulazi
u građevinu ili produkat; projekat je idejna konstrukcija građevine odnosno poslovanja,
sastavljena od planova, računa i tekstova.
" Usko je stoga i govoriti samo o uređivanju šuma, kad se radi o uređivanju
poslova, pa su mnogi nemački autori i uveli u literaturu izraz »Forstbetriebseinrichtung
«, ali pri obradi materije nisu ostali konsekventni.


*" . u f f e 1 upotrebljava izraz »capital fonds«, pa tu uračuvana sve što ostane
u šumi posle čiste sečc, zemlju i sve vrednosti koje su joj inkorporisane: organske
ostatke, žive i mrtve, fizički i hemijski kvalitet zemlje, granice i linije uređenja,


374




ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 9     <-- 9 -->        PDF

obliku i načinu proizvodnje, sa masama," prirastom i prihodom), sve
uložene kapitale: melioracije, kulture, zg´rade, .izvozne puteve, vozni
park, instalacije za prerađivanje, alat i radne snage (računajući tu i sav
upravni i izvršni aparat). Posle toga treba utvrditi sa koliko se uspeha
postizavaju postavljeni ciljevi (bilans, produktivnost i rentabilnost poslovanja).
Zatim treba utvrditi eventualne izmene ciljeva, ponekada i
predlagati ih odlučnim faktorima, pa prema definitivno utvrđenim ciljevima
i proširenom ili suženom opsegu poslovanja konačno izraditi novu
osnovu rada za ceo privredni proces, u vremenu i prostoru od obnavljanja
šume do prodaje produkta na osovini javnog saobraćaja, oslanjajući se
na pouzdanu procenu prihoda i sortimenata, sa bližim odredbama o načinu
i rasporedu korišćenja, o načinu izrade i izvoza, pa i o načinu preradivanja
i prodaje produkata." Osnova uređenja treba dakle da obuhvati
i osnovu investicija i potpun proračun svih kapitala i radnih snaga, koje
treba u poslovima angažovati, a ujedno i kalkulaciju, po kojoj se može
ceniti ekonomičnost rada prema postavljenim ciljevima."


puteve i zgrade. Uporedi Huffe l Q.: L´ficonomie Forestiere. Tome deuxiemc,


s.
327. Pariš 1919. Meni se čini da je ovaj pojam zemljišta preširok i suviše složen.
^^ . u f f e 1 zgodno kaže prihod u nastajanju (des recoltes en formation), a
naziva ga »capital superficie«. Uporedi spomenuto delo, s. 328.
^^ Ponegde je privredni proces neprirodno raskinut, pa je proizvodnja drvcta


na panju u rukama jednog preduzeća, a seča i izrada, obično i sa nekim prerađivaniemii


u rukama drugog preduzeća istog ili posebnog vlasnika, ali to stvar ne menja. Obe


vrste
poslovanja treba da su uređene bilo sa dve posebne osnove, bilo sa jednom


skupnom, koja se radi preglednosti može podeliti i u dva dela (proizvodnja u užem


smislu i eksploatacija). I ko radi samo jednu osnovu, mora računati sa drugom; bez


toga se gubi jedinstvo procesa, jedna osnova postaje iluzornom i jedna grana orncesa


upropasti drugu.


^´ Ranije uređivanje šumskih poslova ili kako se to govorilo uređivanje šuma


nije bilo potpuno. Radilo se samo o regulisanju prihoda na panju u vremenu i pro


storu, a stanje angažovanih privrednih sila, opseg poslovanja, račun uspeha, pa i


program budućeg rada prikazivani su nepotpuno. Prema tome je definisan i cilj


uređenja. Po austrijskoj instrukciji za uređenje poslova u državnim i fondovskim


šumama iz 1901 (Instruktion fiir die Begrenzung, Vermessung und Betriebseinrichtung


der osterreichschen Staats- und Fondsforste. Wien 1902) ide se za izradom dobrih


privrednih osnova, po kojima bi se vodili poslovi korišćenja i obnavljanja šuma tako


da stanje šuma i prihoda bude što povoljnije (§ 1). Pored premeravanja i kartiranja,


opisa
šuma i osnove seča, tu se traži i osnova kultivisanja i evidencija gospodarenja.


U »naputku za sastav gospodarstvenih osnova odnosno programa« iz 1903 (Prilog


naredbi kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove od 23.


travnja 1903. broj 23. 152) već se predviđa i posebna osnova za gradnju šumskih


puteva, zgrada i inih građevina« (§ 41). Po bosanskoj instrukciji uređivanja iz 1909


(Provisorische Instruktion fiir die Vermessung u. Betriebseinrictung der bosn. herc.


Statsforste L. Reg. Nr. 135.906/1909) smisao je uređenja da se da pregled državnog


. šumskog imanja,
po površini i masama drveta, da se stvore osnove za najpovoljnije
iskorišćavanje i propišu potrebne uzgojne mere. U isto vreme trebalo je iznaći, koji
su investicioni i poslovni kapitali potrebni za otvaranje šuma, i na toj osnovi izraditi
kalkulaciju cena za sortimente korišćenja (§ l). Naša instrukcija iz 1931. (Upustva
za uređivanje državnih šuma. Min. š. i r. o. z. š. br. 33.820i od 29. ... 1931.) određuje
svrhu uređenja u glavnom kao i austrijska intrukcija iz 1901. (§ 1), te u pogledu
opsega uređenja zaostaje za citiranim hrvatskim naputkom i bosanskom instrukcijom.,


375




ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Organizacija šumske privrede složena je stvar. Ima mnogo sila,
koje je determinišu i prema kojima varira, po sistemu, unutrašnjem
rasporedu i uređenju poslova, kako je to napred navedeno u velikim
crtama. Proučavanje tih sila i varijacija stvar je posebnih studija. Jedna
od naročitih sila, koje se moram i ovaj put bliže dotaknuti, to su stručnjaci
šumske privrede. Oni se često precenjuju, ali njihov uticaj u organizaciji
šumske privrede nije ni beznačajan. iPo broju i kvalitetu oni zauzimaju
dosta puta vidno mesto u društvu, a i kao pojedinci i kao stalež mogu
da vrše znatan uticaj na nosioce privredne politike, naročito sugestijom
ciljeva, koji se zakonom ili voljom vlasnika preduzeća daju šumskoj privredi
odnosno pojedinim preduzećima. Oni su i sami jedan od nosioca
šumske privredne politike. Oni teoretski i stručno izrađuju sistem unutrašnje
organizacije i osnovu svakog uređenja prema postavljenim ciljevima
i oni sve sisteme i osnove primenjuju u praksi. Njihova je zadaća
da utvrđuju i prate kretanja privrednih sila, da drže u evidenciji zakonska
i faktična stanja šumske privrede i da ih kritički ispituju prema postavljenim
ciljevima i potrebama života. Od naročite je važnosti, da se ta
zadaća vrši i u našoj zemlji i da se i u našoj šumskoj privredi stručno
i kritički proučava zakonska" i faktična organizacija (ciljevi, sistem,
unutrašnja organizacija i uređenje poslovanja) i vrše direktno i indirektno
potrebne sugestije^´´ i uticaji. Da li se to i doista čini kako bi trebalo?


RESUME.


On emploic le mot »organisation« dans dcs sens differents. Etymologiquement
i! veut dire: formation et disposition dcs organes d´un corps, dans la vic sociale:
formation ct disposition des organes d´un corps social; dans le domaine tecliniquc
et economique: disposition des forces et des moyens, necessaires pour la realisation
du but d´une entreprise. Dans . economie forestiere en particulier ce imot signifie le
systeme des services et c´est .. O r 1 o f f qui, le premjer, nous a donne une conceptioii
plus largc de ce mot en l´appliguant dans le sens d´un ensemble inseparable de
. amenagement et de . administration forestiere. En effet, sous le terme de . organisation
forestiere on doit comprendre d´ abord Ic systerne de . economie, . organisation
interieure du systeme et . organisation du procede economigue dans toutc
son integrite.


Les deux systemes principaux de l´economie: le systeme prive et le systerne
public, sont aussi representes dans l´economie forestiere; mais, excepte Funion sovietique
russe, le systeme mixte est la regle: l´etat et generalement les pouvoirs
publics possedent plus ou moins des forces et des rnoyens de la production dans tous
les pays, tandi que la socialisation dans le sens vertical n´a fait qu´un progres tres
faible.


La formation des organes, la distribution des forces et la marche des travaux
se font d´apres les besoins et la volonte des entrepreneurs et sont ordonne par les
instructions speciales. En outre, toutc . organisation interieure, aussibien que le


^* Ja sam to malo načeo u kritici: Zakon o šumama. Vidi »Novu Evropu« knj.
XXIII, s. 362, Zagreb 1931.


^^ To je naročito potrebno u opsegu poslovanja. Poznata je tendencija, da se
šumski stručnjaci \ eliminiraju iz tehničkog poslovanja ;i ograniče na proizvodnju
drveta na panju i čuvanje šuma. I radi efekta u poslovanju i radi svoga ugleda šumski
inženjeri moraju suzbiti tu tendenciju, pa i pod cenu da prošire studije i bitno reorganizuju
svoju struku.


376




ŠUMARSKI LIST 8/1934 str. 11     <-- 11 -->        PDF

systeme meme, est un produit du developpement historiaue et resultat de . action
des forces sociales et economigues.


Les travaux du procede tout entier se reglent par un projet special (c´cst
avec . intention que j´emploie ce terme »projet« qui est plus large que le terme
»reglement d´exploitation«). Đ´apres . extension de . entreprise, le projlet peut
etre plus on moins large, mais dans tous les cas il doit contenir . inventarisation de
toutes les forces (toute la nature, tous les capitaux, tous les installations et tous les
services aussi bien pour le transport que pour la transformation du bois) et de tous
les moments qui correspondent a deux phases de .......1. forestiere (la phase de la
production et la phase d´ exploitation) avec le projet des travaux pour la periode
suivante.


L´organisation de l´economie forestiere est assez compliquee. II . a beaucoup
des forces qui la determinent et d´apres lesquelles elle varie. Un facteur special
et tres important pour cette organisation sont les techniciens forestiers. Leur
devoir est de surveiller le mouvement des forces economiques, de tonir compte a
chaque instant de la situation actuelle (legitime et reclle) et de tacher d´avoir de
. influence sur . organisation et les arrangements des forces economiques forestiSres.
Le font ils?


L´ auteur


....... C ........ (.......):


......... .... . .....] ......


(LE CUISAGE DANS LA SERBIE MERIDIONALE)


. ...... ...... ........ ce ......... .... .... .. ...., .........
......, .... . ........ ....... To ...... ....., ... je ....
.... . ........, ........ . ...... .... ..... ....... .. ce .. ...........
. . ....... ....... ...... .. ...... .... . .. ...... ..
.. ce ........ .... . .. ..... . ...... ...... .... .... ... ........
.. ... ......, na je ...., ......, ....... .. ce .. ... . .........
0 ...... .... . J. .. ja ... ... ..... . ......... ...... To je ....
.... .. ..... ... ..., ......... ...., . ... je ...............
.. ....... ... J. .. ....... .... .. je ......., .... .......
... ...... . ..... J. ., na . .... .... . .. ...... . .... ... ......
... .. ........ ... ...... ......... ....... .... ..., . .... ...
... ..... . .. JI. .. ........ ce, .. je ..... .......... ....., ... ce
.... .. .... .. ...... ........., ..... je ... ......, .... ...
...... ... ........., ............. (..... ..... . .......) .....
.... J. .. . ..... ...... ........ .. ce ..........., ... .. .. ...
.... .. ...... ......


.. .... ........ ................... je ... h . . . .. To je
...... ... . ........ je ...... ..... J. ....... ..... ... .... ....
ce . ..... . . . . . ... ......... . . . . . . ... ....... .......
. ........ . .. ...... ........ .. ........ ..... ..... (...


377