DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ing. LUJO MUNDORFER (DRVAR):


TRGOVAČKO USTANOVLJIVANJE SOPSTVENIH
TROŠKOVA ZA OKRUGLO DRVO
I REZANU ROBU


(DÉTERMINATION COMMERCIALE DU PRIX DE REVIENT POUR
LE BOIS ROND ET LE BOIS SCIÉ)


Povodom članka »Ustanovljivanje sopstvenih troškova za okruglo
drvo i rezanu robu« od gosp. ing. Josipa Wasznera, izašlog ü februarskom
broju ovoga godišta nalazim za potrebno, da u interesu rasvjetljivanja
pitanja produkcijonih troškova u drvnoj industriji kao i prodajnih
cijena drvnih polufabrikata na svjetskim tržištima dadem i moje
čedno mnijenje. Napominjem, da sam preko 11 goddina direktno radio
na svim poljima te industrije kod nekoliko velikih firma. Držim, da je
pitanje trgovačkih kalkulacija u pogledu drvnih proizvoda po mnogim
šumarskim stručnjacima nepotrebno komplikovao i sapeto u okvir nefclastičnih
matematskih formula. To je i slučaj kod gosp. Wasznera.
Mislim, da će ovaj moj članak dobro doći,mnogim kolegama šumarima,
kojih većina mora — svoje službe radi — u ta pitanja zalaz´ti.


Tvrdnje gosp. Wasznera, da drvna industrija i njezino vodstvo ne
poznaju upotrebljivih metoda za opredjeljivanje sopstvenih troškova, ne
odgovaraju stvarnosti. One su čak tendencijozne, jer danas svaki seoski
sitničar, svaki trgovac i industrijalac bazira svoj rad na kalkulacijama.


Još gore djeluje izjava, da komercijalna nauka ne poznaje/ metoda za
određivanje sopstvenih troškova, gdje imaju čitava brda literature u
raznim jezicima, koja se bave samo tim pitanjem. Navodim sub linea
samo maleni dio odnosne njemačke literature, koju sam imao prilike da
proučim.1
Kalkulacije sopstvenih troškova, prodajnih cijena, rentabiliteta
novih uređaja i strojeva, predkalkulacije i računi uspjeha životna su
pitanja svakog trgovca i industrijalca, te je suviše naivno misliti, da se
oni tim pitanjima ne bave. Sve gore navedene vrsti kalkulacija, a među
njima i ustanovljivanje sopstvenih troškova jesu trgovački ABC, te se u
obrazovanim trgovačkim krugovima smatraju kao temelj svakome radu,
a neškolovanog trgovca dovodi nužda do potrebe tačnih kalkulacija.


Upada u oči interesantna činjenica, da je gosp. Waszner uzeo u
članku iz februara 1934. cijene fob pristanište Jadran iz godine 1928/29.,
dakle iz vremena visoke konjunkture, kada mu stoje na raspolaganju i
cijene iz godine 1932/3. Držim, da je tu po sredi tendencija, da se da


1 Leitner : Die Selbstkostenberechnung industrieller Betriebe; L´a si n ski :
Die Selbstkostenberechnung im Fabrikbetrieb; Rahm : Die Unkosten im Fabrikbetrieb;
Schulze : Die Unkostenverarbeitung industrieller Unternehmungen; Lehmann :
Industrielle Kalkulation; Dribbusch : Kalkulation und Generalienberechnung der
Sägewerke und Holzbearbeitungsbetriebe.


429




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 12     <-- 12 -->        PDF

našnje stanje drvne industrije optimistički prikaže. Slika i čitav utisak
toga članka znatno bi se promjenili, da su uzete slabe cijene prošle i pretprošle
godine.


Osim toga uzeti su za našu prosječnu proizvodnju mekanog drveta
potpuno nerealni postoci iskorišćenja, a naročito nerealni omjeri dobivene
količine pojedinih klasa i sortimenata. Navedeni postoci iskorištenja
i omjeri sortimenata u članku gosp. Wasznera mogući su samo kod prerade
drveta iz racijonamo uzgajanih šuma, te s njima može samo malen
dio drvnih industrija Gorskog kotara i Slovenije da računa. Dužnost je
piščeva bila, da uzme prosječne podatke veleindustrija, koje eksploatiraju
prašume Bosne, a koje imaju najveći udio u našem eksportu drvne
grade. Ti prije i poslijeratni podaci su od godine do godine dobro poznati
gosp. Waszneru, jer je on velik dio svoga službovanja proveo u tim
područjima. Predmnijevam, da mu je i poznato, da su ti omjeri i procenti
oc! predratnog na poslijeratno vrijeme i od godine 1919. do danas stalno
u opadanju, a kvalitetni zahtjevi tržišta za pojedine klase da su porasli.
Sigurno su mu poznati i razlozi toga opadanja.


Gosp. Waszner osnovao je svoj članak na suštoj teoretskoj pretpostavci,
da će se iz 22.4021 kbm oblovine izraditi 15.224 kbm piljene
robe od 18 mm. U zbilji izraditi će se iz toga kvantuma trupaca 50, a
moguće i 100 raznih sortimenata u svim mogućim kvalitativnim razredima.
Da je gosp. Waszner pokušao svoj metod razraditi na sve te Sortimente,
ne bi mu dostojalo mjesta u mnogim! Šumarskim listovima, te
bi se sam osvjedočio o nemogućnosti praktične primjene njegovog upotrebljivog
načina ustanovljivanja sopstvenih troškova za okruglo drvo
i rezanu robu. A da je tekar dublje zalazio u preradbe bukovine i hrastovine,
ne bi taj zadatak u dogledno vrijeme dovršio, a rezultat dugoga i
mukotrpnoga rada bio bi nepregledan haos.


Sam izraz »Sopstveni troškovi« znači skup svih troškova, koji su
bili potrebni, da se dobije za tržište sposobna roba. Pojedine vrsti industrija
imaju svoju karakterističnu trgovačku jedinicu, koja može biti komad,
kilogram, tona, tek. metar, kvadratni metar, kubni metar, kubna
stopa, standard i t. d. prema naravi dotične proizvodnje. Za našu drvnu
industriju ta je trgovačka jedinica 1 kbm, bilo u oblom za troškove balvana
f-ko tržište ili pilana, bilo u prerađenom stanju za troškove rezanog
materijala f-ko pilana, fob ili cif. Ti su troškovi u pojedinačnim konkretnim
kalkulacijama stalni, oni su izdati, utrošeni i moraju se preračunati na
trgovačku jedinicu t. j . na 1 kbm. Ti su troškovi za svaki kubik balvana
i rezane građe jednaki, jer kvalitativne osebine pojedinih sortimenata ne
iziskuju razne troškove, već su izrađene sa skroz istim troškovima. Dalnje
prerađevine kao blanjane daske, daske sa utorom i perom, okrugli
štapovi, sanduci, korpe i slično iziskuju za svoju specijalnu daljnju preradbu
povećane troškove i ponovni račun iskorišćenja, te se s toga i
zasebno kalkuliraju.


Razmjerni brojevi gosp. Wasznera za pojedine vrste i kvalitete ne
pretstavljaju dakle sopstvene troškove dotičnog sortimenta, već njegovu
teoretsku tržnu vrijednost bez poduzetničke dobiti i generalnih troškova,
koja se ali nikako ne podudara sa zbiljnom tržnom cijenom dotičnog proizvoda.
Cijene svjetskih tržišta stvaraju se prema svim pravilima komercijalne
nauke i nacijonalne ekonomije, te su samo one zbiljne i nikada ne
pitaju za sopstvene troškove. Za račune uspjeha računa se srednja po


430




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 13     <-- 13 -->        PDF

lučena, a za predkalkulacije srednja predvidljiva tržna cijena za 1 kbm
rezane robe. Ta srednja cijena dobije se uspoređivanjem kotiranja pojedinih
sortimenata i klasa na svjetskoj pijaci sa polučenom ili predvidljivom
količinom robe na pilani. Prema toj prosječnoj cijeni stoje sopstveni
troškovi za taj kubik, faktično izdati ili predvidljivi, a diferencija daje
dobitak ili gubitak, dotično u predkalkulacijama rentabilitet ili nerentabilitet
posla. Svi su ti računi u svoj suštini veoma jednostavni, trgovački
jedino ispravni i u praksi provedivi.


Prema gore navedenom, članak gosp. Wasznera trebao bi imati
natpis »Ustanovljivanje teoretskih vrijednosti orkuglog drveta i izrezane
robe«, jer u čitavom članku nema govora o biti i sastavu sopstvenih
troškova. Čisti primjeri savremenih sastava baš tih sopstvenih troškova
bili bi za zainteresovane čitaoce Šumarskog Lista od daleko veće koristi.
Većina inženjera šumarstva dolaze u toku svoje prakse do potrebe kalkulisanja
ili kontrole trgovačkih kalkulacija. U drugim zemljama uvedeni
su naročiti kurzevi za trgovačku izobrazbu tehničkih i za enciklopedičku
tehničku izobrazbu trgovačkih stručnjaka. Tamo većina tehničara svih
grana sudjeluju aktivno u trgovini, a mnogi trgovci i industrijalci prinuždeni
su da sakupe što više specijalnog tehničkog znanja.


Prema mojim dosadašnjim izvodima dužnost mi je da u detalje prikazem
jednostavni i efikasni način kalkulacija, kojim se u raznim varijantama
služe trgovci i industrijalci sviju grana, a napose preradbe
drveta.


Računi vlastitih troškova dijele se vremenski: 1) na predkalkulacije,
t. j . na račune rentabiliteta budućih trgovačkih ili industrijalnih poslova,
djelomične ili potpune modernizacije postojećih postrojenja i slično,
koji rade sa predviđenim nesigurnim brojkama, što se troškova i cijena
tiče; 2) terminirane ili međuvremene račune uspjeha, t. j . na mjesečne,
četvrtgodišnje i polugodišnje sastave efektivnih sopstvenih troškova u
upoređenju sa dotadašnjim rezultatima prodaje; 3) na godišnje račune
uspjeha ili rentabiliteta, t. j . koncem poslovne godine, koji u vezi sa knjigovodstvom
i bilancom pokazuju (na računu dobitka i gubitka) uspjeh
cijelog godišnjeg poslovanja.


Kao pomoćni organizatorni dijelovi gornjih računa služe: 1.) centralno
i pogonsko knjigovodstvo; 2.) kalkulacije raspodjelbe sveukupnih
izdataka proizvodnje na pojedina odjelenja i faze fabrikacije; 3.) račun
sopstvenih troškova za dotičnu trgovačku jedinicu; 4.) pogonska statistika,
koja služi za fiksiranje i uporedbu pojedinih proizvodnih fakata kao
i za kontrolu racijonalnog rada pojedinih odjelenja. U ovu posljednju
grupu spada i stalno promatranje tržišta, mogućnosti plasiranja i tržnih
cijena. Velika industrijalna preduzeća izrađuju na temelju gornjih podataka
i glavnih predviđenih pravaca rada u idućoj godini predračun ili
budžet.


Svrha ovoga članka jest, da se prikaže u detalje godišnji račun
uspjeha, koji se koncem poslovne godine kod svih preduzeća izrađuje.
Materijal za sastav ovoga računa uzima se po izdacima, koji su knjigovodstveno
fiksirani na pojedinim kontima. Što je podjelba konta i supkonta
detaljnije i svrsishodnije provedena, to je postignuta veća jasnoća
i sigurnost u detaljiranom toku pojedinih poslova.


Taj se račun dijeli na četiri glavne faze, t. j . 1) na račun sopstvenih


troškova za 1 kbm četinjastog oblog drveta postavno pilana, 2) na račun


431




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 14     <-- 14 -->        PDF

troškova rezanja po 1 kbm oblovine, 3) na račun iskoriščenja dotično
produkcijonih troškova za 1 kbm robe f-ko pilana i 4) na proračun ukupnih
troškova f-ko utovarna luka.


Ad 1). U posl. godini 1932. izrađeno je 246.404 kbm četinjastih balvana,
a otpremljeno 197.498 kbm; bilancijjska je zaliha 48.906 kbm. Od
te je zalihe 26.520 kbm na šumskoj prugi, a 22.386 kbm u šumi na panju.


Izgradnja šumskih baraka stoji po 1 ms Din. 0.82
Sječa i izradba balvana „„lm 3 „ 9.77
Izvoz balvana do šumske mašinske pruge „ 17.31
Utovar u vagone „ 2.83
Podvoz šumskom željeznicom „ 16.15
Totalna amortizacija gradnje pruge za godišnji preliminar „ 4.38
Troškovi plate činovnika i namještenika, porezi i prirezi . „ 7.60
Državna primanja i premjerba „ 1.44
Šumska taksa „ 64.26
Podvoz glavnom prugom do pilane „ 30.35
Prema tome 1 kbm četinjastih balvana postavno pilana stoji Din. 154.91


Ad 2). Izrezano je na pr. 131.286 kbm oblovine, produkcija građe
iznosi 80.193 kbm, prema tome je godišnji procenat iskoriščenja 61.07%.


Stovarište balvana stoji po 1 m3 Din. 3.97
Mašinsko postrojenje „ 6.02
Električno postrojenje „ 0.71
Stružnica „ 20.91
Održavanje zgrada i kolosjeka „ 3.55
Održavanje kolonije „ 0.75
Stovarište rezane građe ,, 10.08
Fabrikacija buradi ,, 0.25
Troškovi, plate činovnika i namještenika „ 8.42
Saldo sa računa otpadaka „ 0.55
Prema tome rezanje 1 kbm oblovine stoji ukupno . . . Din. 55.21


Ad 3). Sopstveni troškovi 1 kbm rezanog materijala f-ko pilana.
Ovamo spadaju:
Sopstveni troškovi šume (Ad 1) Din. 154.91
Rezanie na pilani ´(Ad 2) „ 55.21
Ukupno Din. 210.12
Sa 61.07%´ iskoriščenja 1 kbm rezane četinjaste građe f-ko


pilana stoji dakle Din. 344.06


Ad 4). Sveukupni sopstveni troškovi fob t. j . f-ko utovarna luka
iznose :
1 kbm rezane građe f-ko pilana (Ad 3) Din. 344.06


Centralne režije (troškovi, plate činovnika, osiguranje, ge


neralna amortizacijona tangenta i t. d.) „ 42.—
Podvoz željeznicom do pristaništa „ 76.—
Manipulacija na pristaništu » 18.—
Dakle 1 kbm rezane građe fob stoji ukupno ... . Din. 480.06


Kako su izračunati ukupni proizvodni troškovi, dobili smo kao potražnu
stavku Din. 480.06. Kao protustavka dolazi srednja prodajna cijena
fob preračunata na omjer prodatih sortimenata.


432




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Tokom godine 1932. prodato je prema podacima knjigovodstva:
1) uska daska 4 m dugačka:
12 mm . 1289 kbm
18 mm . 1257 „
24 mm . 1455 „
28, 33, 48 47 „
Svega 4048 kbm


Omjer kvaliteta:
6A2c/r I/III. a
aa Din
DinDin.
.. 749.—
15.38%´ FV „ „ 456.—
78.20% V „ „ 315.—
Prosječna cijena za 1 kbm uske robe, 4 m duge, iznosi dakle
Din. 364.55.
Kod I. do IV. vrste variraju cijene za pojedine debljine, koje sam
proračunao na prosječnu cijenu prema količini pojedinih debljina i njihovoj
pojedinačnoj cijeni.


2) normalne daske 4 m dugačke:
9 mm 130 kbm Din. 549.60
12 mm 6250 „ „ 497.93


18 mm 14905 „ „ 480.85
24 mm 18350 „ „ 468.53
28, 33, 38, 48 58 mm 12746 „ „ 478.65


Svega 52381 kbm.


Cijene
I/II. III. IV. V.


9 mm 1350 880 570 420 dinara
12 mm 1254 779 525 380
18 mm 1140 745 510 370
24 mm 1064 722 490 365
ponti 1150 750 510 365 dinara


Omjer kvaliteta:


2% I/II. vrste
15% III.
28%´ IV.
55% V.


Poslije provedbe prosječnog računa izlazi kao prodajna cijena za
kbm normalne daske 4 m dugačke iznos od Din. 476.85.


3) kratka daska:
12 mm 4000 kbm 0 a Din. 328.—
18 mm 4200 „ 316.—
24 mm 5000 „ 292.
ponti 1900 „ 316.—
Svega 15100 kbm.


Cijene:


I/IV. V. klasa
12 mm 350 280 dinara
18 mm 340 280
24 mm 300 280
ponti 340 280 dinara


433




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Omjer kvaliteta:
60% I/IV. vrste
40% V.


Prosječna prodajna cijena za 1 kbm kratke robe iznosi dakle
Din. 311.23.


4) Specijalna građa:
Morali, polumorali, madrieri, polumadrieri, bastings
5.264 0 a Din. 490.—
5)
Rezane grede raznih dimenzija 1.300 „ ,. „ 360.—
6)
Letve, letvice 2.000 „ „ ,. 875.—


Ukupno prodato 80.193 kbm građe uz proračunatu prosječnu cijenu
od Din. 431.73.


Po gornjim računima iznosi gubitak po 1 kbm


rezane građe u poslovnoj godini 1932. . . Din. 480.06


„ 431.73


Din. 48.33
ili ukupno za cijelu poslovnu godinu Din. 3,875.727.—.


Ovako dakle izgleda kod manje više svih drvnih industrija slika
poslovanja u godini 1932., a i godina 1933. nije od nje znatno bolja. Držim,
da nema ni jedne drvne veleindustrije za mekano drvo, koja bi se mogla
pohvaliti sa aktivnim poslovanjem u zadnjim 2 godinama. Dokaz za to
je obustava pogona kod mnogih drvnih industrija i redukcija produkcije
kod preostalih, koje su izračunale, da ih slabije pasivno poslovanje stoji
još uvijek manje, nego mrtva režija posvemašnjeg obustavljanja pogona.
U novoj poslovnoj godini ima izgleda u porast tržnih cijena mekane
«građe, te jedina jmogućnost daljnjeg industrijskog prosperiteta leži u
energičnom sniženju pojedinih stavaka sopstvene režije. Paralelno s time
moralo bi ići i sniženje cijena drvetu panju i, što je još važnije, primjena
stvarnih razmjera tehničkog drveta prema gorivom i trulom sa strane
mjerodavnih faktora kao predstavnika vlasnika šume.


Résumé. Réplique a l´article d´intitulation semblable, paru ici-meme, p. 57—65.


434




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ing. JOSIP P. RADIŠIĆ (SPLIT) :


RAČUNANJE PROCENTA PRIRASTA
POMOĆU PROCENTNIH KRIVIH


(CALCUL DU TAUX DE L´ ACCROISSEMENT X L´ AIDE
DES COURBES)


Po sadanjem stanju nauke za računanje procenta prirasta smatra
se najtačnijom formula pok. ruskog profesora Georgija Turskog.1
Ona glasi:


100 1(M\ 100.7.. . . . (IgM— lgm\
p = . — — (IM — lm) — -^ ; 2—
n \m J n n \ Ige )


Ako uporedimo rezultate dobivene po ovoj formuli sa rezultatima
dobivenim po formulama Preslera i Leibnitza, vidimo da vrednosti po
Turskom stoje po sredini, naime da su rezultati po Presleru uvek manji,
a oni po Leibnitzu uvek veći od vrednosti procenata po Turskom. Međutim
procenti po Presleru bliži su onima po Turskom, nego procenti
po Leibnitzu ; otuda se izvodi zaključak, da_ je Preslerova formula tačnija
od Leibnitzove, koja po recima prof. A. I. Šenšina ima sada u šumarstvu
samo istorijski značaj.2


Ma da po formuli Turskog dobijamo tačne rezultate, ipak se ona
malo upotrebljava. Računanje po njoj je dosta nezgodno zbog potrebe
logaritmovanja; zbog toga se u glavnom u praksi procenti prirasta računaju
po Preslerovoj formuli:


200 M — m
n M -\-m


koja je za rad vrlo zgodna i laka.


Kod malih procenata odstupanja su Preslerove formule od formule
Turskog mala, ali kod većih procenata odstupanja su velika, te po Presleru
dobijamo uvek preniske rezultate.


Cilj je moj bio da na jednostavan način postignem istu tačnost kao
po formuli Turskog, a služeći se i dalje formulom Preslera. Ako sa pi
predstavimo procenat sračunat po Presleru, a sa . odstupanje (apsolutnu
pogrešnost) od procenta po Turskom, uzevši u obzir da je procenat
po Presleru uvek manji od onog po Turskom, imamo da je:


.=.!+.


t. j . procenat prirasta po Turskom dobijamo, ako stvarno određenom
procentu prirasta po Presleru dodamo odgovarajuće A.
1 Protivno jedno mišljenje vidi u časopisu »Forstwissenschaftliches Central


isait« od god. .27., str. 555—560. — Uređn .


2 I u pogledu ovih navoda vidi spom. članak u »Forstw. Centr.«. Sravni također


Šenšin : Uređenje šuma, Beograd 1934, str. 20—24. — U r e d n.


435




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Uzevši iz raznih analiza stabala procente po Presleru i Turskom
nacrtao sam dve krive: procentnu krivu I nanoseći na x-osovinu procente
po Presleru, a na y-osovinu njima odgovarajuće procente po Turskom;
zatim procentnu krivu II nanoseći na x-osovinu procente po Presleru,
a na y-osovinu njima odgovarajuće . (odstupanje od procenta po
Turskom). Vidi to na priloženom diagramu.


Ako se pri radu dobije po Presleru 21%´, po krivoj I tom procentu
odgovara 23,3% po Turskom. Po krivoj . procentu 21 odgovara 2,3,
odakle po formuli p = pi + . = 21 + 2,3 = 23,3%.


436




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 19     <-- 19 -->        PDF

% po Presleru % po O. Turskom*^ po Presleru % po G. Turskom*


0,5 0,5 20,25 22,24
1,0 1,0 20,5 22,6
1,5 1,52 20,75 22,925
2,0 2,03 21,0 23,3
2,5 2,54 21,25 23,6
3,0 3,05 21,5 24,0
3,5 3,567 21,75 24,3
4,0 4,08 22,0 24,7
4,5 4,585 22,25 25,04
5,0 5,09 22,5 25,425
5,5 5,595 22,75 25,765
6,0 6,12 23,0 26,15
6,5 6,62 23,25 26,525
7,0 7,125 23,5 26,925
7,5 7,64 23,75 27,265
8,0 8,155 24,0 27,675
8,5 8,665 24,25 28,05
9,0 9,17 24,5 28,47
9,5 9,7 24,75 28,85


10,0 10,2 25,0 29,27
10,5 10,75 25,25 29,65
11,0 11,3 25,5 30,1
11,5 11,83 25,75 30,5
12,0 12,4 26,0 30,95
12,5 12,94 26,25 31,4
13,0 13,5 26,5 31,825
13,5 14,08 26,75 32,275
14,0 14,63 27,0 32,75
14,5 15,2 27,25 33,175
15,0 15,78 27,5 33,675
15,5 16,36 27,75 34,175
16,0 16,95 28,0 34,65
16,5 17,53 28,25 35,125
17,0 18,115 28,5 35,65
17,5 .,715 28,75 36,15
18,0 19,335 29,0 36,7
18,5 19,98 29,25 37,2
19,0 20,6 29,5 37,8
19,5 21,25 29,75 38,325
20,0 21,9 30,0 38,9


Teorijski bi rad po obim krivama morao dati iste rezultate, ali
zbog: nemogućnosti tačnog nanošenja koordinata razultat po jednoj krivoj
ponegde se malo razlikuje od rezultata po drugoj krivoj. Na pr. za 30%´
po Presleru dobijamo po krivoj I 38,95%, po krivoj II 38,85%. Kako se
vidi, razlike su male.


* t. j . aritmetičke sredine rezultata po krivoj I i krivoj II.
437




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Ja sam uzeo procente po Presleru i to od 0%—20% sa međusobnom
razlikom 0,5 t. j . 0,5, 1,0, 1,5 itd., a od 20%-—30% sa međusobnom
razlikom 0,25 t. j . 20,25, 20,5, 20,75, 21,0 itd. Za svaki od njih očitao
sam odgovarajući procenat po krivoj I i krivoj II, koje sam prethodno
nacrtao u razmeri 1 cm = l%. Iza toga sam sračunao aritmetičke sredine
rezultata po obim krivim linijama, te tako sastavio tablicu za računanje
procenata po Turskom (vidi priloženu tablicu).


Ako se na pr. izračuna po Presleru 20%, vidi se odmah iz tablice
da tom procentu odgovara 21´9% po G. Turskom. U slučaju kada se u
radu dobije po Presleru na pr. 28,4%´, uzima se iz tablice onaj procenat,
koji je njemu najbliži, te se računa procenat po Turskom iz odnosa:


28,5: 35,65 = 28,4: .


--*%(*-***/.


što se logaritmarom dade vrlo brzo sračunati.


Kod velikih procenata ne dobijaju se pomoću ove tablice sasvim
isti rezultati kao po formuli Turskog. Ipak su oni daleko tačniji od
vrednosti, koje se dobiju radeći sa samom Preslerovom formulom, a
sem toga računaju se brzo i bez upotrebe logaritama.


Résumé. L´auteur adapte les résultats du calcul des taux de l´accroissement
d´apres la formule de Pressler a ceux d´apres la formule de Tursky. Voir ´cette formule
dans le »Forstwissenschaftliches Centralblatt« 1927, p. 556—560.


SAOPĆENJA


NAŠE ŠUMARSTVO PRED BANSKIM VIJEĆEM U ZAGREBU.*


Glavni povod mojoj odluci, da govorim prigodom ove proračunske debate, jeste
naše šumarstvo i naše šume.


Gospodin ban završujući svoj ekspoze zaželio je, da u našem razlaganju budemo
»bezobzirno otvoreni, ali i stvarni«. Rekao je, .da će on i njegovi saradnici uvažiti
»sve ono što može biti od istinske koristi za napredak naše banovine«.


Gospodine bane! Slobodan sam poslužiti se s pravom, koje ste nam dali. Nastojat
ću da budem kratak, koliko mogu. Ali ono, što mi kao šumaru pritište dušu, to ne
mogu prešutjeti, iako znam, da zalazim na terrain djelomice i vrlo delikatne naravi;


* Gosp. Ing. Petar Rohr, član upravnog odbora Jugosl. šum. udruženja, održao je
(kao banski vijećnik za srez Našice) prigodom ovogodišnjeg zasijedanja Banskog vijeća
u Zagrebu oduži govor o privrednim pitanjima i potrebama uopće, a napose i s
obzirom na šumarstvo. Priopćujemo iz toga govora onaj dio, koji govori o našem
šumarstvu.
438