DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Ing. JOSIP WASZNER (SARAJEVO):


O NAPETOSTI CIJENA OKRUGLOG DRVETA
I REZANE ROBE


(LES PRIX DU BOIS ROND ET DU BOIS SCIÉ)


U broju 2 Šumarskog Lista od o. g. govorili smo o ustanovljenju
sopstvenih troškova´ za okruglo drvo i rezanu robu. Kako se iz toga
članka može razabrati, napetost cijena okruglog drveta u trgovini drvetom
imala bi da.se miienja u prvom redu prema vrsti drveta, a potom
kod iste vrste prema dimenzijama odnosno prema skupinama trupaca
(jaki, osrednji, tanki), najzad prema kakvoći drveta (I., II. ili više
razreda). Što se tiče napetosti cijena trupaca prema skupinama i kakvoći
drveta, bilo je o tome govora u našem gore navedenom članku. Međutim
ovdje nas interesuje pitanje, koja tehnička svojstva raznih vrsta drveta
uplivišu na cijenu pojedine vrste, da se ispolji napetost cijena, kakva je
danas u trgovini drvetom.


Poznato nam je, da industrija drveta kod nas nije u pogledu ispitivanja
osobina pojedinih vrsta drveta i njihovih činilaca dosada ništa
iii gotovo ništa poduzela i da nije o tome vodila brigu, barem u pogledu
materijalnog pomaganja zavoda za istraživanje svojstava drveta u
Zagrebu.1


Rezultati istražnih instituta i pojedinih naučenjaka glede povezanosti
i skupnog učinka osobina drveta nisu još potpuni, te ne daju mogućnost,
da vrste drveta svrstamo u jednu skalu osnovanu na skupnim
svojstvima drveta. Ovakva skala bila bi pravo mjerilo napetosti cijena
prema vrsti drveta. Istina, to će biti teško i pita se, da li će nauka uopće
biti u stanju, da uspostavi ovakvu skalu vrijednosti, kada je očito, da se
vrste drveta prema svojim, napose istraženim i posebnim osobima različno
raspoređuju, na pr. ovako:2


.) prema specifičnoj 2.) prema apsolutnoj 3.) prema žila vost


težini drveta: čvrstoći:


borovina 0.70 I. jelovina borovina \ J


smrekovina 0.74 II. smrekovina arišovina 80


arišovina 0.81 III. arišovina jelovina 97


jelovina 1.— IV. borovina bukovina 97


bukovina 1.01 V. hrastovina hrastovina 100


hrastovina 1.11 VI. bukovina smrekovina 104


i kad znamo za velik broj dosad neistraženih fizičkih, mehaničkih i
kemijskih svojstava mnogih vrsta drveta. Kako smo naveli, današnja
nauka ne raspolaže sa naučno sastavljenom skalom; pošto se ali pojedine


1 Ima nekoliko firmi, koje su tome institutu stavile na raspolaganje razne presjeke,
dijelove nakaženih stabala itd., ali sve je to neznatno.


2 Iz knjige »Tehnologija drveta«, str. 138, 137, 205 od Dr. A. Ugrenovića.


425




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 8     <-- 8 -->        PDF

vrste drveta u trgovini ipak razvrstavaju prema različitim svojim vrijednostima,
možemo na gornje pitanje, t. j . kako se ispoljava napetost
cijena pojedinih vrsta drveta, odgovoriti samo ovo: Rezultati naučnih
istraživanja u pogledu tehničkih svojstava raznih vrsta drveta do sada
nisu imali upliva na njihovu cijenu. U trgovini drvetom napetost cijena
pojedinih vrsta drveta nastala je postepeno procjenom vrijednosti onih
drvnih osobina, što su ih producenti priznali kod proizvodnje i potrošači
prilikom prerade drveta pojedinih vrsta, možemo kazati, već od početka
upotrebe drveta. Na osnovi ovih empirijskih pokupljenih osobina i cijene
su se vremenom razvijale do današnje napetosti.


JugoČeho


Švicarska Njemačka Poljska Austrija


slavija slovačka


Vrst cijena jedinice (jelovine) po 1 m3 okr. drveta


drveta


176 Din 40 Frc. 26 RM. 180 č. K. 27 Zloty 23 Šil.


omjerni broj napetosti cijena


Četinjari :
jelovina
smrčevina
borovina
arišovina
1.
1.1364
1.2500
1.
1.1375
1.1875
1.2812
1.
1.1538
1.4615
1.
1.1111
1.2778
1.
1.111
1.4074
1.
1.0435
1.1739
borovina crna 1.3636 1.3750


Lišćari:


topolovina 1.2500 1.423!
bukovina 1.4204 1.4062 1.2307 1.2222 1.2962 1.3917
jabukovina 1.5000
johovina 1 53>2 1.6454
brezovina 1.5312 1.3461 0.9167
brestovina 2.1022 1.6625 1.5385 1.6296
bagremovina 1.6875
trešnjevina 1.718/
grabovina 2.3125 1.7812 1.7742
lipovina 1.S125 1.7307
kruškovina 1.8437
javorovina 2.6704 1.8750 2.3333
jasenovina 3.9772 2.3125 2.5769 3.1481
hrastovina 4.0682 2 6280 2.8846 3.3333 4.0741
orahovina 4.4375 4.8597 4.1667
hrast za furnire 21.0227


Ako se vrste okruglog drveta razvrstaju prema napetosti prosječnih
trgovačkih cijena na podlozi cijena jelovog drveta kao jedinice, dobiva
se na pr. za 1926. god. u pojedinim državama skala sadržana u priloženoj
tabeli. Prema ovoj skali odn. prema trgovačkim cijenama bila bi jelovina
ona vrst drveta, čija tehnička svojstva pokazuju ukupno najmanju vrijednost,
jer izuzev jedan slučaj kod brezovine u Cehoslovačkoj, napetost
cijena sviju ostalih vrsta drveta prekoračuje cijenu jelovine. No ovakav
zaključak nije u skladu sa činjenicom, da je jelovo drvo jedna od naj


426




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 9     <-- 9 -->        PDF

upotrebljivijih vrsta drveta, dakle da mora imati pretežno bolja tehnička
svojstva no druga koja, općenito manje upotrebljiva vrst, na pr. topolovina,
brezovina, johovina itd., u kojih su razmjerni brojevi napetosti
cijena veće nego u jelovine. Odatle izlazi, da napetost trgovačkih cijena
u pogledu okruglog drveta — kako je iskazana u gornjoj skali — nije
postala isključivo s obzirom na razne empirički dobivene osobine pojedinih
vrsta drveta, nego i s obzirom na rijetko ili često nahođenje kao
i jakost njihove ponude i potražnje.


Što se tiče napetosti cijena rezane robe, proizlazi iz našeg, gore
spomenutog, članka, da se ona mijenja prema vrsti drveta, prema kakvoći
iste vrsti drveta i prema dimenzijama piljenice, t. j . prema površini
reza pile. Razlika u cijenama rezane robe istih dimenzija prema
vrsti i kakvoći drveta logična je posljedica razlike u cijenama odgovarajućeg
okruglog drveta. Napetost cijena po kakvoći piljenice isto je tako
empirijjske naravi kao ona kod vrsta okruglog drveta. Ona se dade
izraziti otprilike ovim omjernim brojevima:


1.) kod jelovog i smrčevog drveta:


za prosječnu cijenu kratke robe 1.


„ „ uske robe 1.0530


„ normalne roboe
ee I. kl. . 1.7308


., II. 11 1.5879


„ III. n 1.2936


„ IV. n 1.1610


11 1.0014


., v.


2.) kod bukovog drveta:


za prosječnu cijenu merkantilne robe , , , , , 1.


norm, okrajč. robe I. kl. . . 1.8500


II 1 1172


» )1 kratke robe I. kl 1.1406


))„ II. „ .... 1.0156


11 11


11


I-a parenih friza 0.9063
»)buk. štafla, letava .... . 1.2344


11 »)


11


tavoleta 1.4016


11 11


testona 0.4938


11 11


Čovjek bi mislio, da se u trgovini drvetom razlika cijena za rezanu robu
odrazuje i prema raznim dimenzijama t. j . prema površini reza pile, jer
što je ova veća, to je veći i utrošak radne snage za proizvodnju robe,
a sljedstveno tome i visina njezine cijene. No u trgovačkom životu odn.
kod industrije drveta nailazimo ovdje na jednu neobjašnjivu anomaliju,
koja karakteriše dosadašnji rad takozvanih pratkičara u ovoj privrednojgrani. Tko je imao prilike, da zaviri u tajne´ (t. j . u cjenik četinjaste
rezane robe) neke velike industrije, mogao je konstatirati, da su prodajne
cijene, na pr. za daske dugačke 4 m. i široke od 18—40 cm, za
vrijeme bolje konjunkture bile ove:


427




ŠUMARSKI LIST 9/1934 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Monte Quinta


kod 18 mm jačine . . . 1215 Din. . . . 710 Din.


., 25 „ ;,... 1052 „ . . . 653 „


„ 28—40 mm jačine . 1215 „ . . . 710 „


dakle da 1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm širokih i 18 mm jakih dasaka,
sa površinom reza pile od 122721 m2 stoji 1215 dinara t. j . isto koliko
1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm širokih i 28 mm jakih dasaka, sa
površinom reza pile od 83´034 m2 ili 1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm
širokih i 48 mm jakih dasaka, sa površinom reza pile od 53*286 m2, dok
1 m3 monte-robe 4 m dugih, 18 cm širokih i 25 mm jakih dasaka, sa
91 ´61(8 m2 površine reza pile stoji 1052 Din. Ovakve i slične anomalije
nalazimo u cjenicima na svakom koraku, ne govoreći o metodama, po
kojima su cijene rezane robe ustanovljene. Vidimo dakle, da vlada nesiguran
postupak ili, bolje rečeno, jedna samovolja ne samo pri ustanovljivanju
cijena okruglog drveta nego i rezane robe. Ova se samovolja
dade samo razjasniti (nebrigom ili neznanjem), ali ne i opravdati. I na
osnovu ovakvih podataka raspravljaju reprezentanti drvne industrije i
trgovine drvetom o mizernoj situaciji jedne i druge na raznim anketama,
stavljaju predloge, evetnualno odlučuju o privrednim mjerama u ovoj ili
onoj državi i tako obmanjuju ne samo sami sebe, nego i cijelu neupućenu
javnost.


S toga je jedan od najvažnijih zadataka drvne industrije i trgovine
drvetom, da što prije povedu brigu oko naučnog istraživanja osobina
vrsta drveta i njihovih razvrstavanja, jer one su valjda jedine medu
privrednim granama, koje nisu na čistu sa osobinama materije, kojoj
zahvaljuju svoje eksistencije. Nadalje je potrebno, da industrija drveta
svoju budućnost osnuje i izgradi na ispravnom ustanovljivanju vlastitih
troškova za okruglo drvo i za rezanu robu, jer ovako nestručno, kao
dosada, ne može se i ne smije dalje raditi.


Iz navedenoga možemo razabrati, da industrija drveta ne stoji na
onoj visini, kako to neupućeni misle, nego naprotiv na dosta nesigurnim
temeljima, pa držim, da moj apel po ovome predmetu, upućen XI. redovnoj
glavnoj skupštini J. Š. U., održanoj u augustu 1932. god. na
Sušaku, nije bio bez osnova.


Résumé. Réflexions a l´égard de l´industrie et du commerce de bois indigenes.


428