DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 29     <-- 29 -->        PDF

na levoj obali Bregalnice, na peščaru (slika 27). Na levoj strani Treske
viđena je J. e x c e 1 s a ispod sela Sedlareva na južnoj ekspoziciji, krečnjaku,
oko 800 m. nad morem i kod žandarmerijske stanice Zdunje.


J. excelsa je zatim viđena na desnoj strani druma Skoplje-Tetovo
na južnoj strani Gramade, a više sela Grupčina, na suvom i kamenitom
zemljištu krečne podloge, južne ekspozicije i do 1100 m. nad morem
(slika 28).
I jednu i drugu kao lepa drveta, obrazujući čak i čiste šumice,
video sam kraj Prespanskog Jezera naročito iznad Sirce Hana, između
sela Stenja i Konjskog i na ostrvu Velikom Petru (slika 29, 30). Podloga
je krečna, bar najvećim delom. Po Košaninu i jedne i druge smreke
ima još na zapadnim padinama Galičice kraj istočne obale Ohridskoga
Jezera.


SI. 30. Prespansko Jezero, iznad sela Konjskog, gorkljiva foja (Juiiiperus excclsa)
(fot. Petrović — Em);


J. excelsa je vezana za blažu klimu, zato su joj i nalazišta onde
gde se još oseća uticaj sredozemne klime, penjući se do 1100 m. na južnim
stranama toplih podloga. J. foetidissima je otpornija, jer zalazi više
u planinu, penjući se i do 1500 m., istina na toplim ekspozicijama i podlogama.
I jedna i druga ima prema ovome u Južnoj Srbiji svoju severnu
granicu rasprostiranja.


Taxus baccata, tisa, kod Demir-Kapije 1 i n a, kod sela
Rostuše poleđuška tisa, je dosta retko drvo. Video sam je na četiri
mesta. Najviše je ima u klisuri Demir-Kapiji oko sela Klisure. Više ovoga
sela kod mesta Studene Vode na ogromnim krečnjačkim stenama i na
nadmorskoj visini oko 700 m. nalaze se 32 drveta (tačnije videti u D.
Petrović-Šume i šumska privreda u Makedoniji, 1926 g., str. 38), a južno


483