DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 29     <-- 29 -->        PDF

na levoj obali Bregalnice, na peščaru (slika 27). Na levoj strani Treske
viđena je J. e x c e 1 s a ispod sela Sedlareva na južnoj ekspoziciji, krečnjaku,
oko 800 m. nad morem i kod žandarmerijske stanice Zdunje.


J. excelsa je zatim viđena na desnoj strani druma Skoplje-Tetovo
na južnoj strani Gramade, a više sela Grupčina, na suvom i kamenitom
zemljištu krečne podloge, južne ekspozicije i do 1100 m. nad morem
(slika 28).
I jednu i drugu kao lepa drveta, obrazujući čak i čiste šumice,
video sam kraj Prespanskog Jezera naročito iznad Sirce Hana, između
sela Stenja i Konjskog i na ostrvu Velikom Petru (slika 29, 30). Podloga
je krečna, bar najvećim delom. Po Košaninu i jedne i druge smreke
ima još na zapadnim padinama Galičice kraj istočne obale Ohridskoga
Jezera.


SI. 30. Prespansko Jezero, iznad sela Konjskog, gorkljiva foja (Juiiiperus excclsa)
(fot. Petrović — Em);


J. excelsa je vezana za blažu klimu, zato su joj i nalazišta onde
gde se još oseća uticaj sredozemne klime, penjući se do 1100 m. na južnim
stranama toplih podloga. J. foetidissima je otpornija, jer zalazi više
u planinu, penjući se i do 1500 m., istina na toplim ekspozicijama i podlogama.
I jedna i druga ima prema ovome u Južnoj Srbiji svoju severnu
granicu rasprostiranja.


Taxus baccata, tisa, kod Demir-Kapije 1 i n a, kod sela
Rostuše poleđuška tisa, je dosta retko drvo. Video sam je na četiri
mesta. Najviše je ima u klisuri Demir-Kapiji oko sela Klisure. Više ovoga
sela kod mesta Studene Vode na ogromnim krečnjačkim stenama i na
nadmorskoj visini oko 700 m. nalaze se 32 drveta (tačnije videti u D.
Petrović-Šume i šumska privreda u Makedoniji, 1926 g., str. 38), a južno


483




ŠUMARSKI LIST 10/1934 str. 30     <-- 30 -->        PDF

od sela za jedan čas hoda na mestu Preodu na putu (stazi) za Kofil na
300 m. nad morem ima tri drveta. Na ovome poslednjem mestu jedno je
drvo debelo 58 cm., a visoko 6 m. (slika 31). Ova tisa raste na kamenitom,
plitkom i strmom zemljištu. Može se zaključiti, da je ovde bilo


SI. 31. DcTir Kapija, iiiesto Preod, atar sela Klisure, tisa (Taxus baccafa)
(fot. Petrovič);


SI. 32. Šar Planina, suvat Lcšnica, Donjopološki srez, tisa (fot. Rugole — Šinkovec).


nekada više tise. Ali ne samo tu, nego i u okolini. Tako sam našao jedan
tisov panj bliže grčkoj granici iznad sela Sermenina na mestu Carkuru.
Ta tisa je bila jakih dimenzija i verovatno je posečena u 1921 god.


Drugo nalazište je u planinskome masivu Nidžeu u izvornome delu
Bele Vode između Stavrinog Visa i Belog Grotla. Tu se mogu videti


484