DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 14 <-- 14 --> PDF |
tičke nekorektnosti, jasna je stvar isto tako, kao što je neosporno, da je za način računanja ova nejednakost skopčana sa inkonvenijencijama. Međutim praktična razmatranja, kao i na taj način dobiveni rezultati, pravdaju ovu razliku. Nijedan upravnik većeg poseda neće moći zaobići iskustvo, da je nemoguće od jednog početnog kapitala za duže vremenske intervale osigurati i dobivati neprekidne prihode kao rezultat kamata na kamate, dovodeći tu pojavu u vezu sa kamatnom stopom uobičajenom u zemlji pošto će ostvareni gubici — često puta u pomanjkanju, za svaki momenat, osiguranog uložnog mesta — sprečavati stalno povećavanje kapitala prema razmeri računanja kamata na kamate na bazi uobičajene jednostavne procentne stope. Treba li dakle odmeriti i utvrditi mogućnost odnosno rentabilnost nekog poslovanja za duže vreme, uzevši za*pretpostavku jedan prihod kao rezultat kamata na kamate, onda se mora — kao što je uostalom slučaj kod rentnih banaka, osiguravajućih društava i t. d. — uzeti kao baza za računanje kamatna stopa, koja je niža od kamatne stope sa uobičajenim procentom. Uopšte, imajući u vidu osebine šumskog poseda i gospodarstva, adoptirana je za diskont kamatna stopa troprocentnih kamata na kamate, pošto bi diskontovanje po višoj kamatnoj stopi za duže vremenske intervale nesrazmerno umanjilo vrednost šume. Ako bi se pak 3%-na kamatna stopa primenila za kapitaliziranje utvrđenih stvarnih odnosno izračunatih renta, u tome bi slučaju za sada i prema postojećem novčanom stanju i prilikama kod nas, prema kojima nije tako teško uložiti kapital sa 5fo, i uzevši u obzir mnoge i raznolike opasnosti, koje šumski posed čine u neku ruku manje sigurnim, došli do rezultata, koji bi davali šumi i suviše visoku vrednost. To sve ne znači, da je u konkretnim slučajevima isključena primena i upotreba druge kamatne stope, ali tu činjenicu treba u svakom slučaju osnažiti sa potrebnim motivima. Primera radi može kapitaliziranje sa 3% naći opravdanje u onim krajevima države, gde je stvarno konstatovand padanje novčane vrednosti i da se samo 4%-no ukamaćenje uloženih kapitala može postići. 2. slučaj. Ako su u pitanju šumski prostori, gde je predviđeno gospodarstvo u kraćoj ophodnji, naročito na onim prostorima, koji će po vremenu služiti kao ispaše ili su u pitanju izdanačke hrastove i ostale niske šume, dobiće se praktičnim prilikama odgovarajući rezultati pomoću računanja, koje daje za vreme ophodnje očekivani prihod, divizijom sa brojem godina ophodnje. Dobiveni kvocijent preobražen sa 5% u kapital, a potonji — uzevši u obzir prvi prihod — sa 3%-tnim kamatama na kamate diskontuje se na njegovu sadašnju vrednost. Pri tome će se u najviše slučajeva vremenski interval diskonta, za izračunavanje apsolutne vrednosti zemljišta, svesti na V-. trajanja ophodnje. Primer: Treba izračunati apsolutnu vrednost zemljišta po hektaru, koje je ocenjeno za kulturu johe i da se u toj budućoj šumi gospodari kao u niskoj šumi sa ophodnjom od 30 godina. Sporedna iskorišćenja, kulturni troškovi i t. d. za sada se neće uzeti u obzir. U prvom redu mora se ta površina zasebno obrađivati, a drvni prinosi uslediće periodično. 544 |