DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 14     <-- 14 -->        PDF

tičke nekorektnosti, jasna je stvar isto tako, kao što je neosporno, da
je za način računanja ova nejednakost skopčana sa inkonvenijencijama.


Međutim praktična razmatranja, kao i na taj način dobiveni rezultati,
pravdaju ovu razliku. Nijedan upravnik većeg poseda neće moći
zaobići iskustvo, da je nemoguće od jednog početnog kapitala za duže
vremenske intervale osigurati i dobivati neprekidne prihode kao rezultat
kamata na kamate, dovodeći tu pojavu u vezu sa kamatnom stopom
uobičajenom u zemlji pošto će ostvareni gubici — često puta u pomanjkanju,
za svaki momenat, osiguranog uložnog mesta — sprečavati stalno
povećavanje kapitala prema razmeri računanja kamata na kamate na bazi
uobičajene jednostavne procentne stope. Treba li dakle odmeriti i utvrditi
mogućnost odnosno rentabilnost nekog poslovanja za duže vreme,
uzevši za*pretpostavku jedan prihod kao rezultat kamata na kamate, onda
se mora — kao što je uostalom slučaj kod rentnih banaka, osiguravajućih
društava i t. d. — uzeti kao baza za računanje kamatna stopa, koja je
niža od kamatne stope sa uobičajenim procentom.


Uopšte, imajući u vidu osebine šumskog poseda i gospodarstva,
adoptirana je za diskont kamatna stopa troprocentnih kamata na kamate,
pošto bi diskontovanje po višoj kamatnoj stopi za duže vremenske intervale
nesrazmerno umanjilo vrednost šume.


Ako bi se pak 3%-na kamatna stopa primenila za kapitaliziranje
utvrđenih stvarnih odnosno izračunatih renta, u tome bi slučaju za sada
i prema postojećem novčanom stanju i prilikama kod nas, prema kojima
nije tako teško uložiti kapital sa 5fo, i uzevši u obzir mnoge i raznolike
opasnosti, koje šumski posed čine u neku ruku manje sigurnim, došli do
rezultata, koji bi davali šumi i suviše visoku vrednost. To sve ne znači,
da je u konkretnim slučajevima isključena primena i upotreba druge
kamatne stope, ali tu činjenicu treba u svakom slučaju osnažiti sa potrebnim
motivima. Primera radi može kapitaliziranje sa 3% naći opravdanje
u onim krajevima države, gde je stvarno konstatovand padanje
novčane vrednosti i da se samo 4%-no ukamaćenje uloženih kapitala
može postići.


2. slučaj.
Ako su u pitanju šumski prostori, gde je predviđeno gospodarstvo
u kraćoj ophodnji, naročito na onim prostorima, koji će po vremenu služiti
kao ispaše ili su u pitanju izdanačke hrastove i ostale niske šume,
dobiće se praktičnim prilikama odgovarajući rezultati pomoću računanja,
koje daje za vreme ophodnje očekivani prihod, divizijom sa brojem godina
ophodnje.


Dobiveni kvocijent preobražen sa 5% u kapital, a potonji — uzevši
u obzir prvi prihod — sa 3%-tnim kamatama na kamate diskontuje se
na njegovu sadašnju vrednost. Pri tome će se u najviše slučajeva vremenski
interval diskonta, za izračunavanje apsolutne vrednosti zemljišta,
svesti na V-. trajanja ophodnje.


Primer: Treba izračunati apsolutnu vrednost zemljišta po hektaru,
koje je ocenjeno za kulturu johe i da se u toj budućoj šumi gospodari kao
u niskoj šumi sa ophodnjom od 30 godina. Sporedna iskorišćenja, kulturni
troškovi i t. d. za sada se neće uzeti u obzir. U prvom redu mora
se ta površina zasebno obrađivati, a drvni prinosi uslediće periodično.


544