DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 16     <-- 16 -->        PDF

U smislu ove pretpostavke modifikovaće se prednji račun u toliko,
što će kapital od 1.876 dinara uložen na jednostavne kamate sa 6% za
30 godina narasti na:


1.876 X 2´8 5.232.80 din.
Prvo iskorišćenje posle 30 godina daje 3.380.— „


Ostaje . 1.852.80 din.
dakle nešto manje, nego što je bila utvrđena prva kupovna cena, iz čega
sleduje, da kupac nije izmiren sa punim 1 procentom za sve teškoće, koje
su se pojavile, ali račun pokazuje da kupovna cena nije prenisko odmerena.


Nastavljajući u prvom slučaju započeto objašnjenje dolazi se do
konstatacije, da se od onih inkonvenijencija, koje su vezane za primenu
kamatnih stopa od 3% za diskont i 5% za kapitaliziranje, ovde naročito
ispoljava ona, koja za praktičnu stranu ove instrukcije zaslužuje najveću
pažnju. Kako je već u noti prvog slučaja rečeno, da u današnje vreme
nije teško uložiti kapital sa 5% jednostavnih kamata, to će kupac šumskog
poseda obično i zahtevati tu interesnu beneficiju. Ali kapital, koji
radi sa 3% kamata na kamate, uvećaće se u kratkom vremenskom razmaku
t. j . u vremenu od 33 godine manje nego kapital uložen sa 5% na
jednostavne kamate, iz čega obratno sledi, da i prihod diskontovan na
sadašnju vrednost sa ../. kamata na kamate neće u trajanju toga vremena
postići onu sumu, koja kupcu osigurava dobit od 5% jednostavnih
kamata. Stoga će napred izvedeno računanje za šumske posede sa kraćom
ophodnjom kupcu ostvariti njegovim ciljevima odgovarajuću nadu
daleko sigurnije, nego pomenuto diskontovanje prinosa sa 3%-tnim kamatama
na kamate.


Ako je uopšte nastupila redukcija novčane vrednosti, tako da je pri
izračunavanju vrednosti šume opravdano kapitaliziranje sa 4%, onda će
se i računske diferencije odnosno inkonvenijencije nastale primenom različitih
kamatnih stopa za diskont i kapitaliziranje u toliko pre ublažiti,
pošto se rezultati 4%-nog kapitaliziranja sa jednostavnim kamatama i
kraćim vremenskim razmakom više podudaraju sa rezultatima 3%-nog
diskonta kamata na kamate, nego 5% -no kapitaliziranje sa jednostavnom
kamatom. U kome odnosu to sve stoji, vidi se približno, ako se kao
merilo za taj odnos uzme ono trajanje vremena, u kome usledi udvostručenje
osnovne glavnice sa jednostavnim kamatama na kamate.


Sa jednostavnim 5%-nim kamatama udvostruči se osnovna glavnica
= 1 posle 20 godina, pa je = 2. Sa 3%-tnim kamatama na kamate
postizava se za 20 godina — uračunavši osnovnu glavnicu — samo
.8061, dakle Vio iznosa, koji se dobiva od običnog S/^-nog interesa.3


Kod jednostavnih 4%-tnih kamata udvostruči se osnovna glavnica
= 1 posle 25 godina, pa je = 2, a sa 3%-nim kamatama na kamate dobiva
se posle 25 godina iznos od 2´0938, dakle oko 21/i>o postignutog iznosa
običnog 4%-nog interesa. Prema tome je odnos u poslednjem slučaju
daleko povoljniji t. j . kapitaliziranje sa jednostavnim 4% -nim kamatama
više se približava diskontu 3%-nog interesa na interes u istom
vremenu, nego li kapitaliziranje sa 5c/o-imm jednostavnim interesom.


3 Za računanje u ovome slučaju primeniće se tabele za izračunavanje prolongiranih
vrednosti sa godišnjim kamatama na kamate, n. pr. 1 dinar vredi posle 15 godina
inki. kamate na kamate sa 3% = 1,03" = 1,5580 dinara.


546