DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 17 <-- 17 --> PDF |
S druge strane više se približava, u kraćem vremenskom razmaku, diskont sa 3%%-nim kamatama na kamate jednostavnom 5%-nom kapitaliziranju, nego li diskont sa 3%-nim kamatama na kamate. Dok se poslednji, s obzirom na udvostručenje kapitala, odnosi prema kapitaliziranju sa 5% kao f 8061...: 2, odnosi se diskont sa 3Yz% kao .9898 ...: 2, približava se dakle na Vioo. Prema tome mogu se bez bojazni, za različite diskontne vremenske razmake, primeniti i različite kamatne stope. Pošto se ni na ovaj način ne može postići jedan sasvim konkretan odnos, odnosno konkretna skala, a inače bi se računske operacije i suviše komplikovale, to su praktična razmatranja i iskustvo diktovali u tekstu sprovedeni način računanja za kraće ophodnje. Za dokaz, da taj način može naći opravdanja i da je celishodan, neka posluži sledeće: Usledi li jedan prihod odmah i godišnje, onda je njegov kapital — računato sa 5% — reprezentant njegove sadašnje vrednosti. Ne usledi li međutim za godinu izračunati prosečni prihod t. j . jednostavno ukamaćenje kapitala odmah i od godine do godine, nego periodično prema ophodnji, onda se za to mora dati naknada, to će reći cena, koju treba platiti, odmeriće se u visini 20-terostrukog iznosa prosečnog godišnjeg prinosa. Potrebu takve naknade uslovljava činjenica, što i na drugi način uloženi kapital postizava godišnji i pola-godišnji interes i da je svakako unosnije uživanje jednostavnih kamata u kraćim vremenskim razmacima. Ostaje još pitanje visine naknade. Na osnovi dosadašnjih razmatranja pokazalo se, da je u tekstu preporučeni i u 2. slučaju primenjeni način računanja, gde je pretpostavljeno, da pun 20-terostruki iznos kapitala već pri 7.-. ophodnje postoji, a taj iznos diskontovan na sadašnju vrednost sa 3%-nim kamatama na kamate daje za svakodnevne slučajeve i praktičnim prilikama odgovarajuće visine naknade. Tu činjenicu potvrđuju i oba uporedna slučaja. Ovaj praktični rezultat i okolnost, da se ishodi ovoga načina povoljno podudaraju sa ishodima diskontovanja periodičnih prihoda sa 3%-nim kamatama na kamate za duže ophodnje, dala je opravdanje primene preporučenog računskog modusa, a za što jednostavnije njegovo izvođenje služe naročite tabele.4 To podudaranje pokazuje priložena tabela 1, u kojoj istina nisu uzeta u obzir meduiskorišćenja. Prema ovoj tabeli utvrdila bi se granica, do koje primenjeni način računanja, u vezi poslednjeg slova 1. slučaja, može naći primenu, s´ obzirom na ranije, to će reći, sa novim prihodima, uvećanim prethodnim vrednostima meduiskorišćenja, približno sa 40-godišnjom ophodnjom. Da li se međutim u svakom pojedinom slučaju treba pridržavati baš toga vremena, biće za to merodavan ishod i veličina pomenutih meduiskorišćenja. Da se pri diskontovanju 20-terostrukog iznosa kapitala u vremenskom razmaku, koji odgovara Vs ophodnje, mogu još uvek postići sadašnje vrednosti, koje se realizuju pored jednostavnih 3%-nih kamata pomoću periodskih prinosa kod 30-godišnje ophodnje tek u 60. godini, a u slučaju kraće ophodnje još docnije, potvrđuju uporedni slučajevi. * Tabele za izračunavanje diskonta 20-terostrukog iznosa prosečne godišnje 1/5 rente za ophodnje sa 3%-nim kamatama na kamate, na pr. 1 dinar prosečnog godišnjeg prinosa pri 15-godišnjoj ophodnji daje sadašnju vrednost kapitala = 20 X 0,9151 = 18,302 dinara. 547 |