DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 17     <-- 17 -->        PDF

S druge strane više se približava, u kraćem vremenskom razmaku,
diskont sa 3%%-nim kamatama na kamate jednostavnom 5%-nom kapitaliziranju,
nego li diskont sa 3%-nim kamatama na kamate. Dok se poslednji,
s obzirom na udvostručenje kapitala, odnosi prema kapitaliziranju
sa 5% kao f 8061...: 2, odnosi se diskont sa 3Yz% kao .9898 ...:
2, približava se dakle na Vioo.


Prema tome mogu se bez bojazni, za različite diskontne vremenske
razmake, primeniti i različite kamatne stope.


Pošto se ni na ovaj način ne može postići jedan sasvim konkretan
odnos, odnosno konkretna skala, a inače bi se računske operacije i suviše
komplikovale, to su praktična razmatranja i iskustvo diktovali u tekstu
sprovedeni način računanja za kraće ophodnje.


Za dokaz, da taj način može naći opravdanja i da je celishodan,
neka posluži sledeće:


Usledi li jedan prihod odmah i godišnje, onda je njegov kapital —
računato sa 5% — reprezentant njegove sadašnje vrednosti. Ne usledi
li međutim za godinu izračunati prosečni prihod t. j . jednostavno ukamaćenje
kapitala odmah i od godine do godine, nego periodično prema
ophodnji, onda se za to mora dati naknada, to će reći cena, koju treba
platiti, odmeriće se u visini 20-terostrukog iznosa prosečnog godišnjeg
prinosa. Potrebu takve naknade uslovljava činjenica, što i na drugi način
uloženi kapital postizava godišnji i pola-godišnji interes i da je svakako
unosnije uživanje jednostavnih kamata u kraćim vremenskim razmacima.


Ostaje još pitanje visine naknade. Na osnovi dosadašnjih razmatranja
pokazalo se, da je u tekstu preporučeni i u 2. slučaju primenjeni
način računanja, gde je pretpostavljeno, da pun 20-terostruki iznos kapitala
već pri 7.-. ophodnje postoji, a taj iznos diskontovan na sadašnju
vrednost sa 3%-nim kamatama na kamate daje za svakodnevne slučajeve
i praktičnim prilikama odgovarajuće visine naknade.


Tu činjenicu potvrđuju i oba uporedna slučaja. Ovaj praktični rezultat
i okolnost, da se ishodi ovoga načina povoljno podudaraju sa ishodima
diskontovanja periodičnih prihoda sa 3%-nim kamatama na kamate
za duže ophodnje, dala je opravdanje primene preporučenog računskog
modusa, a za što jednostavnije njegovo izvođenje služe naročite tabele.4
To podudaranje pokazuje priložena tabela 1, u kojoj istina nisu uzeta u
obzir meduiskorišćenja. Prema ovoj tabeli utvrdila bi se granica, do koje
primenjeni način računanja, u vezi poslednjeg slova 1. slučaja, može naći
primenu, s´ obzirom na ranije, to će reći, sa novim prihodima, uvećanim
prethodnim vrednostima meduiskorišćenja, približno sa 40-godišnjom
ophodnjom. Da li se međutim u svakom pojedinom slučaju treba pridržavati
baš toga vremena, biće za to merodavan ishod i veličina pomenutih
meduiskorišćenja.


Da se pri diskontovanju 20-terostrukog iznosa kapitala u vremenskom
razmaku, koji odgovara Vs ophodnje, mogu još uvek postići sadašnje
vrednosti, koje se realizuju pored jednostavnih 3%-nih kamata pomoću
periodskih prinosa kod 30-godišnje ophodnje tek u 60. godini, a
u slučaju kraće ophodnje još docnije, potvrđuju uporedni slučajevi.


* Tabele za izračunavanje diskonta 20-terostrukog iznosa prosečne godišnje
1/5


rente za ophodnje sa 3%-nim kamatama na kamate, na pr. 1 dinar prosečnog
godišnjeg prinosa pri 15-godišnjoj ophodnji daje sadašnju vrednost kapitala =
20 X 0,9151 = 18,302 dinara.


547