DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 23 <-- 23 --> PDF |
VUKAŠIN PEROVIĆ (BAN)A LUKA): JEDAN POGLED NA UNUTRAŠNJU KOLONIZACIJU U JUGOSLAVIJI S OSOBITIM OSVRTOM NA BOSNU (UN COUP D´OEIL SUR LA COLONISATION INTERNE DANS LA YOUGOSLAVIE) I. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nazva se ovim imenom,, pri svom postanku t. j . 1. decembra 1918. g., kada se život Južnih Slavena u državo-pravnom smislu iz temelja izmijeni. Dvije slobodne jugoslavenske pokrajine sa zasebnim državnim životom i posebnim pokrajinskim zakonodavstvima stvoriše mladu, novu državu. Rekoh mladu državu! Smatram, da je za temu, koja me ovde interesuje, pojam »nov« nesporan, a u koliko bi uopšte bio sporan, to je stvar shvatanja i raspravljanja državo-pravnih teorija: ustavne, međunarodne i si. Jasno je, da se sa danom 1. decembra 1918. g. pojavio na karti Nove Evrope jedan nov međunarodno-pravni subjekt. Država SHS nikla je na terenu, gdje su se u vjekovnom toku istorije dešavali najmarkantniji revolucionarno-zavojevački događaji, koji preko pergamena i pečenih cigli velikim dijelom do današnjeg dana popuniše stranice istorije ljudi. Pod pritiskom događaja i vremena mijenjao se i karakter našega naroda; izmjenom gospodara izmijeniše se i odnosi, sa njima i tok života, a sa tim i karakter i način shvatanja. Jugoslaveni su u današnju zajednicu donijeli nakalemljene osobine stečene u dugovremenom zajedničkom životu sa zavojevačima raznih vjera i nacija. Unijeli su i sve forme života i odnosa onakove, kakve je zavojevač stvarao prema svojim ciljevima. Jugoslaveni su unijeli i osobine stečene samostalnim životom mladih nacionalnih državnih formacija, koje se katkad odlikuju netrpeljivošću i tvrdoglavošću slobodno razvijanih duhova, dok šira zajednica zahtijeva veće žrtve i samopregore. Trebalo je odmah mobilisati sve sile, koje su bile od interesa za zajedničku saradnju plemena i pokrajina. Međutim jjored ogromnih političko-partijskih teškoća i unutrašnjih borbi (savlađivanjem mračnih ciljeva pojedinaca spolja i iznutra) država SHS morala je da riješi jedan veliki problem međunarodnog karaktera, koji je odmah stavila na dnevni red. Riješenje agrarnog pitanja stara je briga i najstarijih naroda, a i kasnije generacije osjetiće njegovu težinu. Gordijski čvor trebalo je presjeći zakonom. Od ogromnog bi bilo značaja po naše interese, da je ovo pitanje današnja Jugoslavija po kojoj sreći zatekla definitivno riješenim, a zašto ga je zatekla djelimično riješenim, to je stvar nacionalne politike država, koje su gospodarile našom teritorijom van predratne Srbije i Crne Gore. Pitanje je zatečeno djelimično riješenim i to regionalno, a rješavalo se u etapama. Ondje gdje su politički interesi pređašnjih vladavina zahtijevali da se u pitanje ne dira, 553 |