DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 23     <-- 23 -->        PDF

VUKAŠIN PEROVIĆ (BAN)A LUKA):


JEDAN POGLED NA UNUTRAŠNJU KOLONIZACIJU
U JUGOSLAVIJI S OSOBITIM
OSVRTOM NA BOSNU


(UN COUP D´OEIL SUR LA COLONISATION INTERNE DANS
LA YOUGOSLAVIE)


I.
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nazva se ovim imenom,, pri
svom postanku t. j . 1. decembra 1918. g., kada se život Južnih Slavena
u državo-pravnom smislu iz temelja izmijeni. Dvije slobodne jugoslavenske
pokrajine sa zasebnim državnim životom i posebnim pokrajinskim
zakonodavstvima stvoriše mladu, novu državu. Rekoh mladu državu!
Smatram, da je za temu, koja me ovde interesuje, pojam »nov« nesporan,
a u koliko bi uopšte bio sporan, to je stvar shvatanja i raspravljanja
državo-pravnih teorija: ustavne, međunarodne i si. Jasno je, da se sa
danom 1. decembra 1918. g. pojavio na karti Nove Evrope jedan nov
međunarodno-pravni subjekt. Država SHS nikla je na terenu, gdje su se
u vjekovnom toku istorije dešavali najmarkantniji revolucionarno-zavojevački
događaji, koji preko pergamena i pečenih cigli velikim dijelom do
današnjeg dana popuniše stranice istorije ljudi.


Pod pritiskom događaja i vremena mijenjao se i karakter našega
naroda; izmjenom gospodara izmijeniše se i odnosi, sa njima i tok života,
a sa tim i karakter i način shvatanja. Jugoslaveni su u današnju zajednicu
donijeli nakalemljene osobine stečene u dugovremenom zajedničkom životu
sa zavojevačima raznih vjera i nacija. Unijeli su i sve forme života
i odnosa onakove, kakve je zavojevač stvarao prema svojim ciljevima.
Jugoslaveni su unijeli i osobine stečene samostalnim životom mladih nacionalnih
državnih formacija, koje se katkad odlikuju netrpeljivošću i
tvrdoglavošću slobodno razvijanih duhova, dok šira zajednica zahtijeva
veće žrtve i samopregore. Trebalo je odmah mobilisati sve sile, koje su
bile od interesa za zajedničku saradnju plemena i pokrajina. Međutim
jjored ogromnih političko-partijskih teškoća i unutrašnjih borbi (savlađivanjem
mračnih ciljeva pojedinaca spolja i iznutra) država SHS morala
je da riješi jedan veliki problem međunarodnog karaktera, koji je
odmah stavila na dnevni red. Riješenje agrarnog pitanja stara je briga i
najstarijih naroda, a i kasnije generacije osjetiće njegovu težinu.


Gordijski čvor trebalo je presjeći zakonom. Od ogromnog bi bilo
značaja po naše interese, da je ovo pitanje današnja Jugoslavija po kojoj
sreći zatekla definitivno riješenim, a zašto ga je zatekla djelimično riješenim,
to je stvar nacionalne politike država, koje su gospodarile našom
teritorijom van predratne Srbije i Crne Gore. Pitanje je zatečeno djelimično
riješenim i to regionalno, a rješavalo se u etapama. Ondje gdje su
politički interesi pređašnjih vladavina zahtijevali da se u pitanje ne dira,


553