DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1934 str. 44 <-- 44 --> PDF |
traženju momentanih koristi, koji viškove svog poslovanja upotrebljava za povećanje narodnog blagostanja i oplođenje narodne privrede. Udruženje je svojim radom dokazalo da stavlja svu svoju snagu i stručnu spremu u borbu za visoki cilj: podizanje kulture i blagostanja naše domovine. Dozvolite mi apel na Vas, koji ste nas danas počastili, a i na svu jugoslovensku javnost: podupirajte rad Udruženja na korist naroda i države. Riječ uzima gosp. ministar šuma Dr. Milan U 1 m a n s k i. Gospodine izaslanice Kralja, gospodo i drugovi. Šuma je elemenat, ona je produkt prirode. Uvijek moramo pod pojmom šume da razumijevamo nešto jedinstvenoga. Diferenciranje po vrsti vlasništva tek je od drugostepenog značaja. Jer ono što šuma biološki te socialno i privredno pretstavlja od tolike je eminentne važnosti po općenitost, da je gotovo sporedno je li ta šuma državna ili je privatna ili manastirska. Glavno je da se njome potrajno i dobro gospodari. Jer onda narod iz nje crpi trajno najveće koristi. U biti je šumskog gospodarstva da se ima voditi tako, kako viši i trajniji interes zahtijeva. U " šumarstvu više nego u drugim granama privrede potrebno je podrediti interes pojedinaca interesima cjeline. Mnogo sam šuma vidio i prije nego li sam preuzeo resor Ministarstva šuma. Ali tek sada odkako sam Ministrom, otvoriše mi se potpuno oči. Proputovao sam gotovo C´jeiu našu otadžbinu. I moram da izrazim bolni osjećaj, da se šume ni1 iz daleka onako ne gospodare niti čuvaju, kako to njihova važnost, kako to sretnija budućnost našega naroda zahtijeva. Ovo ogromno blago ne uživa svuda potrebnu zaštitu. Sačuvajmo izvore naše privrede, sačuvajmo šume, koje imamo. Pošumljavanje krša i goleti, uređivanje i zagradivanje bujica sve su to pitanja drugog reda. Prvo je: očuvati ono što imamo. Tek poslije toga ćemo kao dobri gospodari raditi, da šume povećamo. Od nas Jugoslovenskog šumarskog udruženja se zahtjeva da tom višem principu i višem interesu što više udovoljimo i nastojimo da svi i svaki taj princip usvoji i po njemu radi. Zatim gosp. Ministar prelazi na potrebu planske privrede u šumarstvu. Iz velikih stvari do u sitne detalje moramo šumsku privredu planski organizirati. Kod izrade toga plana treba da svi sudjelujemo. Potreba planskog gospodarenja evidentna je danas u svim granama privrede, a pogotovo u šumarstvu, koje operiše sa takvim dugim rokovima proizvodnje, ne samo sa decenijama, već i stoljećima. Planski ismišljen rad cjelosti te planski rad kod svake šume a u prvom redu za njeno´ održavanje i obnovu. A baš na tome planu je najpozvanije da radi ovo naše Udruženje, jer su mu članovi iz cijele države. Taj planski rad treba da započne odozdo, treba da raste poput biljke, koja vremenom izraste u veliko i ponosno stablo. Postoji jugoslovensko šumarstvo, koje je različno i od francuskog i od njemačkog. U inozemstvu ne mora šumar da računa sa mnogim prevažnim faktorima, sa kojima mi moramo da računamo. Evo pitanje paše, koje u inostrantsvu nije tako specifično kao kod nas. Evo ekonomskih odnosa naše seljačke privrede spram šume i t. d., koji su svi kod nas u bitno dragom stanju nego u inozemstvu. Stoga se inozemna nauka ne može kod nas u potpunosti primjenjivati. Jugoslovensko šumarsko udruženje je u prvom redu zvano, da raspravi perspektive našeg domaćeg šumarstva, da razotkrije nove puteve na dobro naroda i otadžbine. Cilj nam je pred očima, a čvrsta i nepokolebiva jednodušna volja u nama. Želim uspjeh Vašim sastancima na dobro naroda i otadžbine. Pretsjednik zahvaljuje gosp. Ministru. Zatim uzima riječ gosp. Dr. ing. Ludovi k Mačko , izaslanik českoslovačkog Ministarstva zemedelstvi. Želi uspjeh kongresu. Raduje se, što mu je u dio pala čast, da na ovome kongresu pozdravi braću Jugoslovene. Budite uvjereni, da su simpatije Ce 574 |