DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1935 str. 30 <-- 30 --> PDF |
U drugom dijelu obraduje pisac upotrebu pojedinih metoda nauke računanja vrijednosti šuma za praktične slučajeve. Ispravno naglašava, da procjenu šume treba provesti po svim metodima, koji se u danom slučaju mogu upotrijebiti, te dobivene rezultate uporediti. Za svaki praktični slučaj ističe visinu kamatnjaka, s kojim treba računati. Slučajevi, koje pisac obrađuje, jesu: kupnja ili prodaja šuma, prodajna vrijednost šuma sa malih površina, procjena šuma zbog diobe, procjena šuma zbog izvlašćenja, procjena šume zbog osiguranja protiv požara, određivanje štete od divljači i dima, određivanje zakupa zemljišta, vrijednosti pojedinog stabla, vrijednosti godišnjeg prirasta i poreza. Najposlije ističe osebine kod procjene preborne, srednje i niske šume, te tok kod brze procjene. Treći dio sačinjava šumska statika. U tom dijelu obrađuje pisac izbor ophodnje, izbor sječive dobi jedne sastojine i lučenje kapitala od rente. Ophodnjei koje napominje, jesu: financijalna, ophodnja najvećeg sirovog prihoda, ophodnja najveće šumske rente, ophodnja najvećeg -ukamaćenja vrijednosti šume (šumskih kapitala). ´Pisac prigovara teoriji najvećeg čistog prihoda u financijskom smislu, t. j . teoriji zemljišne rente (str. 52) i navodi, da dobivena financijalna ophodnja na temelju najveće zemljišne rente ne odgovara stvarnosti, te da i pristaše te teorije dopuštaju, da se izračunata ophodnja prema osjećaju povisi za 20 godina ili da ostaje već uobičajena ophodnja. Razumljivo je po sebi, da se ophodnja ne može. tačno na godinu odrediti, jer to leži u biti velike duljine vremena šumske produkcije. Za određivanje sječive dobi sastojina pisac navodi, da se upotrebljava postotak zrelosti i »maksimum prosječnog prihoda na drvu«. Za postotak zrelosti daje samo formulu od Presslera. Pisac međutim navodi, da jedna sastojina nije tako dugo zrela za sječu, dok je njen postotak zrelosti manji od gospodarskog kamatnjaka (str. 55). No međutim sastojina do svoje financijalne sječive dobi iskazuje uvijek veći postotak zrelosti od gospodarskog kamatnjaka, a za zrelost sastojine odlučno je vrijeme, kada postotak zrelosti trajno postaje manji od gospodarskog kamatnjaka. Nadalje pisac naglašava, da u praksi postotak zrelosti ne zaslužuje nikakovu pažnju radi nesigurnosti određivanja produktivnih kapitala i postotka »prirasta skupoće«, već da je dovoljno odrediti i uporediti postotak prirasta mase i kvalitativni postotak prirasta odnosnih sastojina, te da se tako dobije relativna zrelost za sječu dotične sastojine. Kako smo već naglasili, piscu je bila svrha, da što više -ujednostavni metode računanja vrijednosti šuma, te da ih time učini pristupačnijima u praksi. Upoređenjem rezultata dobivenih raznim metodama kod pojedinih praktičnih slučajeva nastoji da dade smjernice i upute praktičarima, kako treba da postupe i kojim smjerom treba da idu. Požaliti; je međutim, da pisac ni u teoretskom ni u praktičnom dijelu ne daje praktičnih primjera za pojedine slučajeve, koje iznosi. Sa primjerima bi postavljenoj svrsi najbolje poslužio. Ing. M. Plavšić. Prof. Dr. Đ. NENADIĆ: ŠUMARSKO-LOVAČKI KALENDAR ZA GODINU 1935. Nedavno je izašlo iz štampe novo izdanje ovog najprikladnijeg domaćeg šumarskog priručnika. Od važnosti je spomenuti, da su u ovom izdanju) Skrižaljke za drvne mase bukovih i hrastovih stabala, koje se određuju na osnovu prsnog promjera i visine, upotpunjene podacima za najtanja stabla. Tako su doneseni podaci za mase bukovih stabalaca sa debljinom od .—17 cm i visinom od 7—17 m. Za hrastova stabalca doneseni su isto takvi podaci za debljine od 5—13 cm i visine od 6—15 m. Poglavlje »Iz nauke i života« posve je prerađeno. U tome poglavlju osobito je interesantan članak Prof. Dr. Tucana »Gibanje u krugu«, gdje se objašnjava veza živog i neživog svijeta, veza između minerala i kamenja s jedne, te biljaka i životinja s druge strane. I članak »Životinje kao faktor biološkog ravnotežja u prirodi« 28 |