DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 11 <-- 11 --> PDF |
brže. Kako sam napred spomenuo, sa izračunatom ophodnjicom moglo bi se računati samo kao sa prvom ophodnjicom, i to za prvo polurazdoblje. Ponovo bi se seča vratila na istu površinu (radi utvrđivanja novoga stanja) posle 15 god. Na osnovu novog stanja sastojine, a naročito prirasta, morali bismo odrediti drugu ophodnjicu. Po mome mišljenju sva ta obračunavanja mogu i treba da imaju samo sporednu važnost. Ona služe samo za kontrolu i za sravnjivanje, dok stanje same sastojine suvereno treba da odlučuje o tome, kada, šta, i koliko se može šeći. Pošto se kod svakog rada mora imati pred očima cilj, za kojim se teži, to je i ovde trebalo znati, u kakvom se odnosu nalazi današnje stanje šume prema normalnom. Da bi se ovo postiglo, postupio sam na sledeći način. Već ovde moram napomenuti, da za sada nema mogućnosti i ne postoji način, da se potpuno tačno utvrdi normalno stanje preborne žurne. Prema tome i dole opisani način daje nam podatke, koji (priznajem) ne mogu biti ansolutno tačni. Smatram, da bi se kod svake kritike izloženog načina trebalo ne samo ukazivati na to, što ne valja, već da se i pokaže bolji i ispravniji način. Kako je već bilo unapred određeno, da se za seču imaju smatrati kao zrela stabla preko 50 cm. i pošto smo uzeli debljinske razrede od razmaka po 10 cm., to u normalnoj prebornoj šumi sa istim sečivim debljinskim razredom imaćemo da sečemo stabla od 51—60 cm., gde promer srednjeg sečivog stabla iznosi 55.5 cm. Da bismo znali normalnu drvnu masu preborne šume za konkretno stanište, to smo odabrali u našoj sastojini stabla normalno uzrasia sa normalnom krošnjom i navedenih dimenzija. Neposrednim merenjem u oborenom stanju izračunali smo njihovu korisnu drvnu masu do 7 cm. kao i površinu zasenjivanja krošnje (širmflehe), deleniem površine od 10.000 m.2 na površinu zasenjivanja nađen je normalni broj takovih stabala i konačno normalna drvna masa po Ha. Smatram, da ovaj način utvrđivanja normalne drvne mase za konkretnu sastojinu pri dovoljnom broju oborenih i premercnih, normalno uzraslih, stabala određenog pr. pr. daje bolje i tačnije rezultate od utvrđivanja normalne drvne mase na osnovu ma kojih postojećih prihodnih tablica. Na taj se način došlo do normalne drvne mase uz pretpostavku, da su sva stabla jednog debljinskog razreda od 51—60 cm. Pošto su u normalnoj prebornoj šumi zastupljeni svi đebljinski razredi, uključivši i zadnji (sečivi) razred od 51—60 cm., sa jednakom temeljnicom ili tačnije sa jednakom površinom, to smo tako odredili normalnu drvnu masu za prebornu šumu kao jednaku polovini utvrđene za stabla od 51—60 cm. Takav obračun normalne drvne mase za prebornu šumu nije! posve tačan s razloga, što koeficijenat sigurno nije tačno ravan 0.50, ali na žalost u tom pogledu, u Z koliko mi je poznato, nema još nekih tačnijih podataka. Formula -= za obračunavanje normalne drvne mase za šumu sa golom sečom, sadrži u sebi mnoge nedostatke, dok su za prebornu šumu ti nedostatci još veći. Tako na pr. u prebornoj šumi stabla tanjih debljinskih razreda rastu pod zastorom stabala jačih debljinskih razreda, te usled toga svakako gube u prirastu. Nesumnjivo je, da to upliviše na smanjenje koeficijenta množenja, ili drugim recima normalna drvna masa u prebornoj šumi trebala bi da bude manja od 0.50 tako obračunate mase. S druge strane očigledno je, da se u prebornoj šumi potpunije i intenzivnije iskorišćava zemljište i svetlost, dakle to bi govorilo u prilog tome, da bi taj 41 |