DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 11     <-- 11 -->        PDF

brže. Kako sam napred spomenuo, sa izračunatom ophodnjicom moglo
bi se računati samo kao sa prvom ophodnjicom, i to za prvo polurazdoblje.
Ponovo bi se seča vratila na istu površinu (radi utvrđivanja novoga
stanja) posle 15 god. Na osnovu novog stanja sastojine, a naročito
prirasta, morali bismo odrediti drugu ophodnjicu. Po mome mišljenju
sva ta obračunavanja mogu i treba da imaju samo sporednu važnost.
Ona služe samo za kontrolu i za sravnjivanje, dok stanje same sastojine
suvereno treba da odlučuje o tome, kada, šta, i koliko se može šeći.


Pošto se kod svakog rada mora imati pred očima cilj, za kojim se
teži, to je i ovde trebalo znati, u kakvom se odnosu nalazi današnje stanje
šume prema normalnom. Da bi se ovo postiglo, postupio sam na sledeći
način. Već ovde moram napomenuti, da za sada nema mogućnosti
i ne postoji način, da se potpuno tačno utvrdi normalno stanje preborne
žurne. Prema tome i dole opisani način daje nam podatke, koji (priznajem)
ne mogu biti ansolutno tačni. Smatram, da bi se kod svake kritike
izloženog načina trebalo ne samo ukazivati na to, što ne valja, već da
se i pokaže bolji i ispravniji način.


Kako je već bilo unapred određeno, da se za seču imaju smatrati
kao zrela stabla preko 50 cm. i pošto smo uzeli debljinske razrede od
razmaka po 10 cm., to u normalnoj prebornoj šumi sa istim sečivim
debljinskim razredom imaćemo da sečemo stabla od 51—60 cm., gde
promer srednjeg sečivog stabla iznosi 55.5 cm.


Da bismo znali normalnu drvnu masu preborne šume za konkretno
stanište, to smo odabrali u našoj sastojini stabla normalno uzrasia sa
normalnom krošnjom i navedenih dimenzija. Neposrednim merenjem u
oborenom stanju izračunali smo njihovu korisnu drvnu masu do 7 cm.
kao i površinu zasenjivanja krošnje (širmflehe), deleniem površine od


10.000 m.2 na površinu zasenjivanja nađen je normalni broj takovih stabala
i konačno normalna drvna masa po Ha. Smatram, da ovaj način
utvrđivanja normalne drvne mase za konkretnu sastojinu pri dovoljnom
broju oborenih i premercnih, normalno uzraslih, stabala određenog pr.
pr. daje bolje i tačnije rezultate od utvrđivanja normalne drvne mase na
osnovu ma kojih postojećih prihodnih tablica. Na taj se način došlo do
normalne drvne mase uz pretpostavku, da su sva stabla jednog debljinskog
razreda od 51—60 cm. Pošto su u normalnoj prebornoj šumi zastupljeni
svi đebljinski razredi, uključivši i zadnji (sečivi) razred od
51—60 cm., sa jednakom temeljnicom ili tačnije sa jednakom površinom,
to smo tako odredili normalnu drvnu masu za prebornu šumu kao jednaku
polovini utvrđene za stabla od 51—60 cm. Takav obračun normalne
drvne mase za prebornu šumu nije! posve tačan s razloga, što
koeficijenat sigurno nije tačno ravan 0.50, ali na žalost u tom pogledu,
u Z


koliko mi je poznato, nema još nekih tačnijih podataka. Formula -=


za obračunavanje normalne drvne mase za šumu sa golom sečom, sadrži
u sebi mnoge nedostatke, dok su za prebornu šumu ti nedostatci još
veći. Tako na pr. u prebornoj šumi stabla tanjih debljinskih razreda
rastu pod zastorom stabala jačih debljinskih razreda, te usled toga svakako
gube u prirastu. Nesumnjivo je, da to upliviše na smanjenje koeficijenta
množenja, ili drugim recima normalna drvna masa u prebornoj
šumi trebala bi da bude manja od 0.50 tako obračunate mase. S druge
strane očigledno je, da se u prebornoj šumi potpunije i intenzivnije iskorišćava
zemljište i svetlost, dakle to bi govorilo u prilog tome, da bi taj


41