DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 6     <-- 6 -->        PDF

strukturom izlučenih sastojina. Kod izlučivanja sastojina nismo se upuštali
u detalje, nego smo, imajući u vidu jednu vrstu drveta — bukvu,
vršili izlučivanje u glavnom s obzirom na zbiljnu drvnu masu i raspored
debljinskog razreda. Po ucrtanju (u našu skicu) graničnih linija između
pojedinih okularnom procenom izlučenih sastojina dobili smo približnu
sastojinsku kartu (vidi si. br. 1). Delovi označeni u nacrtu pod VII i VIII
jesu izlučene sastojine, u kojima je već ranije bila vršena seča jačim
zahvatom, te u kojima zbog toga ne može doći u obzir vršenje preborne
seče, već će se u istima morati provesti naknadni, a mestimice i dovršni
oplodni sek. Na delu površine pod I bila je u prošlim godinama izvršena
konsignacija stabala, te prema tome ta površina nije bila predmetom
našeg rada.


Tako su ostale za naš rad sastojine, označene u skici sa II, III.


IV, V i VI.


Po završetku toga geodetskog posla pristupili smo taksatorskom
poslu. Taj deo našeg rada sastojao se u tome, da se tačnije upoznamo sa
pojedinim izlučenim sastojinama. U tu svrhu vršili smo ispravke u skici
i određivali mesta za polaganje primernih ploha. S obzirom na raspoloživo
kratko vreme nismo mogli uzeti primerne plohe u većem postotku
od ukupne površine dotično od površine pojedinih sastojina, nego smo
uzeli prosečno 1.75%. Smatram, da bi bilo bolje, da se moglo uzeti barem
4—5% od površine pojedinih sastojina, kako je to naučno utvrđeno. Odabiranju
primernih ploha, prema raspoloživom vremenu, bila je poklonjena
najveća pažnja.


Svaka primerna ploha bila je vidljivo označena u šumi. Sva granična
vanjska stabla bila su označena od strane plohe sa krstom crvene
boje. Sva stabla na plohi, koja su doznačena za seču, bila su označena
u prsnoj visini kolutom i na panju tekućim brojem (numeratorom), dok
su stabla, koja ostaju u sastojini, bila označena u prsnoj visini kolutom
od kreča i na panju tekućim brojem (plavom kredom). Tako je rađeno
s razloga, što to zahtevaju uslovi i način vršenja prodaje predmetnog
objekta. Prema tome iskolčene primerne plohe imaju se u neku ruku
smatrati trajnima, barem dotle, dok traje eksploatacija šume. Kod
svakog je stabla u manual unet: tek. broj. prsni prečnik (meren unakrst),
totalna visina (merena sa visinomerom), vrednostni razred, da li se
seče ili ostaje, i event. primedba (postotak neupotrebljivosti, prevršenost
i si.). Drvna masa pojedinih stabala na primernim plohama jeste korisna
drvna masa deblovine i grana.


Sva su stabla podeljena u šest vrednostnih razreda. U prva tri
razreda uzeta su zdrava stabla sa normalno razvijenim krošnjama i to
u I. razred stabla sa najmanje 8 m. čistog zdravog debla za građu, u


II. razred od 3—8 met. debla za građu, u III. razred do 3 met. debla za
gradu. U IV. razred uzeta su zdrava stabla, ali slabe krošnje i lošeg
uzrasta i koja prema tome ne bi trebala dočekati dobu glavnog sečivog
prihoda, nego treba da ostanu u šumi samo u slučaju, da vrše funkciju
zaštite tla. podmlatka ili si. U V. razred uzeta su stabla sa vidljivim znacima
oboljenja (suhovrha, šuplja, oštećena itđ.). koja nisu za dalji rast
sposobna, te koja bi se po svim znac:ma uskoro posušila. U VI. razred
uneta su sva mrtva, suva, jako oštećena i si. stabla, koja većinom prrtstavljaju
neupotrebljiv materijal i nepotreban »balast« u šumi. Kao stabla
zrela za seču smatrana su prema tome stabla iznad 50 cm. pr. pr.
36