DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1935 str. 6 <-- 6 --> PDF |
strukturom izlučenih sastojina. Kod izlučivanja sastojina nismo se upuštali u detalje, nego smo, imajući u vidu jednu vrstu drveta — bukvu, vršili izlučivanje u glavnom s obzirom na zbiljnu drvnu masu i raspored debljinskog razreda. Po ucrtanju (u našu skicu) graničnih linija između pojedinih okularnom procenom izlučenih sastojina dobili smo približnu sastojinsku kartu (vidi si. br. 1). Delovi označeni u nacrtu pod VII i VIII jesu izlučene sastojine, u kojima je već ranije bila vršena seča jačim zahvatom, te u kojima zbog toga ne može doći u obzir vršenje preborne seče, već će se u istima morati provesti naknadni, a mestimice i dovršni oplodni sek. Na delu površine pod I bila je u prošlim godinama izvršena konsignacija stabala, te prema tome ta površina nije bila predmetom našeg rada. Tako su ostale za naš rad sastojine, označene u skici sa II, III. IV, V i VI. Po završetku toga geodetskog posla pristupili smo taksatorskom poslu. Taj deo našeg rada sastojao se u tome, da se tačnije upoznamo sa pojedinim izlučenim sastojinama. U tu svrhu vršili smo ispravke u skici i određivali mesta za polaganje primernih ploha. S obzirom na raspoloživo kratko vreme nismo mogli uzeti primerne plohe u većem postotku od ukupne površine dotično od površine pojedinih sastojina, nego smo uzeli prosečno 1.75%. Smatram, da bi bilo bolje, da se moglo uzeti barem 4—5% od površine pojedinih sastojina, kako je to naučno utvrđeno. Odabiranju primernih ploha, prema raspoloživom vremenu, bila je poklonjena najveća pažnja. Svaka primerna ploha bila je vidljivo označena u šumi. Sva granična vanjska stabla bila su označena od strane plohe sa krstom crvene boje. Sva stabla na plohi, koja su doznačena za seču, bila su označena u prsnoj visini kolutom i na panju tekućim brojem (numeratorom), dok su stabla, koja ostaju u sastojini, bila označena u prsnoj visini kolutom od kreča i na panju tekućim brojem (plavom kredom). Tako je rađeno s razloga, što to zahtevaju uslovi i način vršenja prodaje predmetnog objekta. Prema tome iskolčene primerne plohe imaju se u neku ruku smatrati trajnima, barem dotle, dok traje eksploatacija šume. Kod svakog je stabla u manual unet: tek. broj. prsni prečnik (meren unakrst), totalna visina (merena sa visinomerom), vrednostni razred, da li se seče ili ostaje, i event. primedba (postotak neupotrebljivosti, prevršenost i si.). Drvna masa pojedinih stabala na primernim plohama jeste korisna drvna masa deblovine i grana. Sva su stabla podeljena u šest vrednostnih razreda. U prva tri razreda uzeta su zdrava stabla sa normalno razvijenim krošnjama i to u I. razred stabla sa najmanje 8 m. čistog zdravog debla za građu, u II. razred od 3—8 met. debla za građu, u III. razred do 3 met. debla za gradu. U IV. razred uzeta su zdrava stabla, ali slabe krošnje i lošeg uzrasta i koja prema tome ne bi trebala dočekati dobu glavnog sečivog prihoda, nego treba da ostanu u šumi samo u slučaju, da vrše funkciju zaštite tla. podmlatka ili si. U V. razred uzeta su stabla sa vidljivim znacima oboljenja (suhovrha, šuplja, oštećena itđ.). koja nisu za dalji rast sposobna, te koja bi se po svim znac:ma uskoro posušila. U VI. razred uneta su sva mrtva, suva, jako oštećena i si. stabla, koja većinom prrtstavljaju neupotrebljiv materijal i nepotreban »balast« u šumi. Kao stabla zrela za seču smatrana su prema tome stabla iznad 50 cm. pr. pr. 36 |