DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Govoreći o štetnosti epifitskog pokrova, ne smijemo prešutiti ni
njegov veliki utjecaj u regulaciji klimatskih faktora. Nastali pod utjecajem
naročitih klimatskih faktora epifiti su (naročito mahovi) u stanju da svojim
neobično snažnim zadržavanjem i spremanjem vode stalno održavaju za
rast ostalog bilja tako važnu vlažnu atmosferu u šumama. Svojim nagomilavanjem
stvaraju oni neiscrpive rezervoare vode, bez čije bi prisutnosti
bilo otešćano razvijanje mnoge i mnoge više biljke.


Sommaire. Conditions les plus importantes de la naissance et du développement de
nos épiphytes. Groupes systématiques des épiphytes de la zone tempérée et leurs
caractéristiques: bactéries, fungi, algues, lichens, mousses. Caractéristiques des arbres
forestiers en connexion avec la vie de leurs épiphytes. Recherches concernant les
associations épiphytes sur les arbres de la zone tempérée. Aperçu de nos associations
épiphytes les plus significatives: Associations composées pour la plupart des algues;
associations des lichens; associations des mousses. Nuisibilité des épiphytes aux arbres
forestiers.


Ing. A. KAUDERS (ZAGREB):


UTJECAJ EKSTREMNIH TEMPERATURA NA
VEGETACIJU U HRVATSKOM PRIMORJU*


(INFLUENCE DES EXTREMES TEMPÉRATURES SUR LA
VÉGÉTATION DANS LE LITTORAL CROATE)


Obalni dio područja gornjeg Jadrana pokazuje sve klimatičke stupnjeve,
i to od visoko-gorovite do skoro suptropske klime. Ali je pretežni
dio našeg primorskoga krša, koji se pruža između 14" 27´ do 15° 17´ istočno
od Qrenw. te između 45° 20´ i 44° 28´ sjeverne širine, karakteriziran time
što godišnje nastupaju dvije kišne periode: jedna za vrijeme proljetnog,
a druga za vrijeme jesenjeg ekvinokcija.


Općenito se misli, da primorska klima nije ekstremna. Ali to barem


za naš kraj nije potpuno ispravno. U našem naime kraju znaju klimatički


ekstremi biti vrlo znatni, a nastupaju često u kratkom razdoblju. Pravog


proljeća tu zapravo mena, već skoro iza proljetnog ekvinokcija (u nor


malnim godinama) nastupa ljeto, odnosno period s malo oborina. Mjeseci


oktobar, novembar i polovina decembra zapravo su jesenji mjeseci s


mnogo oborina i čestim južnim vjetrovima, kada temperatura padne tek


s nastupom bure (NE vjetar), koja obično traje od druge polovine decem


bra do polovine marta. Ali ne mislim time kazati, da bure u ostalim mje


secima nema, dapače ona se često javlja i u ljetnim mjesecima, te potraje


ljeti neprekidno i po koji tjedan.


* Bilješke iz područja inspektorata u Senju.
95