DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Govoreći o štetnosti epifitskog pokrova, ne smijemo prešutiti ni njegov veliki utjecaj u regulaciji klimatskih faktora. Nastali pod utjecajem naročitih klimatskih faktora epifiti su (naročito mahovi) u stanju da svojim neobično snažnim zadržavanjem i spremanjem vode stalno održavaju za rast ostalog bilja tako važnu vlažnu atmosferu u šumama. Svojim nagomilavanjem stvaraju oni neiscrpive rezervoare vode, bez čije bi prisutnosti bilo otešćano razvijanje mnoge i mnoge više biljke. Sommaire. Conditions les plus importantes de la naissance et du développement de nos épiphytes. Groupes systématiques des épiphytes de la zone tempérée et leurs caractéristiques: bactéries, fungi, algues, lichens, mousses. Caractéristiques des arbres forestiers en connexion avec la vie de leurs épiphytes. Recherches concernant les associations épiphytes sur les arbres de la zone tempérée. Aperçu de nos associations épiphytes les plus significatives: Associations composées pour la plupart des algues; associations des lichens; associations des mousses. Nuisibilité des épiphytes aux arbres forestiers. Ing. A. KAUDERS (ZAGREB): UTJECAJ EKSTREMNIH TEMPERATURA NA VEGETACIJU U HRVATSKOM PRIMORJU* (INFLUENCE DES EXTREMES TEMPÉRATURES SUR LA VÉGÉTATION DANS LE LITTORAL CROATE) Obalni dio područja gornjeg Jadrana pokazuje sve klimatičke stupnjeve, i to od visoko-gorovite do skoro suptropske klime. Ali je pretežni dio našeg primorskoga krša, koji se pruža između 14" 27´ do 15° 17´ istočno od Qrenw. te između 45° 20´ i 44° 28´ sjeverne širine, karakteriziran time što godišnje nastupaju dvije kišne periode: jedna za vrijeme proljetnog, a druga za vrijeme jesenjeg ekvinokcija. Općenito se misli, da primorska klima nije ekstremna. Ali to barem za naš kraj nije potpuno ispravno. U našem naime kraju znaju klimatički ekstremi biti vrlo znatni, a nastupaju često u kratkom razdoblju. Pravog proljeća tu zapravo mena, već skoro iza proljetnog ekvinokcija (u nor malnim godinama) nastupa ljeto, odnosno period s malo oborina. Mjeseci oktobar, novembar i polovina decembra zapravo su jesenji mjeseci s mnogo oborina i čestim južnim vjetrovima, kada temperatura padne tek s nastupom bure (NE vjetar), koja obično traje od druge polovine decem bra do polovine marta. Ali ne mislim time kazati, da bure u ostalim mje secima nema, dapače ona se često javlja i u ljetnim mjesecima, te potraje ljeti neprekidno i po koji tjedan. * Bilješke iz područja inspektorata u Senju. 95 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Moram istaknuti, da klima našeg obalnog područja, i to napose cirkulacija atmosfere, nije na čitavom potezu, t. j . od Sušaka do dalmatinske granice, jednaka. Možemo da jasno odijelimo u našem obalnom podračju tri odlomka s dosta nazličitih strujanja atmosfere. Prvi se odlomak proteže od Sušaka do Klenovice kraj Novoga u Vinodolu, a drugi od Klenovice do Žrnovnice kraj sv. Jurja, dok se treći proteže dalje do dalmatinske granice. Razlika u temperaturi, a pogotovo razlika u cirkulaciji atmosfere, često je u tim odlomcima veoma znatna. Dok između Sušaka i Klenovice kao i od Žrnovnice do dalmatinske granice nema jače cirkulacije atmosfere, istodobno na odlomku Klenovica—Žrnovnica kraj sv. Jurja vlada NE vjetar znatne jakosti. Mogu kazati, da razlog toj velikoj razlici cirkulacije imamo tražiti u prvom redu u nejednakosti konfiguracije obale. Razvedenost obale od Sušaka do Klenovice osim Bakarskog zaljeva je neznatna, te tu ni nemamo onih daleko u zaleđu usječenih draga. Na odlomku Klenovica—Žrnovnica kraj Sv. Jurja nalazi se veći broj draga, koje su se duboko usjekle u zaleđe, pa se hladan zrak ruši s gole kraške visoravni, koja leži ispod pošumljenih visova Velike Kapele i Velebita kao i vrhova što se uzdižu nad samom obalom Jadranskog mora. Donosim u priloženoj tabeli podatke za srednju temperaturu i množinu oborina od meteorološke stanice u Senju. Srednja temperatura I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. C» 1906—1926 5.3 62 9.3 125 17.9 20.8 23.3 23.2 19.2 15.0 99 7.7 14.2 1928 7.3 7.1 8.8 141 150 19-7 27.6 25.6 20.2 15.3 11.6 5.7 14.8 1929 1.1 3,1 7.8 10.4 19 2 22.0 24.2 24.3 211 15.5 11.2 7.7 13.5 1928. god. Maksimum 15. VII. 36.4 C°. 1929. god. Minimum 11. II. —18.3 C°. 11. II. Crikvenica —14 C°. Srednja množina oborine u m/m I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. 1906-1926 94 99 129 136 86 97 93 90 122 177 184 143 1450 1928 18.3 32.9 117.3 61.3 172.6 88.3 1.0 92.4 182.4 224.5 169.7 71 1235 Poznato je, da među stanišnim prilikama, do kojih stoji prosperiranje vegetacije nekog kraja, pripada vodi bitna uloga. Ne radi se samo o stanovitom broju individua na nekom određenom prostoru, nego voda odlučuje i o vrstama, koje se na tome prostoru u borbi za opstanak mogu održati. Znamo, da je u našem slučaju taj opstanak naročito uvjetovan prilikama transpiracije, što pogotovo važi za vegetaciju našeg primorskog krša. I ako se biline vrlo lako prilagođuju, ipak se često — prenesene u druge klimatske prilike — ne mogu održati, jer u borbi za opstanak moraju još svladati i konkurenciju drugih bilina, koje su se našim klimatičkim prilikama s obzirom na svoju anatomsku građu već odavna 96 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
privikle. A često mnogi strani biološki elementi baš radi svoje anatomske građe ne mogu odoljeti u našem kraju. Intenzitet isparivanja, koji je s obzirom na znatnu cirkulaciju atmosfere u našem kraju vrlo velik, mnogo ovisi o građi prozračnog sistema, t. j . o organizaciji transpiratornih organa, lišća dotično puci, o većoj ili manjoj množini intercelularnih kanala u lisnatoj tkanini, o dlakavosti lista i t. d. Stoga se kod izbora stranih bioloških elemenata određenih za pošumljavanje krša mora osobito paziti, ako se želi postići neki uspjeh. Visoka temperatura u mjesecu julu 1928., praćena burom, uništila je sve one biljne elemente, kojih se fiziološko-anatomska građa nije prilagodila našim, često i vrlo nezgodnim, klimatskim prilikama. Samo indigeni elementi i egzoti južnog neba jedva su uzdržali veliki gubitak vode uzrokovan transpiracijom, a koji gubitak u mjesecu augustu nije nadoknađen oborinama. Tako je naše indigeno listopadno grmlje i drvlje ostalo već koncem jula bez asimilatornih organa, ali su se ti nastupom jesenjih kiša posve obnovili, te smo u godini 1928. imali dvostruk vegetacioni period. U nižim nadmorskim visinama pokazali! su odličnu otpornu snagu Acer monspestilamim, Ouercus lanuginosa i Pinus nigra. No napose moram naglasiti, da smrt mnogih biljnih elemenata nije toliko uslijedila radi abnormalne topline, već više zbog znatne transpiracije praćene jakom cirkulacijom zraka i neznatnom nadoknadom oborina u mjesecu augustu godme 1928. Iza ekstremnog ljeta 1928. došla je i ekstremna zima, koja je postigla svoj vrhunac polovinom mjeseca februara 1929. U tom su mjesecu nastupile u čitavom našem području nezapamćene niske temperature. A kako je tu nisku temperaturu popratila još i žestoka bura, jakosti od 38—43 met. u sekundi, stradao je veći dio vegetacije, i to reprezentanti toplijih krajeva. Donosim kratak pregled bilina, koje su stradale, kao i onih, koje su i nakon oštećenja ostale na životu. Phönix Jubae Christ. (Phönix canariensis), domovina Makaronesija, podnosi razmjerno dosta niske temperature, ali niska temperatura mjeseca februara 1929. uništila je skoro sve egzemplare (Crikvenica). Trachycarpus excelsus, Wendl., domovina Kina. Početkom vegetacionog perioda izgledalo je da će ostati na životu, ali tečajem mjeseca juna 1929. uginuli su mnogi egzemplari (Crikvenica, Sušak). Chamerops humilis L., domovina Mediteran. Mnogi egzemplari uginuli (Crikvenica, Sušak). Agavae Americana L., domovina Južna Amerika. Sve biljke još tečajem zime 1929. uginule (Senj, Crikvenica). Yucca filamentosa L., domovina Virginija, Carolina, i Yucca aloifolia L., domovina Jamajka, Florida. Ove biline nijesu u znatnoj mjeri stradale, tek su neki stariji egzemplari uginuli. Mladi egzemplari još tečajem ljeta 1929. procvali. Cycas revoluta Thunb., domovina Japan, uginula (Sušak, Crikvenica). Lauras nobilis L., domovina Orijent Znatan je dio uginuo, no grmovi, koji su stavljeni rano u proljeću na panj, izbili su tečajem ljeta 1929. mladice, duge do 2 met. (Senj, Crikvenica, Sušak). Prunus lauro-cerasus, domovina Orijent. Znatan dio uginuo tečajem ljeta 1929 (Crikvenica). 97 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Nerium Oleander L., domovina Južna Evropa. Svi stari egzemplari uginuli, ali rano u proljeću, stavljeni na panj istjerah su mladice do 1 m dužine (Senj, Crikvenica). Olea europea L., domovina Orijent, Južna Europa. Znatan dio uginuo, neki egzemplari izgubili asimilatorne organe, aii prolistali tečajem ljeta 1929 (Crikvenica, Selce). Ficus carica L., domovina Palestina, Sirija, Velik dio stabala uginuo, ali ona, koja su u proljeću 1929. stavljena na panj, dobila su dobre mladice i još istu godinu evala su i donijela plod (Senj). U Jablancu i Kladi uz istu nisku temperaturu, ali znatno manju buru, nije uginulo nijedno stablo. Rosmarinus off. L., domovina Južna Europa. Skoro svi grmovi uginuli (Senj). U Crikvenici ostali su na životu. Quercus Ilex L., domovina Orijent, Južna Evropa. Mnoga starija stabla uginula, ali u proljeću 1929. izbile su mladice (Senj—Paškvanovac). Mlade sadnice uginule (Novi). Evonymus japonica Thunbg. Domovina Japan, Kina. Ostao je na životu (Crikvenica), u Senju većina grmova uginula. Aucuba japonica Thunbg., domovina Japan. Biljke ostale na životu. Cedrus deodara Lond.. domovina Nepal i Tibet. Sadnice i stariji egzemplari ostali na životu. Cedrus libani Barr., domovina Sirija, ostao na životu. Chamaecyparis Lawsoniana Pari, domovina Kalifornija. Sadnice i stariji egzemplari ostali na životu. Myrtus communis L., domovina Južna Evropa, Azija, Afrika. Sve mlade sadnice u rasadniku uginule (Crikvenica). Pinus Pinea L., domovina Mediteran. Sve mlade sadnice uginule (Crikvenica), stariji egzemplari ostali na životu. Pinus halepensis Mili., domovina Mediteran. Sve mlade sadnice uginule (Crikvenica), a starija stabla ostala na životu. Pinus pinaster Sci., domovina Južna Evropa. Sve mlade sadnice uginule, kod starijih egzemplara uginuli vrhovi (Senj). Cupressus horizontalis Mili., domovina Azija. Sve mlade sadnice uginule, kod starijih egzemplara uginuli vrhovi (Senj Crikvenica). Cupressus sempervirens L., domovina Mediteran. U Senju uginuo, a ostao na životu u Crikvenici i Sušaku. Abies pectinata Lam. et D. C. Sadnice u rasadniku Sv. Mihovil (650 m) uginule. Juniperus oxycedrus na mjestima izloženim buri uginuo. U području Inspektorata ima velikih areala nad Spasovcem, na kojima je cijela sastojina uginula. Arbutus unedo L., domovina Južna Evropa i Orijent. Skoro svi grmovi uginuli (Sušak). Eucaliptus globulus L., domovina Australija. Sve sadnice uginule (Crikvenica). Ligustrum japonicum Thumb., domovina Japan. Svi grmovi uginuli (Crikvenica, Senj). Accacia Farnesiana W., domovina Antili. Mlade sadnice uginule (Crikvenica). Accacia dealbata L. K., domovina Australija. Sve sadnice uginule (Crikvenica). 98 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Albizzia Julibrissin Durazz., domovina Orijent. Sve sadnice uginule (Crikvenica). Ruscus aculeatus L., domovina Mediteran. Ostao na životu (Vinodol, Piškulja). Cercis siliquastrum L., domovina Mediteran. Ostao na životu (Sušak), mlade sadnice uginule (Senj). Punica granatum L., domovina Mediteran. Ostala na životu (Starigrad kod Jablanca). Pistacia Terebinthus L., domovina Mediteran. Ostala na životu (Senj, Crikvenica). Hibiscus syriacus L., domovina Armenija, Ostala na životu (Senj; Crikvenica). Vitex agnus castus L., domovina Mediteran. Ostao na životu (Crikvenica). Viburnus Tinus L., domovina Mediteran. Ostao na životu (Senj, Crikvenica). Ailantus glandulosa Desev., domovina Kina. Ostao neoštećen, tek su stariji egzemplari uginuli (Senj). Tamarix gallica L., domovina Južna Evropa. Vrhovi uginuli (Senj, Crikvenica). Zizyphus vulgaris Lam. Ostao na životu (Senj). Buxus sempervirens L. Vrlo oštećen, ali ostao na životu. Carpinus duinensis Scop., domovina Južna Evropa. Uginuo, ali sta vljen na panj, izbio mladice (Sušanj 850 m). Phylyrea media L., domovina Južna Evropa. Ostao na životu (Piškulja). Fraxinus ornus L., domovina Južna Evropa. Ostao na životu. Prunus mahaleb L. Ostao na životu. Celtis australis, domovina Južna Evropa, Orijent, Sjev. Afrika. Ostao na životu. Amygdalis communis L., domovina Južna Evropa. Ostao na čitavom području naživotu. Résumé. L´auteur publie les résultats de ses observations concernant l´influence des extremes températures, de l´été de 1928 et de l´hiver suivant, sur la prospérité des arbres et des arbustes dans le Littoral croate (Section Nord de la Côte adriatique yougoslave). SAOPĆENJA UPOTREBA DRVETA U NAJNOVIJE VRIJEME. 1.) Propaganda za upotrebu drva u Austriji. Austrija, koja ima nešto preko 3 milijuna hektara šume (37,4% cjelokupne površine), u zadnje je vrijeme povela jaku propagandu za upotrebu drva kako tehničkog tako i ogrijevnog. Sam novi savezni ministar poljoprivrede i šuma J. Reither usko povezuje šumarstvo s poljoprivredom: bez šumarstva nema ni mogućnosti riješenja agrarnog pitanja. Ugledni bečki »Internationaler Holzmarkt« posvećuje veći broj članaka za upotrebu gorivo« 99 |