DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Moram istaknuti, da klima našeg obalnog područja, i to napose cirkulacija atmosfere, nije na čitavom potezu, t. j . od Sušaka do dalmatinske granice, jednaka. Možemo da jasno odijelimo u našem obalnom podračju tri odlomka s dosta nazličitih strujanja atmosfere. Prvi se odlomak proteže od Sušaka do Klenovice kraj Novoga u Vinodolu, a drugi od Klenovice do Žrnovnice kraj sv. Jurja, dok se treći proteže dalje do dalmatinske granice. Razlika u temperaturi, a pogotovo razlika u cirkulaciji atmosfere, često je u tim odlomcima veoma znatna. Dok između Sušaka i Klenovice kao i od Žrnovnice do dalmatinske granice nema jače cirkulacije atmosfere, istodobno na odlomku Klenovica—Žrnovnica kraj sv. Jurja vlada NE vjetar znatne jakosti. Mogu kazati, da razlog toj velikoj razlici cirkulacije imamo tražiti u prvom redu u nejednakosti konfiguracije obale. Razvedenost obale od Sušaka do Klenovice osim Bakarskog zaljeva je neznatna, te tu ni nemamo onih daleko u zaleđu usječenih draga. Na odlomku Klenovica—Žrnovnica kraj Sv. Jurja nalazi se veći broj draga, koje su se duboko usjekle u zaleđe, pa se hladan zrak ruši s gole kraške visoravni, koja leži ispod pošumljenih visova Velike Kapele i Velebita kao i vrhova što se uzdižu nad samom obalom Jadranskog mora. Donosim u priloženoj tabeli podatke za srednju temperaturu i množinu oborina od meteorološke stanice u Senju. Srednja temperatura I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. C» 1906—1926 5.3 62 9.3 125 17.9 20.8 23.3 23.2 19.2 15.0 99 7.7 14.2 1928 7.3 7.1 8.8 141 150 19-7 27.6 25.6 20.2 15.3 11.6 5.7 14.8 1929 1.1 3,1 7.8 10.4 19 2 22.0 24.2 24.3 211 15.5 11.2 7.7 13.5 1928. god. Maksimum 15. VII. 36.4 C°. 1929. god. Minimum 11. II. —18.3 C°. 11. II. Crikvenica —14 C°. Srednja množina oborine u m/m I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. 1906-1926 94 99 129 136 86 97 93 90 122 177 184 143 1450 1928 18.3 32.9 117.3 61.3 172.6 88.3 1.0 92.4 182.4 224.5 169.7 71 1235 Poznato je, da među stanišnim prilikama, do kojih stoji prosperiranje vegetacije nekog kraja, pripada vodi bitna uloga. Ne radi se samo o stanovitom broju individua na nekom određenom prostoru, nego voda odlučuje i o vrstama, koje se na tome prostoru u borbi za opstanak mogu održati. Znamo, da je u našem slučaju taj opstanak naročito uvjetovan prilikama transpiracije, što pogotovo važi za vegetaciju našeg primorskog krša. I ako se biline vrlo lako prilagođuju, ipak se često — prenesene u druge klimatske prilike — ne mogu održati, jer u borbi za opstanak moraju još svladati i konkurenciju drugih bilina, koje su se našim klimatičkim prilikama s obzirom na svoju anatomsku građu već odavna 96 |