DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 26     <-- 26 -->        PDF

drveta umjesto ugljena, a pod lozinkom: »Loženje drvom najbolje je i najjeftinije!«
U vezi s propagandom upotrebe drva jest i propaganda za izgradnju valjanih peći,
kako ne bi riječi ostale uzaludne. Riječi su popraćene i brojkama, koje vele, da za
jednu prostoriju od 100 kub. met. treba u jesenje (prelazno) doba svega 8—12 kg, a
za zimsko 12—16 kilograma suhih drva za svaka 24 sata.


Za ovu zimu bečki trgovci drvom odredili su za suhu bukovinu (s maksimalno
20—25% vlage), izrezanu i dostavljenu u kuću, kod narudžbe od najmanje 1000 kg
cijenu od 5 do 5,20 šilinga za 100 kg (t. j . preračunato u naš novac oko 50.— dinara
za 100 kg spram cijena u Zagrebu od maksimalno 26.— dinara po 100 kg).


2.) Novi uspjesi motornih vozila tjerani upojnim plinom
drvno g ugljena . Ovogodišnji redovni kongres za upotrebu drva i drvnog uglja
kao pogonskog sredstva motornih vozila zasijedao je krajem jula mjeseca u Nancy-u,
a u prisustvu predstavnika kako šumarske prakse u Francuskoj (generalnog direktora
šumarstva i generalnog direktora francuskog udruženja drvne industrije) tako i šumarske
nauke (direktora prof. Guinier-a i prof. Pcrrin-a). Rad je bio velik uz živo učestvovanje
svih prisutnih (oko 400), koji su svih 37 predavanja iznešenih kroz tri dana
zasijedanja kongresa popratili živom diskusijom. Tom prilikom bila je provedena i
demonstracija luksuznih osobnih automobila tjeranih snagom upojnog plina od drvnog
uglja, od kojih su pobjednici pokazali ove rezultate:


Prva pobjednica, Panhard-limuzina, postigla je srednju brzinu od 88,195 km/sat
uz potrošak uglja od 18,296 kg za 100 km puta. Na jednom odsječku puta od 2,50 km
postigla su ova kola makskimalnu brzinu od 97 km na sat!


Od ostalih pobjednica spominjemo Berlliet-limuzinu tjeranu upojnim plinom dobivenim
neposredno iz drva. Ova su kola postigla srednju brzinu od 85,480 km na sat
uz potrošak od 35,96 kg drva vlažnosti 10%.


3.) L ig nos ton, novi građevni i tehnički materijal iz drva.
Na pitanje, da li će drvo u budućnosti biti zamijenjeno posve s kovinama ili nečim
drugim, mogli bismo sa sigurnošću odgovoriti, da ne. Istina, upotreba drva možda ne
će biti kao danas: iz šume ravno u kuću, u peć i t. d., nego će se ono na razne načine
preraditi, tako da će drvo u šumi u punom smislu biti samo sirovina i da će do konačne
upotrebe trebati da prođe kroz mnogi fabrički stroj. Današnjica nam već pokazuje
te puteve. Već sami furniri jedan su viši stupanj preradbe drva, a isto tako
i t. zv. ukočeno ili šperovano drvo. No to su više manje samo mehaničke detaljnije
prerade, ali danas imamo jedan proizvod drva, koji će se moći upotrijebiti na dosadanjem
mjestu upotrebe drva ili željeza, a koji u stvari i prestaje biti drvo i nosi
naziv »lignoston«.


Priredba lignostona: Pareno, poluizradeno drvo nakon izvjesnog stepena osušenosti
stavlja se u kotlove s jednom asfaltnom smjesom. U tim kotlovima drvo se stavi
kroz više sati pod pritisak od 300 atmosfera i u temperaturu od nekoliko stotina stupanja.
Nakon ovog kuhanja drvo se očisti i ponovo osuši, te je spremno za upotrebu.


Svojstva lignostona: Mikroskopska slika drva se posve promijenila, jer je posve
nestalo drvnih cijevi, a djelomice i sržnih trakova, tako da se i prvotni volumen gotovo
upolovio. Boja je tamnosmeđa do crnocrvene. Specifična težina, prema vrsti
prvotnog drva, 0,75—1,45. Tvrdoća prelazi tvrdoću aluminija, a dostiže tvrdoću cinka
(5000 kg). Mijenja se i prvotni kemijski sastav drva, te stanični sadržaj (kao masti,
eterična ulja, škrob i dr.) pod utjecajem visoke temperature i velikog pritiska prelazi
djelomice u smolu odnosno takve destilate, koji imaju impregnirajuća svojstva.


Praktična svojstva lignostona: čvrstoća pritiska (tlaka) 1100—1550 kg/cm (bukovina
620, hrastovina 402), čvrstoća pregiba do 2784 kg/cm (hikori-drvo 1552, jasenovina
1314, bukovina 1300, hrastovina 890), čvrstoća vlaka 3300 kg/cm (hikori-drvo
2000, hrastovina 1600, bukovina 1I20O, borovina 1500), torziona čvrstoća 280 kg/cm
(hrastovina 219, bukovina 92), čvrstoća cijepanja 30 kg/cm spram 6,5 kod bukovine.


100