DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1935 str. 40     <-- 40 -->        PDF

.... . .. .... ..... .... .. ...... y ......, .... .... .... .. .......
. ....... .......... .......... y ... .. ....... ....... .... ........ ......


..... ... ...... ......... ... ......., .... .. y .... ... .. ...... ..
......-......... ........... ......... ..... . .......... ........., .... ...
.. ... ....... y ...... .. ... .........., ...... ... .......... ... ...
........... . ......, .... .. ........ .. ... .......... ........... ......
......-......... .......... . ........... ....... y ......... ........ .......
.... ......., .... ... ......... .. ...... .. ...... ..... ....., .. .. ..
.. ......... ....... ............ .......... . ....... ...... ...........
........ ....... ........ .........


........ ... ......... .... .... ...... ........, .. je ... ..... ........
. .... ............ .......... ......... ..... .... y ...... .....
.. ...... .... . ....... ........ .... ....... .... . ..... ...... ........
y ...... ........ . ......... ..., .... je ... ....... ...... ..... ,. ......
........ ... .......... ........... ........ ......... .. ....... .........
......, .... ..... .... ...... ........ y .......... ........
......... .......


TKO je ..... ............ ................. .............. y ........
...... ........, ... .... .. ....., .. ...... je ......... ........ ... ...
... ... ......... y ...... ..... ..........


... .. ..... .... .... .. ... .. ........, .... .. ........ ....... y
..... ................. ....., ... je .... .... .. ..... y ... ....... .....
ce .. .... ...... ........ ...... .. ..... .. ... ....... .......


..... ... ce .... ....... ......... . ....... ......... ... ..........
........... .... ....... .......... .. ... .......... .. .......
...., .... je y .. ..... .... .......


... ........, ........ .. ..


Prof. Dr. M. GRAČANIN: DIE SALZBÖDEN DES NORDÖSTLICHEN ADRIA


GEBIETES ALS KLIMATOGENE BODENTYPEN. Ein Beitrag zur Kenntnis ihrer
Zusammensetzung, Genesis, Dynamik und systematischer Stellung (Slanice sjeveroistočnog
Jadrana kao klimatogeni tipovi tala. Prilog poznavanju njihova sastava, geneze,
dinamike i sistematike). Berlin 1934.


U internacionalnom pedološkom časopisu »Soil Research« (Pedološka istraživanja)
za god. 1934, br. 1, štampana je na njemačkom jeziku gore pomenuta studija.
U njoj su izneseni rezultati autorovih pedoloških istraživanja tala otoka Paga.


Tla otoka sjeveroistočnog Jadrana nisu sa pedološkog gledišta dosad bila uopće
istraživana. U literaturi uvršteno je ovo područje u zonu mediteranske crljenice. Tek
ovim istraživanjima određeno je po prviput tlima otoka Paga njihovo pravo mjesto.
Ovom studijom utvrdio je autor da se ovdje ne radi o prevlasti crljenice, a još manje


o aluvijima riječnih dolina, kako je to pogrešno prikazano i u novijim pedološkim
kartama (vidi Dr. Stebut: »Pedološka karta Kraljevine Jugoslavije«, Beograd 1931),
već o klimatogenim, litoralnirn slanim tlima, koja nastaju u humidnoj klimi, a koja
pokazuju tendenciju stalnog zaslanjivanja.
Na otoku Pagu kamenjari zapremaju najveći dio površine. Nizine su ispunjene
diluvijalnim i deluvijalnim naplavinama, a djelomično i vodom. Tu se nalaze tipična
»polja« i »blata«.


Godišnje oborine iznose ovdje oko 1000 mm, a toplina oko 15° C. Kišni faktor
po Langu iznosi 75. Autor se međutim u ovoj studiji služi mjesečnim kišnim faktorom,
te je našao da su u Rabu 3 mjeseca sa aridnom, 4 mjeseca sa semihumidnom i 5
mjeseci sa humidnom klimom.


114