DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI JU ST GOD. 59. APRIL 1935. Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN): PRILOG POZNAVANJU NAŠIH MEDITERANSKIH ŠUMA (CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE´< DE NOS FORETS MÉDITERRANÉENNES) UVOD. Ljeti 1933 godine posjetio sam šume otoka Mljeta. Nije to bilo bez naročitih razloga. Mnogo me je vuklo srce da vidim i što bolje pregledam ovaj slavljeni i lijepi otok - - jedno zbog njegovog naročitog položaja daleko na jugu, a drugo i u najvećoj mjeri zbog njegovih zasebnih osobina, koje su, nema zbora, u najužoj vezi baš s tim položajem. Tu su prije svega interesantne šume, koje su me upravo vabile u svoje krilo, a koje nose izrazit mediteranski karakter i po obilju i osobinama vrsta i po sastavu biljnih zajednica i po karakteristikama regeneracije i po proizvodima, koje daju i mogu dati, a onda i po odnosu, koji postoji između šume i čovjeka, a koji je u Mediteranu, u svakom slučaju, svoje vrste. Razumljivo je, međutim, da ni turističke interesantnosti na ovom otoku nisu bez važnosti. Pored prirodnih ljepota, koje su u velikoj mjeri posljedica mora — a to je prije svega na osobiti način izgrađena obala, pa južno sunce i obilje biljnih vrsta — jaka je i historijska pozadina otoka Mljeta, koja je baš ovdje, kao malo gdje, i bogata i interesantna i koja posjetioca potstiče i opominje na mnoga razmišljanja (1). Upravo razmišljanje o svima pomenutim momentima, koji su pod raznolikim vidom dolazili do mene, a naročito razmišljanje o mediteranskoj šumi, ponukalo me je da odputujem na Mljet i da ga prokrstarim. Možda je potrebno već na početku istaći činjenicu, da baš Mljet ima nekoliko veoma značajnih osebina, koje mu daju prednosti, kakvima se, pored svih svojih ljepota i interesantnosti, ne mogu da podiče drugi naši otoci. U najmanju ruku rečeno, oni nemaju takvih osebina u tolikoj mjeri. S jedne strane činjenica, da se je more uvuklo u masiv otoka i da čini tamo — možemo kazati — dva prava pravcata jezera, stari samostan iz 12 stoljeća, smješten kao drevni stražar i svjedok davne prošlosti na malom otočiću Sv. Marije u Velikom Jezeru (si. 1), borova šuma — šuma sa svim potrebnim atributima, koji su na ovim staništima mogući 125 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- oko Jezera pa i dalje, te razvijenost terena, gdje nadmorska visina prelazi ponekad i 500 metara, a onda daleka morska pučina, koja je pukla prema jugu — sve to pruža mnoge zanimivosti i prijatelju prirode i struč nom čovjeku — šumaru. Treba imati pred očima, da je mediteranska šumska flora uopće vrlo bogata, da je gotovo svaka biljna vrsta, koja je sastavni dio šume — a tih je u uporedenju sa kontinentalnom šumom razmjerno mnogo — ne samo u kućanstvu prirode nego i u kućanstvu mediteranskog življa od naročitog značaja. A to se pri proučavanju mediteranske šume ne smije pustiti iz vida. Osim toga je sigurno, da se je malo gdje u Mediteranu sačuvala šuma sa mnogo prvotnih osobina i u razmjerno velikoj prostranosti kao baš na Mljetu. SI. 1. Samostan Sv. Marije na otočiću u Velikom Jezeru na Mljetu. Foto: Dr. Baien Kad sam prokrstario izvjesne dijelove Mljeta, došao sam do osvjedočenja — kao i uvijek kad se svratim u mediteranske krajeve — da mediteranska šuma krije u sebi mnogo toga, čega, da tako kažem, ne možemo naći u kontinentalnoj šumi. Mediteranska je šuma u svakom slučaju daleko interesantnija, jer se u njoj, koja je, kako rekosmo, sastavljena najčešće od velikog broja vrsta, razvija naročiti život, vezan prije svega za razmjerno visoku temperaturu i uopće za utjecaj južnoga sunca, čestih poglavito južnih vjetrova i — da osobito istaknem - - za utjecaj čovjeka. Opojni miris eteričnih ulja, što zna ponekad biti vrlo intenzivan, naročito odvaja biljne zajednice ovih krajeva od onih na kontinentu. Veliku drvnu masu, što je daje stanište u umjerenoj zoni, zamjenjuje od česti bogatstvo vrsta mediteranske flore, česta sječa, intenzivno iskoriš 126 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ćavanjc (možemo reći) svakog stručka, pripadnost izvjesnih vrsta i šumsko-gospodarskim i poljoprivrednim vrstama (voćkama), pa naročiti kemizam drveta mnogih vrsta, koji se mogao razviti jedino pod klimatskim prilikama ovih staništa. Intenzivan utjecaj klimatskih činilaca uz nepromišljen rad čovjeka uvelike otežava pravilno odvijanje šumskog gospodarstva u Mediteranu. Klimatski činioci jakog intenziteta imaju jak utjecaj i na pedološke odnose i na fiziološke procese u životu bilja, pa onda i na sve raznovrsne momente, koji dolaze u obzir pri gospodarenju sa šumom, a specijalno pri regeneraciji mediteranske šume. Zbog pomenutih utjecaja, ako se jednom poremeti prirodna ravnoteža u mediteranskoj šumi, vraćanje bar na približno normalno stanje redovito je daleko teže, nego na kontinentalnim staništima. Teškoće, na koje nailazimo pri pošumljavanju i uopće pri vraćanju šumskoj kulturi ogoljenih terena u našem mediteranskom području, daju jasno svjedočanstvo o tome. U vezi pomenutih konstatacija o poteškoćama pri regeneraciji šume ovdje je pitanje sukcesije naročito interesantno i važno, ono nam daje sigurna obavještenja o utjecaju stanišnih činilaca na dolazak i razvitak šumsko-gospodarskih vrsta, a ono nam daje i obavještenja o posljedicama, koje dolaze neminovno u šumskom gospodarstvu ovih krajeva zbog utjecaja čovjekova. Imajući u vidu sve ovo pokušaćemo da damo u ovom radu prilog za upoznavanje šuma i šumskoga gospodarstva na otoku Mljetu, kao na izrazitom našem mediteranskom staništu. Da bi nam slika o šumama otoka Mljeta bila koliko toliko jasna, potrebno je da imamo pred očima prije svega ekološke prilike, u kojima se nalaze te šume, a onda da u vezi s tim prilikama razmotrimo osobine onih glavnih vrsta, koje čine šumu, da razmotrimo i utjecaje izvanjske, specijalno one sa strane čovjeka, koji su odlučni za odvijanje šumskoga gospodarstva na ovim staništima. Imajući u vidu te momente i proizvode, koje ove šume daju i koje mogu dati, moći ćemo stvoriti, nadamo se, izvjesnu sliku o šumama Mljeta, a onda i o šumama ostalih sličnih staništa, te o značaju njihovom za naše prilike. S obzirom na to mi ćemo u ovome radu, govoreći o šumama Mljeta, imati pred očima poglavlja: I. o stanišnim prilikama i njihovim glavnijim osobinama; II. o glavnijim osobinama vrsta drveća, koje čine šumu, kao o posljedicama stanišnih prilika; III. o oblicima šume; IV. o šumi kao ekonomskom objektu, te o ekonomskim osobinama važnijih vrsta drveća; V. o važnijim izvanjskim utjecajima na odvijanje šumskoga gospodarstva. Površina otoka Mljeta iznosi oko 6.000 ha, od kojih otpada na državni posjed oko 2.400 ha. Površina od 1.800 ha otpada na nisku šumu (makiju), a oko 600 ha otpada na borovu šumu. Ostala je površina Mljeta ´(šuma, pašnjak i obradivo zemljište) u rukama općina i privatnika. Mi ćemo u svojim razmatranjima imati, u vidu u najvećem dijelu državne šume. 127 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 6 <-- 6 --> PDF |
128 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 7 <-- 7 --> PDF |
U svojim ćemo izlaganjima koristiti prije svega rezultate vlastitih opažanja, a onda i navode literature. Ovo je posljednje naročito interesantno, jer tretiranje šume u mediteranskim državama nije podjednako ni s obzirom na istorijski razvitak šumskog gospodarstva, a ni s obzirom na današnje iskorišćavanje proizvoda, što ih daju pojedine vrste drveća. U jednom slučaju razvijenija tehnika, a onda povećana potreba, koja je mnogo nuta imala za posljedicu unapređivanje tehnike, u drugom pokrivanje potreba sa šumskim proizvodima iz drugih šumovitijih krajeva — povlačili su za sobom u dobroj mjeri i raznolik intenzitet pažnje posvećene gospodarenju sa mediteranskom šumom. Ki"ftlajC*isW »iolomvti KrcWćaj*ki. ´krcžnjcuti D-ilttyLjaUav -p4-ie*l .SSW NNL Sl, 3. Geološke karakteristike otoka Mljeta. (Po prof. Miloieviću.) Činjenica je, da na našim mediteranskim staništima i pored razmjerno veoma intezivnog iskorišćavanja ne daje šuma ni izdaleka onoliko raznovrsnih proizvoda kao primjerice na staništima talijanskim ili na staništima drugih država, koje dolaze u mediteranskom području. U vezi toga nadamo se, da ćemo pomoći razvitku šumskog gospodarstva, ako ovdje iznesemo i koji od momenata iz gospodarenja sa mediteranskom šumom u drugim državama, jer će nam oni pokazati, da postoje veće i mnogostranije mogućnosti u proizvodnji dobara iz šume — a to ni za nas ne može biti bez interesa. Imajući to pred očima, a onda vodeći brigu o tome, da ova razmatranja posluže i za upoznavanje me 129 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 8 <-- 8 --> PDF |
diteranske šume na drugim našim staništima, koja su kad više kad manje analogna, pokušaćemo da istaknemo važnije i biološke i ekonomsk e momente , koji daju osnovicu za upoznavanje šuma otoka Mljeta. I. Za upoznavanje stanišnih, a specijalno klimatskih prilika Mljeta treba imati pred očima prije svega njegove opće geografske prilike, iz kojih ćemo se ubrzo osvjedočiti, da Mljet po svome geografskome položaju zauzima naročito mjesto (2). Ako raščlanimo čitavo naše Primorje , od Sušaka na sjeverozapadu pa do Ulcinja na jugoistoku, na karakteristične dijelove, ističu se četir i područj a koja imaju određene geografske osobine. Ta su područja Vinodolsko-Velebitsko, Kotarsko-Šibensko, Mosor sko-Biokovsko i Stonsko-Paštrovsko. Otok Mljet dolazi u području Stonsko-Paštrovskom, u najjužnijem dijelu našega Primorja, čineći sa otocima Visom, Korčulom, Šipanom, Lopudom i Koločepom zasebnu skupinu otočja (si. 2). Između Mljetskog Kanala na sjeverozapadu i pučine na jugoistoku pruža se Mljet u dinarskom pravcu u dužini oko 36 km, sa prosječnom širinom oko 5 km. Izgrađen je odkretacejskih dolomita i va .n e n a c a. Na jugoistočnom dijelu, na obali zvanoj Velika S a b 1 unara, nalazimo d i 1 u v i j a 1 n e p i j e s k o v e, koji su sastavljeni od česti i od kvarcnih zrnaca. Ti su pijesci rnarinskog porijekla, staložila ih je struja u vrijeme diluvija (si. 3). Morfološke karakteristike Mljeta vrlo su izrazite kao i u svima drugim područjima Krša. Nabiranje pa proces erozije udarili su i ovdje vidne karakteristike na površini. Utjecaj klimatskih činilaca, a onda (kao posljedica toga) pedološke prilike dale su određeno obilježje i florističkim odnosima. Uslijed nabiranja, a i poslije nabiranja utjecajem erozije, formirale su se uval e i polj a i među njima grebeni. Te pojave, zajedničke svima krajevima Krša, imaju bitnog utjecaja na razvitak svih kultura na otoku, jer je s njime u vezi i uticaj klimatskih činilaca, a s tim su u vezi i pedološki odnosi, a onda možemo reći i čitav biljni život. Depresije, koje čine Kneže-Polje, Ivanje-Polje, Blato, Babino-Plje, Prožursko- Polje, Maranovića-Polje i Korita, predstavljaju i po zemljištu, a onda (razumije se) i u pogledu kultura naročite objekte, koji se u mnogome razlikuju od ostalih dijelova otoka. Dok su grebeni kao i njihove padine, možemo kazati, po pravilu vapnenasti i pod šumskom florom, depresije su izgrađene vrlo često u dolomitima, imaju zemljište dobro za poljoprivrednu kulturu u najužem smislu riječi. Treba istaći, da dna uval a i polj a sa pedološkog gledišta pokazuju iste one značajke, koje su toliko karakteristične i za druge analogne mediteranske predjele Krša. Negdje jače i negdje slabije naslage crvenice ili naslage pijeska, koji potječe od raspadanja dolomita, ispunjuju najčešće uvale i polja. U vezi svojih geoloških osobina Mljet gotovo i nema izvora, a u koliko ih ima, oni su na dolomitima i dolomitskim vapnencima. Za bliže stanišne karakteristike Mljeta od izrazite su važnosti klimatski činioci. Oni su, istina, prije svega u zavisnosti od geografskog položaja u širem smislu, ali njihov intenzitet na danom lokalitetu zavisi u dobroj mjeri i od posve lokalnih utjecaja, specijalno od 130 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 9 <-- 9 --> PDF |
reljefa. Pri razmatranju statusnih karakteristika treba imati u vidu, da udolice i grebeni stvaraju, pored ostaloga, još i naročite uslove za veoma raznolike mikroklimatske odnose, koji znaju biti zbog česte promjenljivosti u intenzitetu klimatskih činilaca baš u mediteranskim krajevima od velikog utjecaja na biljni svijet. Mikr o klimat ski odnosi određuju u velikoj mjeri uslove za rašire nje biljnih vrsta, prema tomu su od utjecaja i na uzgojne radove u šumskom gospodarstvu. 0 pomenutoj činjenici treba voditi računa u svakom slučaju, kad se radi o biljnoj proizvodnji uopće, a napose u mediteranskom području, gdje su osobito oscilacije u temperaturi, u vezi sa utjecajem vjetrova, na mnogim lokalitetima veoma česte, pa uvelike utječu na mikroklimatske prilike, a prema tome i na vegetaciju. Prije nego se osvrnemo na osobine klimatskih činilaca, koji će nam dati izvjesnu osnovicu za razmatranje i upoznavanje osobina kod vrsta, koje dolaze u šumskom gospodarstvu na Mljetu, možda neće biti suvišno, ako istaknemo još neke momente, koji su geografske prirode. Na kopnu, u zaleđu Mljeta, dolaze planinski vijenci, koji prelaze visinu od 1500 m, dok na samom Mljetu, kako znamo, samo izvjesni grebeni prelaze visinu od 500 m. Ta činjenica s jedne strane, a s druge subtropski utjecaj, kojemu je izložen Mljet po svome položaju, od bitne su važnosti i za pojavu i za intenzitet pojedinih klimatskih činilaca. Dolazak zračnih struja iz NE kvadranta, koje mogu često prouzročiti hladnije, pa i dosta niske temperature, zatim intenzivna vedrina i jakost južnog sunca nalaze svoja objašnjenja i svoja obrazloženja pored ostaloga i u napomenutim geografskim karakteristikama. Nažalost nema na samom Mljetu meteoroloških stanica, koje bi nam mogle dati tačne podatke o k 1 i m a t s k i m činiocima za staništa na njemu. Zbog toga ćemo uzeti u razmatranje podatke meteoroloških opažanja sa susjednih stanica, pa ćemo na osnovu njih moći izvesti izvjesne zaključke i za staništa Mljeta. Istina, moramo odmah naglasiti, da će ti zaključci biti u velikoj mjeri aproksimativni, jer ih nemamo za dugi niz godina i jer potiču sa susjednih lokaliteta, ali se nadamo, da će nam ipak moći dati potrebna obavještenja. Raspolažemo sa meteorološkim podacima stanice Vel a Luk a na otoku Korčuli i stanice Sipan na otoku Š i pan u i te podatke donosimo u priloženim tabelama la, lb, lc i 2a, 2b. Podaci su sa meteoroloških stanica Kr. mornarice. Gosp. poručniku bojnog broda P. Mardešiću, koji mi je dao mogućnosti da dođem do tih podataka, neka je najsrdačnija hvala. Pregledno su ti podaci predočeni na priloženim diagramima (si. 4 i 5). Imajući u vidu prilike u temperaturi pripada otok Mljet medu naše izrazite mediteranske predjele, koji su okarakterisani žar kim ljeto m i razmjerno blagom zimom. Zimska temperatura je toliko povoljna, da je broj hladnih i zimskih dana redovito vrlo malen. To se jasno razabire iz priloženih (u tabelama) meteoroloških podataka, jer apsolutni minimum temperature rijetko pada ispod -- .´.. Međutim ni ta minimalna temperatura ne traje dugo. 1 u pogledu relativne vlage zraka, koja je također od važnosti za šumsko gospodarstvo, ima Mljet — oslanjajući se na podatke iz Vele Luke i sa Sipana -- izrazite karakteristike mediteranskih kra 131 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 10 <-- 10 --> PDF |
132 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 11 <-- 11 --> PDF |
133 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 12 <-- 12 --> PDF |
134 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 13 <-- 13 --> PDF |
135 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 14 <-- 14 --> PDF |
136 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 15 <-- 15 --> PDF |
^Sipata 4928 ^Sipcm 4930 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 16 <-- 16 --> PDF |
jeva, jer relativna vlaga zraka mnogo puta ne prelazi 50^ . Njezino značenje dolazi osobito do izražaja, kad se ima u vidu veza sa podacima o temperaturi, o naoblaci, o kiši i o vjetrovima. Naoblak a je malena, specijalno za ljetnih mjeseci, kada znaju biti i dani i noći sa puno vedrine. Glavna forma, u kojoj dolazi oborin a u ovom području, je kiša. Ostale forme oborina nemaju ovdje naročite važnosti. Naročito je bez važnosti snijeg, jer — osim iznimnih slučajeva -- uopće ne dolazi. Tako je na stanici Vela Luka iznimno zabilježen snijeg 1929 god., ali u svemu dva puta, u godini 1931 svega jednom, dok u godini 1930 nije uopće zabilježen. Na Šipanu je zabilježen snijeg 1928. godine svega jednom, iz 1930 nema uopće podataka o njemu. Podaci o kiši svjedoče ,da su ljetni mjeseci izraziti mjeseci suše. Izmjena sušnog i vlažnog perioda dolazi ovdje do punog izražaja. Ljeto je period suše, zima — odnosno produžena jesen sa proljećem — je period kiše. Kao posljedica izmjene kišnih i sušnih perioda javlja se, negdje i u velikoj mjeri, crvenica . Nju nalazimo naj´iešće i u najvećoj količini u depresijama. Tu čini crvenica osobito plodno zemljište, koje je u najviše slučajeva odavna zauzela poljska privreda i koje ona ovdje iskorišćava redovito vrlo racionalno. U pogledu vjetrova daju podaci iz Vele Luke i oni sa Sipana interesantnu sliku. U Veloj Luci prevladuju struje iz smjera SE. E, NE, dok na Šipanu dolaze do punog izražaja još i struje iz smjera SW — pored onih, koje su karakteristične za stanicu Vela Luka. Prirodno je, da i na Mljetu nalazimo određene posljedice zbog utjecaja zračnih struja pa ćemo u našim daljim razmatranjima vidjeti, da je njihov utjecaj od važnosti i za šumsko gospodarstvo. Povoljna temperatura u zimsko doba ima za posljedicu da na staništima Mljeta, kao i u opće na analognim staništima, dolaze biljne vrste, od kojih na kontinentalnim staništima ne nalazimo ni traga. Najizrazitije odlike šumske flore mediteranskih krajeva — određene vrste borova i mnogo vrsta zimzelenih, lišćara — dolaze i na otoku Mljetu u punoj mjeri, razumije se, raspodijeljene na razne lokalitete, udarajući svojim staništima osobitu značajku ne samo u šumsko-gospodarskom pogledu nego i u pogledu fizionomije uopće. .. U svojim razmatranjima imaćemo pred očima poglavito one biljne vrste, koje su od važnosti za šumsko gospodarstvo Mljeta i koje ondje dolaze bilo od prirode bilo kultivirane. To su: bor, alepski bor — Pinus halepensis Mili. pinj, pitomi bor — Pinus Pinea L pukinja — Juniperus macrocarpa Sibth. et Sm smrijek, smrika — Juniperus Oxycedrus L somina — Juniperus phoenicea L planika — Arbutus unedo L česmina, česmika, crnika — Quercus Hex L oštrika — Ouercus coccifera L plutnjak — Ouercus suber L lovor — Laurus nobilis L veliki vrijes — Erica arborea L 13S |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 17 <-- 17 --> PDF |
tršlja — Pistaeia lentiscus L smrdljika — Pistaeia terebinthus L zelenika — Phillyrea media, latifolia Rchb. Sil. lemprika — Viburnum tinus L divlja maslina — Olea oleaster L trnovka — Pirus amygdaliformis Vili. rogač — Ceratonia siliqua L konopljika — Vitex Agnus - Castus L trišljika — Rhamnus alaternus L mrča — Myrtus italica Mill U predjelu P o m i j e . t a nalazimo nekoliko strukova, koji već po svome vidu pokazuju da ovamo ne pripadaju. To su strukovi hrasta medunca (Quercus lanuginosa Lam) i hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora Salisb). Ti su strukovi svakako ovdje zasađeni, jer je poznato, da su ranije šumske uprave pokušavale da utječu na izmjenu ili popunu ovdašnje flore. Međutim za donošenje pomenutih vrsta na ovo stanište baš nije bilo stvarnog razloga sa gospodarskog gledišta. Biljne zajednice, koje čine šume na otoku Mljetu, odgovaraju stanišnim prilikama i po obilju vrsta, od kojih su sastavljene, a koje smo naveli, i po gustoći obrasta i po osobinama navedenih vrsta. Te naročite prilike dolaze do izražaja prije svega u ekološkim činiocima, o kojima smo govorili. Prema vrsti i intenzitetu tih činilaca javlja se i reakcija, koju pokazuju biljne vrste u svojoj izgradnji i razvitku, a specijalno u razvitku naročitih organa, koji daju mogućnosti za razvijanje i za život uopće u danoj sredini. Razmatranje utjecaja ekoloških činilaca na biljne organizme, upravo razmatranje reakcije na biljnim organizmima, makar koliko ono imalo značaj općenitosti, od potrebe je, jer će se na taj način dobiti više uvida u život i razvitak biljnih vrsta, koje ovdje čine šumu. U vezi toga sa šumsko gospodarskog gledišta od naročite je važnosti poznavanje ekoloških činilaca, jer- od njih — bolje reći od njihovog fiziološkog utjecaja — zavisi razvitak elemenata šume (struktura šume), razmnožavanje (regeneracija) tih elemenata, uopće egzistencija šume. Pokušaćemo da damo izvjesne rezultate tih razmatranja oslanjajući se na utvrđene činjenice i dovodeći ih u vezu sa prilikama na staništima otoka Mljeta (3). S obzirom na utvrđenu činjenicu, da je Mljet izložen jednom izrazito sušnom i drugom izrazito kišnom periodu, od osobite je važnosti konzerviranje vlage, a s time u vezi i obrana od prejakog zagrijavanja. U saglasnosti s ovim prilikama imamo u mediteranskom području i naročito razvijenu floru sa osobitim uređajima, koji služe obrani protiv najjačeg neprijatelja, suše: Veliki broj zimzelenih liš cara sa kožnatim, sjajnim, sklerofilnim lišćem čini dakle ovdje glavne elemente šume. Tako medu tipične mediteranske vrste sa sklerofilnim lišćem pripadaju i elementi mljetskih šuma: 1 o v o r, č e s m i n a, p 1 a n i k a , m r č a. Da ne bi došlo do štetnog utjecaja od prejake insolacije i od prekomjernog zagrijavanja, pomaže sjaj lišća. Da se sačuva voda, tome služi intenzivno razvijena epiderma i cuticula. Da bi se izbjegle opasnosti od prejake suše, brane se biljke na ovim staništima još i na druge načine. Izvjesne vrste nalaze naime zaštitu u tome pravcu u redukciji lišća, pa malo usko lišće odnosno Cetine 139 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 18 <-- 18 --> PDF |
služi za obranu. Vrste v r i je s, s m r i j e k, p u k i n j a, koje dolaze u mljetskim šumama, pokazuju tu osobinu. Kadikad je lišće svedeno na male rudimente. Vidimo tu pojavu kod kositernice (E p h e d r a e a m p y 1 o p o d a). Izvjesne vrste odbacuju lišće za vrijeme sušnog perioda, pa na taj način idu u reduciranju lišća još i dalje. S tom se pojavom susrećemo na ovim staništima i kod jednogodišnjih i kod višegodišnjih biljki. Kad prođe opasnost, kad mine sušni period, pod jesen, kad dolazi za ova staništa toliko tipični kišni period, lišće se javlja ponova. Ima i drugih načina, na koje se biljne vrste na mediteranskim staništima brane od suše. Prije početka sušnog perioda razviju se naime izvjesne vrste ili se pak razvijaju samo u doba kišnog perioda. Prema tome u cilju obrane od suše prekidaju one za izvjesno vrijeme -- baš u doba sušnog perioda — svoje određene životne funkcije. Na taj način, zbog sušnog perioda, dolazi u mediteranskom području do mirovanja vegetacije u doba ljetnih mjeseci, što je u izvjesnoj mjeri analogno mirovanju vegetacije za vrijeme zime na kontinentalnim staništima, zbog niskih temperatura. I gusti i dlakasti ovoj, kojim je prevučeno lišće nekojih biljnih vrsta, služi istome cilju. Kadulja (Salvia officinalis) služi kao primjer. Naročito za toplijeg vremena osjećaju se u mediteranskoj šumi eteričn a ulja, ponekad i u vrlo jakoj mjeri. Gdje u sastojini dolazi lovor, mrča, pa razni četinari, osjećaju se eterična ulja kod viših temperatura i dosta intenzivno. 1 toj se pojavi pridaje izvjesna uloga u obrani od suše. Za snižavanje transpiracije služe i drugi uređaji. F i 1 o- k 1 a đ i j e kod veprinca (Ruscus aculeatus L.) služe toj svrsi. I s adrži n a tanin a kao i drugih sličnih materija, koje nalazimo primjerice kod s m r d 1 j i k e i rogača, pa onda i kod drugih vrsta, služe istome cilju. Jednako služe za održavanje vode i naročiti uređaji kod vrsta S u c c u 1 e n t a, koje također dolaze na ovim staništima, na morskoj obali i na kamenjarima, a koje sa šumsko-gospodarskog gledišta u užem smislu ne dolaze u obzir. Razumije se, da uređaji za zaštitu protiv suše služe samo do izvjesne mjere. Kad je suša prejaka, kad je intenzivnije izdavanje nego primanje vlage, ne može se izbjeći štetnim posljedicama. Borba protiv niskih temperatura ide također do određene granice. Zima u godini 1929. bila je toliko jaka, da su davno nezapamćene niske temperature zahvatile i naše mediteranske krajeve. Te je godine mnogo stradala maslina, lovor, smokva, a ni druge vrste nisu ostale sasvim pošteđene, u koliko nisu bile na dobro zaklonjenom staništu. Istina, u mediteranskom području ne možemo govoriti o zimi u onome smislu kao na staništima kontinentalnim, udaljenim od mora, gdje su temperature ispod nule i česte i velike. Glavne karakteristike zime (snijeg i mraz) javljaju se veoma rijetko. U vezi toga — a razmatrajući podatke sa pomenutih meteoroloških stanica — vidimo, da su kasna jesen, zima i rano proljeće okarakterisani vrlo često danima, koji imaju jače vjetrove iz SE kvadranta sa kišom, ali bez niskih temperatura. Izuzevši rijetke hladne zimske dane, može se na ovim staništima smatrati zima n a j č e š ć e ili kao produženje jeseni ili kao početak proljeća. 140 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Dok je u kontinentalnom dijelu Krša kao i u sjevernom dijelu Primorja dominantan vjetar NE kvadranta (bura, vjetar naročito čest i jak, udarajući u mnogome zasebnu, upravo kontinentalnu značajku čitavome kraju), ovdje dolaze više vjetrovi SE kvadranta, čije su karakteristike gotovo dijametralno oprečne karakteristikama vjetrova NE kvadranta. Hladni i zimski dani redovito su vezani uz vjetar NE kvadranta. I ako su hladni dani rijetki, a zimski dani još rjeđi, nalazim o u jakom, dobro izgrađenom; lišću i obranu protiv niskih temperatura. Moramo istaći, da je ta obrana u svakom slučaju daleko više osigurana podesnim stanišnim prilikama. U vezi meteoroloških podataka klimatske su prilike na zaklonjenim mediteranskim staništima toliko povoljne, da gotovo i nema zimskog perioda mirovanja n a njima . Baš pod jesen, pa zimi i prvih dana proljeća očituje se kod mnogih biljnih vrsta u Mediteranu redovito vrlo intenzivan život. U to doba cvate i donosi plodove velik broj zemzelenih vrsta. U vezi toga je razumljivo, da flora ovdješnjih staništa ima i naročite uređaje za obranu od zime. Tvrdo kožnato lišće sa razmjerno malo vode, pupoljci ponekad zaštićeni voštanim, smolastim ili dlakastim ovojem, naročiti pigmenti u epidermi, koji pomažu odrvenjelost staničja — sve to služi za obranu protiv niskih temperatura. Istina, ima izvjesnih vrsta, koje i ovdje imaju u zimskim mjesecima period mirovanja. To su one vrste, koje na ovim staništima dolaze više ili manje slučajno i koje po svojim glavnim biološkim karakteristikama zapravo pripadaju izvan ove zone, kojima je prirodno stanište slijedeća u svakom slučaju hladnija zona mješovitih li š cara odnosno Castanetum . Tako u biljnoj zajednici naših mediteranskih vrsta, u šumama Mljeta nalazimo crni jasen (F r a . i n u s o r n u s L), koji razumije se, zimi odbacuje lišće. Utjecaj zračnih struja nalazimo u raznim pravcima, a onda i sa raznim posljedicama: Proces deflacije ili ablacije odigrava se svuda na nezaštićenom zemljištu, gdje nedostaje biljni pokrov ili gdje biljni pokrov nije u dovoljno jakom sklopu. Na taj način ostaje bez pokrova žilje mnogih vrsta, zbog čega je izloženo intenzivnom sušenju, a onda i propadanju. U širenju golijeti nije ovaj momenat od male važnosti. Strma staništa, gdje je vegetacija uništena bilo sječom bilo krčenjem bilo paljenjem, izložena su oštećivanjima na pomenuti način. Ako se još pridruži utjecaj kadšto naglih (plahih) kiša, a kadšto i utjecaj golomrazice, znaju oštećivanja ove vrste na zemljištu biti vrlo velika (4). Zasebno treba istaći oštećivanja od vjetra mehanički m putem : lomljenjem i kršenjem, pa savijanjem i upućivanjem u određenom smjeru i grana i čitavih strukova. Na taj način strukovi poprimaju naročite forme, koje su u mnogočem slične onima, koje pokazuje vegetacija na svome gornjem, alpinskom rubu. Na staništima Mljeta osobito je interesantan utjeca j južno g vjetr a (široka) . Pored tipične polegle forme, koju pod utjecajem južnjaka zna poprimiti bor , isprepletu se sa granama bora ili bez njih i druge vrste, koje se inače javljaju u formaciji makije — toliko, te nastaje naročita formacija gustiša, upravo formacija prizemne flore, koja 141 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ü mnogome potsjeća na formu krivulja i drugih vrsta, koje se javljaju u patuljastoj formi na gornjoj granici vegetacije (si. 6). Vjetar mnogo i suši. Zbog toga mogu da nastanu velike izmjene u biljnim formacijama, može da dođe i do nestajanja pojedinih vrsta na staništima, koja je nenadano zahvatilo prejako isušavanje. Kadšto vjetar donese i hladne mase zrake (bura) i tako vrši jak utjecaj na razvitak vegetacije, specijalno ako zahvati vegetaciju u vrijeme pupanja i listanja. Si. 6. Utjecaj južnjaka na razvitak vegetacije u predjelu Zapetrale na otoku Mljetu. (Vrste: Bor, česmina, somina, tršlja, zelenika, mrča, planika, pa divlji pelin i zukva.) Foto: Dr. Baien Od velikog je utjecaja i ekspozicija. S njome je u vezi i intenzitet utjecaja klimatskih činilaca, a rezultat toga javlja se i u broju vrsta i u uspjehu gospodarenja s njima. Na sjevernim, zaklonjenijim, a po tom i vlažnijim staništima dolaze naime česmin a i planik a u punoj bujnosti, što je za šumsko gospodarstvo od velike važnosti (primjerice u sastojinama u Valakiji). (Nastavit će se — A suivre) 142 |