DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1935 str. 45     <-- 45 -->        PDF

nas šumare je na pr. Wildova busola, kojom je omogućeno čitanje na busoli na minutu
točno. Ili kod koga neće najveće interesovanje da pobudi Zeiss-Bosshardtov precizni
autoređukcioni tahimeiar, koji optički daje odmah horizontalne dužine sa točnosti
većom od direktnog mjerenja dužina čeličnom vrpcom! Ili Zeissov t. zv. Lodispribor
ili pak Zeissov pribor za (optičko) snimanje profila i neposredno nanašanje
na terenu. Zar smo zbilja u geodeziji na pragu budućnosti, u kojoj čelična vrpca i
sprave za direktno mjerenje dužina počinju gotovo da padaju u historiju, jer optičko
mjerenje postaje preciznije, ekonomičnije, ležernije i bolje. Pri tome je teorija tih
preciznih optičkih mjerenja vrlo jednostavna. Autor ju izlaže. Napose id pohvalno,
što autor u svojim razmatranjima uvijek uzima u obzir i pitanje ekonomičnosti rada
sa instrumentom kao i logičnost i priručnost njegove gradnje v t. d. Knjiga se naručuje
kod autora, Zagreb Tehnički fakultet. Cijena je 30 dinara. Na samu Geodetsku
izložbu osvrnuću se u kojem od narednih brojeva Šum. Lista. Neidhardt.


JEDNA KNJIGA 0 MEĐUNARODNIM ŠUMARSKIM KONGRESIMA


Razvoj gospodarskog života išao je tim putem, da je cio svijet povezao u jednu
gospodarsku cjelinu. Ta se cjelina uza sva autarhijska nastojanja ipak neće tako brzo
raskinuti, a s posve gospodarskog gledišta u koliko je i nemoguće u toliko bi raskinuće
već postignutili veza bilo od veće štete nego koristi. Tek treba regulirati odnose
između pojedinih država, treba dovesti u sklad proizvodnju s mogućnošću potrošnje,
te nastojati da se sva dobra proizvode sa što manje truda i troškova, kako bi bila
što jeftinija i pristupačna što širem krugu potrošača, a ne samo izvjesnom broju ljudi
ili društvenoj i staleškoj klasi.


Ni šumarstvo ne može poći drugim nego gore ocrtanim putem. I ono treba da
najprije upozna sebe i svoje snage, kako bi moglo da odgovori određenoj zadaći i
postavljenom cilju, koji je konačno jedan, odnosno trebao bi biti jedan, a taj je: napredak
čovječanstva i olakšanje životnih uslova svim ljudima.


Povezivanje interesa šumarstva bar cijele Evrope datira još iz 1889. god., kada
je posmatrano u okviru agrikulturnih kongresa. Prvi samostalni korak datira iz
god. 1900., t. j . od međunarodnog šumarskog kongresa održanog u formi samostalnog
sastanka u Parizu. Rad ovog kongresa, kao i svih ostalih, koji su slijedili iza njega
sve do današnjeg dana, prikazan je u knjizi A. Crespel : Trgovina drvom i njezina
međunarodna organizacija. (Le Marché du bois et son Organisation Internationale,
Paris 1933 — Knjižnica Jug. šum. udruženja, br. 1484.) Iz prikaza ovih kongresa razabiremo,
da se je gotovo svaki od njih (do god. 1933. bilo ih je 9) pozabavio sa svim
granama šumarstva. Na njima su pretresana pitanja iz područja uzgoja, uređenja,
obrane, iskorišćavanja odnosno uporabe šuma, trgovine drvetom i statistike šuma.
Nisu mimoiđena ni pitanja vezivanja živih pijesaka, obnavljanja šuma na golijetima
kao ni rad na sprečavanju bujica. Pretresana su i pitanja šumarske politike.


Crespel je detaljnije obradio svaki od pojedinih kongresa, dao je popis održanih
referata, koji se broj penje na stotine, dok broj učesnika premašuje i hiljade (na
kongresu god. 1926. održanom u Rimu pod okriljem Internacionalnog agrikulturnog
instituta bilo je prisutno oko 900 učesnika, a održano 256 referata i predavanja). Autor
se u ovoj knjizi bavi i mogućnošću jednog međunarodnog vrhovnog foruma u trgovini
drvom. Autor je o rezultatima svih kongresa, kao i o mogućnosti jedne međunarodne
organizacije vrlo skeptičan. Ipak mislim, da svaki kongres ima svoje praktično značenje
već u samoj činjenici, da su se ljudi sastali i upoznali djelomice misli jedni
drugih. Nema možda jače vidljive veze, ali ipak ostaju utisci iz razgovora, te čovjek
često i nehotice nastoji svoje djelovanje udesiti tako da vodi računa i o drugoj strani.


Ing. O. Piškorić.


167