DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Ing. RUDOLF PIPAN (BJELOVAR): IZRAČUNAVANJE ŠUMSKE TAKSE (SUR LA SUPPUTATION DES TAXES FORESTIERES) Rasprave gg. ing. Šurića, Wasznera i Sarnavke o problemu izračunavanja šumske takse pobudile su u redovima šumara, koji se nalaze u praksi, veliko zanimanje, jer su se nadali, da će njihovim studijem steći neke praktične direktive za svoju službu. Nadali smo se, da će se debata nastaviti, te da će dodirnuti ona pitanja, koja su iias najviše interesirala. Pred stručnom javnošću su kritički promatrani naučni osnovi, a naročito matematski osnovi uobičajenih metoda kalkulacije, ali do sada nije posvećivana neka naročita pažnja pitanju, sa kojim uspjehom se šumarska praksa služi tim metodama, da li su tim metodama u dovoljnoj mjeri zaštićeni interesi šumoposjednika i to u prvome redu države, kao najvećeg šumoposjednika, te imovnih općina i ostalih javnopravnih tijela Nakon značajne rasprave g. ing. Sarnavke izgledalo je, da će debata krenuti ovim pravcem, ali do toga nije došlo. Iskustva zadnjih godina govore nam da interesi šumoposjednika nisu dovoljno zaštićeni. Neka imovna općina iznijela je godine 1931. na javnu dražbu veće količine hrastova za tehničku porabu uz iskličnu cijenu od cea 9 milijuna dinara. Dražbi je pristupila jedna naša poznata firma, koja je nudila za sve te hrastove određenu svotu, koja je bila za 8´/ manja od isklične cijene. Dražba nije bila odobrena, pa je isti objekt iznesen ponovno na dražbu, na koju je pristupio isti kupac odnosno isti reflektant, ali je sada nudio samo još cea 50% od prvobitne isklične cijene. I ova dražba nije bila odobrena. Imovna općina nalazila se u sve težim financijalnim prilikama i nakon godine dana isti objekt je po treći puta iznesen na dražbu i prodan za svotu cea 2,500.000 Din. Na taj je način imovna općina kvarovala za blizu 6 milijuna dinara, te je time zašla u gotovo bezizlazan položaj. Prigodom ovog slučaja pitali smo se, da li nisu možda baš naše metode kalkulacije krive, da smo pretrpjeli tolik gubitak. Da su ekonomske prilike bile ispravno ocjenjivane, prihvatila bi se prva i najpovoljnija ponuda, a zadaća kalkulacije je baš u tome, da se te ´prilike ispravno ocijene. Praktičke prilike nalažu nam, da kritički promotrimo čitavu zalihu pomoćnih sredstava, kojima se šumari služe i mogu služiti onda, kada se staraju, kako bi najpovoljnije unovčili šume svojih poslodavaca, da na taj način zaštite pravedne njihove interese. Držim, da bi trebalo naročitu pažnju posvetiti i okolnosti, da svaku šumu, koja se iznosi na prodaju, ne procjenjuju samo šumari već i trgovci, koji su nakanili tu šumu kupiti. Međutim se šumarske i trgovačke kalkulacije i računi rijetko kada podudaraju, već se rezultati značajno razlikuju. Da se ta pojava može rastumačiti, treba proučiti, po kojim načelima i po kojim metodama rade trgovci, šumska industrija, kada izrađuju materijalnu i novčanu procjenu šumskih objekata. Trebalo bi međusobno uspoređivati način i 191 |