DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Na taj način izgleda da je pitanje na potpuno zadovoljstvo riješeno,
ali se i ovdje pojavljuju izvjesne komplikacije, koje mora osjetiti svaki
procjenitelj.


Tko je neko vrijeme motrio izradbu i sječu šuma, kako je vrše razna
trgovačka poduzeća, morao je opaziti, da se gotovo svake godine izradba
šuma vrši po nekim drugim načelima. Nekad se forsira dužica, dok druge
godine taj Sortiment gotovo i ne dolazi do izradbe. Isto je i sa željezničkim
podvlakama, koje uz to mijenjaju dimenzije i ostale uvjete izradbe.
Nekada se forsira izradba dugačke grade, dok se druge godine
izradivaju kladarke kraćih dimenzija. Jedan puta se uvrštavaju medu
kladarke trupci od 35 cm na više, a druge godine se izradivaju kao
kladarke tek trupci od 50 cm na više.


Svaki trgovački škriban će vam protumačiti tu pojavu time, da
tako mora biti s obzirom na zahtjeve kupaca.


Moralo bi nas začuditi, da su zagrebačke burzovne uzance u pogledu
sortiranja drveta vrlo slabo poznate u krugovima šumskih trgovaca.
Neki uvaženi trgovac mi je jednom priznao, da u svom životu
nije niti jedan vagon drvene robe izradio i prodao na temelju tih uzanca.
Nekom drugom prilikom sam se uvjerio, da činovnici jedne od najvećih
naših firma nemaju pojma o tim uzancama, a niti su knjigu o tim uzancama
imali u svojoj biblioteci. A ipak su ti ljudi već duge godine izrađivali,
kupovali i prodavali naše hrastove šume.


Svaku pojedinu šumu izradili su ne prema nekim okorjelim šablonama,
ne po nekim stalnim sortimentima, već prema zahtjevima konzumenata,
a ti konzumenti raštrkani su diljem zemaljske kugle, pa neke
godine dolaze do izražaja zahtjevi jedne zemlje, druge pak godine
zahtjevi druge neke nacije ili druge neke ekonomske svrhe.


Mi, koji živimo po zabitnim selima i malim varošicama, naravno ne
možemo pratiti promjenljive zahtjeve tržišta drvom, pa smo prisiljeni
da se kod procjene šuma služimo nekim krutim šablonama — apsolutnim
načinom sortiranja. Nepoznavanje zahtjeva tržišta mora bitno utjecati
na ispravnost materijalne procjene, iako se ta procjena sa dendrometrijskog
stanovišta još tako tačno obavi.


III. Novčana procjena šuma.
Kada je šumar razvrstao ukupnu drvnu masu nekog objekta na
pojedine tehničke Sortimente, pristupa se zadnjoj i najvažnijoj fazi opće
procjene šuma, a to je ustanovljivanje minimalne cijene izražene u novcu,
uz koju se dotični objekt može prodati, a da kod toga budu u pravednoj
mjeri zaštićeni interesi šumoposjednika.


Da možemo tu zadaću ispravno shvatiti, moramo si barem u najkraćim
potezima osvježiti ekonomsku teoriju izmjene dobara.


1.) Teorija izmjene dobara.


Koji su ekonomski razlozi, da pojedini gospodarski subjekti zamjenjuju
dobra, koja su njihovo vlasništvo, za dobra, koja su vlasništvo
drugih gospodarskih subjekata? Na ovo pitanje dala je pozitivan odgovor
teoretska ekonomska nauka, a naročito predstavnici tzv. austrijske ekonomske
škole, koju su reprezentirali odnosno stvorili: Dr. Karl M e n g e r,


193