DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Na taj način izgleda da je pitanje na potpuno zadovoljstvo riješeno, ali se i ovdje pojavljuju izvjesne komplikacije, koje mora osjetiti svaki procjenitelj. Tko je neko vrijeme motrio izradbu i sječu šuma, kako je vrše razna trgovačka poduzeća, morao je opaziti, da se gotovo svake godine izradba šuma vrši po nekim drugim načelima. Nekad se forsira dužica, dok druge godine taj Sortiment gotovo i ne dolazi do izradbe. Isto je i sa željezničkim podvlakama, koje uz to mijenjaju dimenzije i ostale uvjete izradbe. Nekada se forsira izradba dugačke grade, dok se druge godine izradivaju kladarke kraćih dimenzija. Jedan puta se uvrštavaju medu kladarke trupci od 35 cm na više, a druge godine se izradivaju kao kladarke tek trupci od 50 cm na više. Svaki trgovački škriban će vam protumačiti tu pojavu time, da tako mora biti s obzirom na zahtjeve kupaca. Moralo bi nas začuditi, da su zagrebačke burzovne uzance u pogledu sortiranja drveta vrlo slabo poznate u krugovima šumskih trgovaca. Neki uvaženi trgovac mi je jednom priznao, da u svom životu nije niti jedan vagon drvene robe izradio i prodao na temelju tih uzanca. Nekom drugom prilikom sam se uvjerio, da činovnici jedne od najvećih naših firma nemaju pojma o tim uzancama, a niti su knjigu o tim uzancama imali u svojoj biblioteci. A ipak su ti ljudi već duge godine izrađivali, kupovali i prodavali naše hrastove šume. Svaku pojedinu šumu izradili su ne prema nekim okorjelim šablonama, ne po nekim stalnim sortimentima, već prema zahtjevima konzumenata, a ti konzumenti raštrkani su diljem zemaljske kugle, pa neke godine dolaze do izražaja zahtjevi jedne zemlje, druge pak godine zahtjevi druge neke nacije ili druge neke ekonomske svrhe. Mi, koji živimo po zabitnim selima i malim varošicama, naravno ne možemo pratiti promjenljive zahtjeve tržišta drvom, pa smo prisiljeni da se kod procjene šuma služimo nekim krutim šablonama — apsolutnim načinom sortiranja. Nepoznavanje zahtjeva tržišta mora bitno utjecati na ispravnost materijalne procjene, iako se ta procjena sa dendrometrijskog stanovišta još tako tačno obavi. III. Novčana procjena šuma. Kada je šumar razvrstao ukupnu drvnu masu nekog objekta na pojedine tehničke Sortimente, pristupa se zadnjoj i najvažnijoj fazi opće procjene šuma, a to je ustanovljivanje minimalne cijene izražene u novcu, uz koju se dotični objekt može prodati, a da kod toga budu u pravednoj mjeri zaštićeni interesi šumoposjednika. Da možemo tu zadaću ispravno shvatiti, moramo si barem u najkraćim potezima osvježiti ekonomsku teoriju izmjene dobara. 1.) Teorija izmjene dobara. Koji su ekonomski razlozi, da pojedini gospodarski subjekti zamjenjuju dobra, koja su njihovo vlasništvo, za dobra, koja su vlasništvo drugih gospodarskih subjekata? Na ovo pitanje dala je pozitivan odgovor teoretska ekonomska nauka, a naročito predstavnici tzv. austrijske ekonomske škole, koju su reprezentirali odnosno stvorili: Dr. Karl M e n g e r, 193 |