DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Kada bismo se dosljedno držali postulata produkcione teorije, morali bismo vjerovati, da cijena dobara nastaje kao rezultanta triju faktora (P, T, Z), dok se cijena C ne može promjeniti, ako ta promjena nije izazvana prethodnom promjenom kojeg od ovih faktora. Morali bismo vjerovati, da se troškovi uloženi u produkciju u svakom slučaju moraju nadoknaditi, dok ekonomska iskustva najodlučnije demantuju, da se cijene dobara stvaraju isključivo u njihovoj produkciji. Moramo priznati, da se često djelovanjem tih faktora mijenjaju cijene, ali ne uvijek. Kada bismo slijedili samo M e n g e r a, onda bismo morali uzeti kao gotovu činjenicu, da samo potražnja i ponuda robe određuje cijenu, a da troškovi produkcije nemaju na nju utjecaja. Kod ovako divergentnih teza ekonomske teorije, mora si ekonomska praksa pomagati na taj način, da svakoj od tih teorija prizna, da do neke mjere njezini navodi stoje, da se dešava često da fluktuacije cijena nastaju s razloga, koje neka teorija priznaje i ističe, ali u svakom pojedinom slučaju mora praktični gospodar pronaći konkretne razloge tendencijama, koje pokazuju cijene, pa1 se kod toga mora posluživati otkrićima, koja su pronašle najdivergentnije ekonomske škole i smjerovi. Praktičan gospodar mora svaki od poznatih ekonomskih faktora promatrati kao samostalnu ekonomsku činjenicu, mora ih proučavati nezavisno jednog od drugoga, pa kada je na taj način prikupio potrebne podatke za svoje kalkulacije, onda tekar može pomišljati, da te podatke svrsishodno spoji u jednu cjelinu, u jedan račun, koji će mu dati traženi rezultat. I mi ćemo u našim daljnjim razmatranjima slijediti to pravilo, pa ćemo najprije posvetiti pažnju svakom pojedinom od ekonomskih faktora, koji se nalaze u navedenoj temeljnoj jednadžbi svake kalkulacije. 2.) Prikupljanje podataka i ustanovljivanje ekonomskih elemenata, od kojih zavisi šumska taksa. Šumarima je stavljeno u dužnost, da upravljaju velikim imetcima, koji nijesu njihovo vlasništvo, već su oni samo delegirani da u ime svojih poslodavaca gospodare u tim šumama tako, da interesi poslodavaca budu u što većoj mjeri zaštićeni. Kada po nalogu svojih posladavaca obavljamo izmjene dobara, prodajemo šume, ne radi se kod toga, da zadovoljimo nekim ličnim našim potrebama, već je naša zadaća da svom poslodavcu pribavimo onaj nijenbeni profit, koji se kod datih prilika može i mora polučiti. Pismena analiza cijena je dokumenat, koji opravdava postupak šumarskog namještenika kod prodaje nekog šumskog objekta. Prema naravi stvari diktiran nam je ovaj redoslijed radova oko kalkulacije šumske takse: Najprije moramo ustanoviti elemente, o kojima ovisi šumska taksa, naime faktore C, T, Z. Nakon toga moramo te elemente sa njihovim konkretnim vrijednostima staviti u račun, iz kojeg moramo izračunati nepoznanicu P, to jest šumsku taksu. a) Ustanovljivanje faktora C. Pita se, uz koje će cijene moći šumski industrijalac prodati, unovčiti svoje produkte, za koje je materijalne sirovine crpio iz naših šuma. Koja je cijena trupaca, tesane, piljene i cijepane građe na tržištima? Te će cijene najbolje znati konzumenti, koji produkte šumske industrije kupuju u svrhu vlastite upotrebe. Konzumenti nemaju interesa da 197 |