DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 32     <-- 32 -->        PDF

organizovati detaljno kupovanje sirovina. Kod tih firma prodaja je organizovana
na taj način, da su osnovale u svim većim trgovačkim centrima
svoja zastupstva, kojima je zadaća, da prikupljuju mušterije. Te firme
imaju u svim većim inozemnim centrima svoja slagališta ili pak daju
robu u komisiju. Na tim slagalištima u inozemstvu mogu se kupiti i najmanje
količine drva, a mogu se zaključiti i najveći poslovi.


Iz toga se vidi, da strani konzumenti ne moraju doći u našu zemlju
da si nabave potrebnu robu, jer slagališta imaju sortiranu robu, sve
Sortimente i sve kvalitete, kako ih dotične zemlje trebaju. Ovakav način
prodaje najviše je doprineo da je naše drvo došlo na takav glas i u tome
i je najveća zasluga naše veleindustrije, ali se u konkretnom slučaju pita,
kojoj svrsi ima da služi naša burza za drvnu robu, koju je osnovala baš
ova šumska veleindustrija? Prodaja je i onako organizovana na način
da kupci ne moraju doći u našu zemlju. Možda nekolicina velefirma treba
burzu, da na njoj pred forumom javnosti mogu obavljati transakcije, da
mogu tako otkriti svoje trgovačke tajne, koje inače tako ljubomorno
čuvaju?


Kada razmotrimo sve ove prilike, ne možemo doći do nekih pozitivnih
zaključaka. Postojanje burze, njezino poslovanje, a naročito način
toga poslovanja ostaje za nas zagonetka, koju ne možemo odgonetnuti.
Ova burza ima svakako neku svrhu, ali mi smo primorani da temeljito
sumnjamo, da bi imala tu svrhu, da se zaštite interesi šumoposjednika.
Radi toga nije uputno, da u naše kalkulacije nekritički uzimamo burzovne
cijene robe.


Pita se sada, od kuda će uzeti kalkulator podatke, na temelju kojih
će moći izračunati šumsku taksu u savezu sa cijenom gotovih proizvoda?
Na ovo se pitanje jednostavno ne može odgovoriti, jer kod nas jednostavno
ne postoji obavještajna organizacija, koja bi prikupljala te podatke,
da ih dade na raspoložbu šumoposjednicima. Mi imamo doduše
u inozemstvu kod naših poslaništva i kod konzulata trgovačke atašeje i
komercijalno naobražene činovnike, ali je činjenica, da pojedine direkcije
šuma ne dobivaju ni otkud obavještenja o kretanju cijena, te o raspoloženju
na vanjskim drvnim tržištima, dok je na drugoj strani činjenica,
da svaka manipulacija jedne velefirme dobiva direktive od svoje direkcije
u svim tim pravcima.


U šumarskoj administraciji prepušteno je uvidavnosti i spretnosti
pojedinih šumarskih činovnika, da se domognu tih podataka, a pošto
šumari većinom žive u manjim mjestima i na selima, daleko od pulziranja
ekonomskog života, onda je jasno, koliko mogu biti pouzdani ti
podaci.


b) Ustanovljivanje faktora T. Slijedeće pitanje, koje si
mora postaviti i koje mora riješiti šumar-kalkulator, jeste, da ustanovi
troškove, koje moraju snositi šumski poduzetnici kod sječe, izvoza, preradbe
i prodaje robe. Kako vidimo, ima mnogo vrsti ovih troškova.


Troškovi izradbe šume u prvom su redu ovisni o visini radničkih
nadnica. Kod nas su te nadnice dosta niske, jer pogotovo velike firme
nabavljaju radnike iz najsiromašnijih krajeva Bosne i Like, koji imaju
najmanje životne zahtjeve i koji su prisiljeni da rade i uz najnepovoljnije
uvjete, samo da si uštede koji dinar, da mogu kupiti hrane za svoju
obitelj. Karakteristično je, da kod izradbe šuma u sjevernim krajevima
savske banovine nikada ne sudjeluje domaći svijet, jer su ekonomske


200