DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 35     <-- 35 -->        PDF

datke, ne mora se zadužiti kod banaka za podmirenje tih svojih dužnosti,
več on tim dužnostima udovoljava time što jedan dio svojih primitaka
izluči, te tako naplaćuje režiju. Dakle se niti za režijske izdatke ne trebaju
računati kamati.


Prema tome bi se kamati imali računati za sve izdatke izuzev izdatke
oko amortizacione službe, te osim režijskih izdataka. Kamate si
mora računati za kupovninu, za troškove izradbe, izvoza i prevoza robe,
te uopće za sve izdatke, koji su nastali prigodom nekog određenog posla.


Kamatna stopa, koja se mora uzeti u kalkulacione račune, je ona uz
koju banke pozajmljuju privrednicima novac na kraće vrijeme.


Takoder je teoretski vrlo lagano odgovoriti na pitanje, za koje se
vrijeme imaju računati kamati. Do odgovora dolazimo na temelju slijedećih
razmatranja. Poduzetnik kupi neku šumu, pa time osniva neko
novo poduzeće, neki novi posao unutar svoga poduzeća. Plaća kupovninu,
plaća troškove izradbe i izvoza. Novac mu leži imobiliziran tako
dugo, dok nije primio kupovninu za prodanu robu.


Poduzetnički turnus je vrijeme, unutar kojeg se neki posao u financijalnom
pogledu dovrši i traje od dana, kada je platio prvi obrok kupovnine,
pa do dana, kada je primio novac za prodanu robu. Ako novac za
prodanu robu ne primi sav najednom ili ako robu ne proda svu najednom,
može si izračunati onaj datum, za koji bi financijalni efekat bio identičan,
da je robu uz iste cijene prodao najednom.


Na primjer neki trgovac primi 1. januara kupovninu za prvu partiju
prodane robe (recimo 100.000 Din), a na dan 31. XI. iste godine primi
kupovninu za drugu i zadnju partiju prodane robe (recimo 300.000 Din).
Ako je prvi obrok uložio u banku uz deset-postotno ukamacivanje, onda


31. XII. raspolaže sa svotom od 410.000 Din. Sa tom istom svotom raspolagao
bi rečenog dana i onda, kada bi svih 400.000 Din primio na jedan
puta, a na dan koji leži između 1. I. i 31. XII. iste godine. U našem primjeru
bio bi financijalni efekat isti, kada bi poduzetnik sav novac primio
dana 1. oktobra iste godine.
Na taj način možemo izračunati datum završetka poduzetničkog
turnusa, pa za sve označene izdatke moramo računati kamate od dana
isplate pa do dana završetka poduzetničkog turnusa. Kod prvog obroka
kupovnine moraju se kamati računati za vrijeme trajanja čitavog poduzetničkog
turnusa, a za ostale izdatke je rok ukamaćivanja kraći.


Dužnost je dakle svakog šumara kalkulatora, da s najvećom pažnjom
nastoji predvidjeti, kako će dugo trajati poduzetnički turnus kod
posla, kojeg predstavlja kupoprodaja nekog konkretnog šumskog objekta.
Da toj dužnosti može udovoljiti, mora što bolje poznavati položaj pojedinih
šumskih poduzeća. Ako su slagališta gotove robe kod naših poduzeća
prenapunjena izrađenom robom, ako se roba samo u malim količinama
izvozi, ako firme odgađaju sa izradbom već kupljenih šuma, te
ih puste stajati plaćajući rade pristojbe za produljenje ugovora, za produljenje
roka izradbe, onda mora kalkulator iz toga povući zaključak,
da će poduzetnik, koji će kupiti predmetnu šumu, trebati mnogo vremena,
dok bude mogao unovčiti izrađenu robu, poduzetnički turnus će biti vrlo
dugačak, a troškovi s naslova kamata bit će vrlo osjetljivi i visoki. Ti
će troškovi u vrlo velikoj mjeri sniziti šumsku taksu.


Mi šumari moramo biti svjesni, da su zrele šume, sa kojima sada
raspolažemo, vrlo slične mjenicama, koje su doduše sve u našem po


203