DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 42 <-- 42 --> PDF |
skim troškovima šumskih poduzeća. Kasnije s,e tek uvidjelo, da poduzet nici moraju snositi velike troškove u ime plaćanja kamata na posuđeni prometni kapital, te je trebalo i ove troškove uzimati u obzir kod usta novljivanja cijene šuma na panju. U vrijeme dok su te spoznaje tek počele probijati u šumarske re dove, bila je rasprava ing. Barth e od godine 1914. od velikog propa gandističkog značenja. Njegova je formula glasila u našoj transkripciji: U toj su formuli prvi puta navedeni glavni ekonomski faktori, o kojima ovisi šumska taksa (P), i to cijena gotove robe (C), troškovi izradbe, izvoza i režije (T). Kamatni troškovi uzeti su u obzir time, što je prodajna cijena robe diskontirana sa faktorom -. . Ekonomskom 1 1 .op faktoru poduzetničke dobiti, B a r t ha nije otkazao neko posebno mjesto i znak u svojoj formuli, već je taj faktor — zajedno sa kamatima — izrazio u postocima troškova. Kolikogod je ta formula u vrijeme, dok je bila objavljena, značila velik napredak u šumarskoj nauci (glavna je njezina zasluga bila u tome, da je šumare barem upozorila na glavne ekonomske faktore, o kojima ovisi cijena drvu na panju), ima ona ipak mnogo značajnih mana, koje ju čine gotovo neuporabivom. U Šumarskom Listu broj 10 od 1933 godine čitali smo iscrpnu kritiku o toj formuli od g. ing. S a r n a v k e, pa ne trebamo na ovom mjestu da opširnije opetujemo tu kritiku. B a r t h a je samovoljno pretpostavio, da poduzetnički turnus u šumskoj industriji traje uvijek jednu godinu dana, a osim toga pretpostavlja, da su troškovi kupovni, troškovi izradbe i troškovi izvoza izdani u isto vrijeme, naime za vrijeme kupoprodaje. Sa naše strane mogli bismo upozoriti na još jednu velevažnu manu, koja se sastoji u tome, da B a r t h a pojedine ekonomske faktore već unaprijed i samovoljno stavlja u neki određeni matematski omjer, makar su faktori svaki za sebe jedna posebna ekonomska činjenica, kako smo naprijed vidjeli. G. ing. Waszne r usvaja iste temeljne mane, koje su značajne za B a r t h u, ali smatra da je postigao značajnu poboljšicu u metodama kalkulacije šumske takse, time da je stao na stanovište, da sva plaćanja, koja mora poduzetnik snositi, dospijevaju poprečno u sredini godine, pa se radi toga kamati ne računaju za čitavu godinu, već samo za pola godine. Na taj se način u formuli smanjuju poduzetnički troškovi, pa se kao rezultat pokazuje nešto veća šumska taksa. Međutim mora biti svakome jasno, da je i Wasznerova pretpostavka samovoljna, kao što je bila samovoljna i Barthina pretpostavka. Plaćanja, koja mora snositi šumski poduzetnik, ne dospijevaju jednolično tokom čitavog turnusa, ne teku kao mlaz vode iz vodovoda, već se težište plaćanja nalazi unutar prve polovice poduzetničkog turnusa, jer se kupovnina plaća na početku poduzetničkog turnusa i to većinom u punom iznosu, a u prvoj polovici poduzetničkog turnusa dospijevaju i plaćanja za izradbu šume, a često i za izvoz materijala iz šume na željezničku stanicu ili na pilanu-. I Barthinom i Wasznerovom formulom služimo se mi šumari zato, jer ne možemo dobiti ispravan uvid u položaj kupaca, koji kupuju naše 310 |