DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 44 <-- 44 --> PDF |
P = cijena na panju, C = prodajna cijena na stanici u vagonu, T = troškovi, p = kamati na uloženi kapital (15%) i poduzetnička dobit (20%), ukupno 35%. Prodajna cijena po kubiku. Ci = 15% cijene (1800 D) hrastovih klada I. kl. = 270,— Din C2 = 35% „ ( 800 D) „ „ II. kl. = 280,— „ C3 = 50%´ „ ( 400 D) „ „ III. kl. = 200,-„ Poprečna prodajna cijena balvana postavno vagon: 750,— Din. Troškovi po kubiku. 1.) Izradba (rušenje hrastova, koranje, piljenje, čišćenje trupaca) po m3 Din 30.— 2.) Dovoz trupaca kolima iz šume na stanicu .. . „ 40.— 3.) Utovar u vagon „ 7.50 4.) Režijski troškovi (uprava, porez itd.) ! „ 30 — Ukupni troškovi po m . . . Din 107.50 7ô0 P = j~^ — 107,50 = 448,05 Din Od ove cijene ima se odbiti 1% u ime takse na ugovor, 2´/< u ime dorinosa za pošumljivanje, 2% u ime banovinske pristojbe, ukupno dakle 5%. 448,05 X 0.05 = 22,40 Din 448,05 — 22,40 = 425,65 ili okruglo 426 Din. Na taj način dobili smo poprečnu cijenu za jedan kubik balvana u šumi na panju. Na isti način izračunana je cijena jednog komada željezničkih podvlaka, naravno u šumi na panju. Da ne duljimo, mi ćemo samo navesti, da je rezultat analize cijene bio taj, da šumska taksa za jedan komad željezničkih podvlaka iznosi poprečno 22.— Din. Nakon toga pristupilo se je izračunavanju minimalne ili isklične cijene za čitav prodajni objekt šume Gaj na ovaj način: 9743,16 m3 hrastovih balvana po 426 Din = 4.150.586,16 Din 5055 komada željezničkih podvi, po 22 Din = 111.210,— Din Isklična cijena za čitav objekt: ... . 4.261.796,16 Din Nakon toga je šuma iznesena na javnu dražbu, pa je polučena prodajna cijena od 5.058.333,— Din. Čitava analiza bila je uredno izrađena, pa je na prvi pogled izgledala kao solidna. Obložena je bila opširnim elaboratom materijalne procjene, ali nam kod potanjeg promatranja moraju pasti u oči okolnosti, koje umanjuju vjerodostojnost te analize. Prodajna cijena robe izračunana je samo s obzirom na četiri vrste sortimenata gotove robe, dok trgovačke firme u svakoj šumi izrađuju barem dvadesetak raznih sortimenata od hrastovog drva. Sve su cijene uzimane franco vagon prve najbliže željezničke stanice, te se je time pretpostavljalo, da će svu robu kupac prodati uz taj uvjet, dok je svakome poznato, da naše velike firme robu prerađuju na svojim pilanama. Taksator je dakle uzimao u obzir neke nepostojeće relacije, a nije niti pokušao da te relacije stavi u logičnu vezu i ovisnost sa ekonomskom 212 |