DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Kada bi takav način kalkulacije bio" zaveden kod javnih nadleštava,
morala bi svaka pojedina stavka biti stručno obrazložena, jer kako smo
već kazali, za šumara je svaka analiza cijena ujedno i dokumenat, kojim
opravdava svoj postupak spram poslodavca.


Time je dovršen prvi dio kalkulacije, pa se nakon toga pristupa
konačnom cilju iste, naime izračunavanju maksimalne cijene, koja se
smije platiti za neki objekt. Kod toga se postupa ovako: Ako se svaka
za sebe zbroji aktivna i pasivna strana kalkulacije, te se nakon toga od
aktive odbija pasiva, pokazuje se neka razlika, jer je aktivna strana u
svom apsolutnom iznosu veća od pasivne. Ovu razliku trebali bi označiti
nekim imenom, možda bi odgovarao naziv: privremeni saldo. Iz tog
salda moraju se podmiriti: a.) kupovnina za šumski objekt, b.) kamati
na tu kupovninu od vremena faktične njene uplate do kraja poduzetničkog
turnusa, c.) poduzetnička dobit.


Prema tome se računski zadatak sastoji u tome, da neku određenu
sumu razdijelimo na tri sumada, a tu zadaću ne možemo izvršiti, ako
nam nisu poznata dva od ovih sumada. Kalkulatoru moraju biti zadane
neke direktive od strane vodstva poduzeća, da može ta jzadatak izvršiti.
U tu svrhu moraju biti u prvome redu poznati zahtjevi poduzeća s obzirom
na minimalni poduzetnički profit, koji se od dotičnog posla traži.
Tai zahtjev može se izraziti nekom apsolutno označenom svotom ili pako
nekim postotkom od kupovnine. Može se tražiti da neki posao odbaci
čisti profit u iznosu od milijun dinara, ili pak da taj profit iznosi na pr.
20% od kupovnine.


Nadalje nam je poznat bankovni kamatnjak p na zajmove, pa na
osnovi toga možemo postaviti slijedeću jednadžbu:


S = K-1 .op" -\-K0.opl


1 ,opn -j- 0, opi


U toj jednadžbi znači: K — kupovnina, S = privremeni saldo, p = bankovni
kamatnjak na zajmove, pi = postotak profita s obzirom na
kupovninu.


Na taj smo način dobili onu maksimalnu svotu, koju smije poduzeće
platiti za neki šumski objekt, a da kod toga bude udovoljeno zahtjevima
firme s obzirom na minimalni poduzetnički profit, kojeg poduzeće traži.


Posve je prirodno, da poduzeće neće bez daljnjega tu svotu nuditi
na dražbi, već će najprije pokušati, da li bi se odnosna šuma dostala uz
još nižu cijenu. Treba saznati, da li će koje konkurencijsko poduzeće
staviti i moći staviti višu ponudu. Ako se predmnijeva, da to neće biti,
onda će poduzeće sniziti ponudu u tolikoj mjeri, da će ista predvidno
za maleni iznos premašiti ponudu najjačeg konkurenta.


Sada je nastupio i momenat, da stupi u akciju velekapitalistička
diplomacija sa ciljem da se stvore zgodni komploti — na račun šumoposjednika,
kako smo već ranije istakli.


Radi boljeg shvaćanja i izbjegavanja nesporazumaka donijet ćemo
jedan primjer opisanog načina kalkulacije. Poslužit ćemo se podacima,
koje smo upotrijebili za primjer birokratske kalkulacije.


Da si olakšamo uspoređivanje, pretpostavit ćemo da su svi podaci,
kojima se je služila birokratska metoda, ispravni, da odgovaraju i prodajne
cijene robe, kao da su tačno navedeni troškovi izradbe i izvoza,


217