DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Kada bi takav način kalkulacije bio" zaveden kod javnih nadleštava, morala bi svaka pojedina stavka biti stručno obrazložena, jer kako smo već kazali, za šumara je svaka analiza cijena ujedno i dokumenat, kojim opravdava svoj postupak spram poslodavca. Time je dovršen prvi dio kalkulacije, pa se nakon toga pristupa konačnom cilju iste, naime izračunavanju maksimalne cijene, koja se smije platiti za neki objekt. Kod toga se postupa ovako: Ako se svaka za sebe zbroji aktivna i pasivna strana kalkulacije, te se nakon toga od aktive odbija pasiva, pokazuje se neka razlika, jer je aktivna strana u svom apsolutnom iznosu veća od pasivne. Ovu razliku trebali bi označiti nekim imenom, možda bi odgovarao naziv: privremeni saldo. Iz tog salda moraju se podmiriti: a.) kupovnina za šumski objekt, b.) kamati na tu kupovninu od vremena faktične njene uplate do kraja poduzetničkog turnusa, c.) poduzetnička dobit. Prema tome se računski zadatak sastoji u tome, da neku određenu sumu razdijelimo na tri sumada, a tu zadaću ne možemo izvršiti, ako nam nisu poznata dva od ovih sumada. Kalkulatoru moraju biti zadane neke direktive od strane vodstva poduzeća, da može ta jzadatak izvršiti. U tu svrhu moraju biti u prvome redu poznati zahtjevi poduzeća s obzirom na minimalni poduzetnički profit, koji se od dotičnog posla traži. Tai zahtjev može se izraziti nekom apsolutno označenom svotom ili pako nekim postotkom od kupovnine. Može se tražiti da neki posao odbaci čisti profit u iznosu od milijun dinara, ili pak da taj profit iznosi na pr. 20% od kupovnine. Nadalje nam je poznat bankovni kamatnjak p na zajmove, pa na osnovi toga možemo postaviti slijedeću jednadžbu: S = K-1 .op" -\-K0.opl 1 ,opn -j- 0, opi U toj jednadžbi znači: K — kupovnina, S = privremeni saldo, p = bankovni kamatnjak na zajmove, pi = postotak profita s obzirom na kupovninu. Na taj smo način dobili onu maksimalnu svotu, koju smije poduzeće platiti za neki šumski objekt, a da kod toga bude udovoljeno zahtjevima firme s obzirom na minimalni poduzetnički profit, kojeg poduzeće traži. Posve je prirodno, da poduzeće neće bez daljnjega tu svotu nuditi na dražbi, već će najprije pokušati, da li bi se odnosna šuma dostala uz još nižu cijenu. Treba saznati, da li će koje konkurencijsko poduzeće staviti i moći staviti višu ponudu. Ako se predmnijeva, da to neće biti, onda će poduzeće sniziti ponudu u tolikoj mjeri, da će ista predvidno za maleni iznos premašiti ponudu najjačeg konkurenta. Sada je nastupio i momenat, da stupi u akciju velekapitalistička diplomacija sa ciljem da se stvore zgodni komploti — na račun šumoposjednika, kako smo već ranije istakli. Radi boljeg shvaćanja i izbjegavanja nesporazumaka donijet ćemo jedan primjer opisanog načina kalkulacije. Poslužit ćemo se podacima, koje smo upotrijebili za primjer birokratske kalkulacije. Da si olakšamo uspoređivanje, pretpostavit ćemo da su svi podaci, kojima se je služila birokratska metoda, ispravni, da odgovaraju i prodajne cijene robe, kao da su tačno navedeni troškovi izradbe i izvoza, 217 |