DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 5     <-- 5 -->        PDF

............


.... 59. MAJ


1935


NAŠI JUBILARCI


Pedeset je već godina nedavno prošlo, otkako neprestano i revno
vrše članstvo našega Udruženja gg.: Brosi g Ljudevit , nadšumar


u. m.; Dojko vic V i 1 i m, kr. zemaljski šum. nadzornik u. m.;
Jekić Jovan, direktor šuma u. p.; T r o p p e r Ivan, nadšumarnik
Brodske imovne općine u. m.; Trötzer Dragutin, šumarski savjetnik
nadbiskupije zagrebačke u. m.
Prigodom toga jubileja srdačno čestitamo dičnim nestorima zelene
struke. Naše se Udruženje ponosi s njima. Jer da njihova generacija nije
gajila požrtvovnu ljubav prema šumarstvu, sigurno je, da danas ne bi
postojalo naše Udruženje i naš Šumarski Dom. Od njih primismo zeleni
stijeg šumarstva i nastojat ćemo, da taj stijeg uzdignemo što više na
dobro naroda i domovine.


Tom prilikom iznosimo u kratkim crtama i alfabetskim redom
životopise naših jubilaraca.


G. Brosig Ljudevit rodio se 1851 u Zakopanima u Poljskoj,
kao sin šumarnika. Godine 1857, kad mu je bilo 6 godina, preselio mu
se otac po službi u našu zemlju. Osnovnu je školu g. Brosig svršio u
Čabru i Ljubljani, srednju školu u Gracu. Šumarske je nauke apsolvirao
u Križevcima. Državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva
položio je 1873. Iste godine stupio je u službu kneza Thurn-Taxisa. Služio
je kao šumar, sreski šumski upravitelj i nadšumar u Gorskom Kotaru
i na gospoštiji Lekenik neprekidno 54 godine. Penzionisan je na vlastitu
molbu.
G. Dojković Vili m rođen je 1856 u Kl. Ivaniću. Osnovnu je
školu polazio u rodnom mjestu i u Bjelovaru, a gimnaziju u Zagrebu i
na Rijeci. Šumarske je nauke svršio 1875 u Križevcima. Počeo je službovati
1875 kao besplatni šumarski vježbenik u Varaždinu, a 1876 postade
kotarskim šumarom moslavačkim u Popovači. God. 1878 sa odličnim
uspjehom položio je državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva.
Kao mlad šumar pisao je brojne članke u Narodnim Novinama,
u kojima je propagirao, da se šumarska škola u Križevcima podigne
na rang akademije. God. 1875» do 1882 vodio je upravu prvobanske
imovne općine u Glini. Zatim je neko vrijeme službovao na vlastelinstvu
biskupa Štrosmajera u Đakovu, pri čem je´ dolazio u lični kontakt sa
velikim vladikom. God. 1886 imenovan je nadšumarom i upraviteljem
đurđevačke imovne općine, a 1888 prelazi kao županijski nadšumar u
zemaljsku službu, najprije kod županije bjelovarske, a zatim varaždinske
i zagrebačke. God. 1894 postade županijskim šumarskim nadzornikom
županije zagrebačke, a 1896 bude u tome svojstvu premješten k požeškoj
173




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 6     <-- 6 -->        PDF

županiji. God. 1898 na vlastitu je molbu penzionisan i prelazi zatim u
privatnu službu (kod vlastelinstva Daruvar, Budinščina, Kamnik i
Macelj). Neko vrijeme bio je i tajnikom Trgovačkog Doma u Zagrebu.
God. 1908 vraća se u aktivnu drž. službu i službuje do 1917 kao županijski
i kasnije zemaljski šum. nadzornik I. razreda u Zagrebu. Kao
žup. nadšumar i žup. šum. nadzornik bio je i predsjednikom ispitnog
povjerenstva za polaganje šumsko-tehničkog ispita za pomoćnu službu.
Nakon penzionisanja 1917 god. ne miruje, već službuje do kraja 1928
u raznim privatnim namještenjima kao upravitelj šuma plemenite općine
Turopolje, tehnički izvjestitelj Prve hrvatske štedionice, direktor Zagorske
šum. industrije, upravitelj šuma vlastelinstva iločkog, upravitelj
šuma kamničke korporacije, pretstojnik šumskog ureda vlastelinstva
Vukovar). Kroz dugi niz godina bio je odbornikom šumarskog udruženja,
a bio je i tajnikom udruženja i urednikom Šum. Lista. Saradivao je
također aktivno u Šum. Listu sa većim brojem članaka.


Tokom svoga dugogodišnjeg službovanja g. Dojković je imao prigode
da utječe na organizaciju i uređenje šumarske službe napose u
Hrvatskoj i Slavoniji. Udruženje posjeduje u opširnijim crtama zanimivi
njegov životopis sa interesantnim opaskama o prilikama i neprilikama
šumarstva u spomenutim krajevima, pa će taj životopis svojevremeno
posebno iznijeti kao prilog historiji razvoja našega šumarstva.


G. Jeki ć Jova n rođen je 1856 u Švrljugama (srez Užički).
Poslije osnove škole i gimnazije učio je Zemljodjelsko-šumarsku školu
u Požarevcu, na kojoj je maturirao 1880. Odmah zatim stupio je u
državnu službu, u kojoj je proveo do 1924 god., kad je penzionisan kao
inspektor Skopske Direkcije šuma, u kojoj je vršio i direktorsku dužnost.
U srpsko-turskom ratu 1876—1878 god. bio je volonter-bolničar
Crvenog krsta na samim pozicijama, a zatim vojni ekonom. U svjetskom
ratu izdržao je Albansku Golgotu i našao se kao izbjeglica u Francuskoj.
Blagodareći velikoj predusretljivosti g. Luja Bretona, tadašnjeg šefa
šumske inspekcije, a sada konzervatora u Grenoblu, upoznao se detaljnije
sa šumskim radovima u Alpama i o tome publikovao duži referat u
Šumarskom Listu za 1922 god.


Za vrijeme službe radio je na šumarskoj literaturi. Zatim je napisao
i izdao Priloge za istoriju šumarstva u Srbiji. Danas
pribire i sređuje gradu za šumarsko-poljoprivredni riječnik .


G. Troppe r Iva n rođen je 1847 u Hostialkovu u Moravskoj.
Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Kromjerižu. God. 1863 stupio
je u šumarsku službu u Moravskoj. Godine 1876 napustio je Moravsku
i došao k Brodskoj imovnoj općini. Položio je u Zagrebu ispit za samostalno
vođenje šum. gospodarstva i službovao neprekidno 43 godine
kod Brodske imovne općine, najprije kao šef šumskih uprava u Vrbanji
i Rajevom Selu, a zatim kao nadšumar, šumarnik i nadšumarnik kod
gospodarstvenog ureda u Vinkovcima. U mirovinu je stupio 1918 god.,
ali ni u penziji nije još mirovao. Službovao je kao blagajnik kod Vinkovačke
vjeresijske banke daljnjih 8 godina t. j . do 1927. Dakle je u svemu
u raznim položajima službovao 63 godine.
G. Trötzer Dragutin rođen je 1861 u Zagrebu. Pučku školu
polazio je u Našicama, realku u Rakovcu i Zagrebu od 1871—1877.
Šumarske nauke apsolvirao je u Križevcima 1880. Godine 1881—1882
službovao je kao šumarski vježbenik na vlastelinstvu grofa Pejačevića u
171




ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Našicama. Zatim je bio mobiliziran u Banjaluku i Višegrad. Od 1883
službovao je kao šumar u Donj. Miholjcu, a od 1884 do 1890 u Dugom
Selu. Godine 1890 preuzeo je upravu šuma nadarbine nadbiskupije zagrebačke
u svojstvu nadšumara. God. 1909 postade šumarnikom, a 1913
nadšumarnikom. Godine 1921 bio je kao savjetnik umirovljen kod iste
nadbiskupije.


Dugo godina bio je članom upravnog odbora Hrvatsko-slavonskog
šumarskog društva. Bio je i potpredsjednikom društva. Za društvo je
napose stekao zasluga prigodom gradnje Doma. Od god. 1891—1908 g.
Trötzer bio je ispitnim povjerenikom na ispitima šumsko-tehničkog i
lovno-nadzornog osoblja, a od 1895—1918 ispitnim povjerenikom na državnim
ispitima za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Od
1910—1921 bio je povjerenikom zaklade za uzgoj djece šum. činovnika.


NA JADRAN


Jugoslovensko šumarsko udruženje održat će jesenas svoju
Glavnu godišnju skupštinu u Dalmaciji . Otvorenje skupštine biće u
Splitu po svoj prilici u nedjelju 15 septembra. Nakon razgledanja Splita
isti dan predveče otploviće se zasebnom lađom u Jelsu na otoku Hvaru.
Tu će se nastaviti kongres, a učesnicima se pruža prilika da ostanu
zajedno u Jelsi na odmoru i poslije kongresa (10 do 15 dana).


Zagrebački odbor Jadranske straže ima u Jelsi svoj Dom. Velik
dio učesnika kongresa moći će da se smjesti u tome Domu. Potpuni pension
u njemu stoji kod noćenja u zajedničkim većim spavaonicama 25
Din., dok u sobama sa 2 ili 3 kreveta 30 dinara, po osobi dnevno. Dodaj
toj cijeni 1 Din po osobi dnevno općinske takse i 2 dinara mjesečno članarine
Jadranskoj straži i obuhvatio si trošak boravka na prekrasnom
dijelu našeg Jadrana. Prehrana je izdašna i sastoji se iz 4 obroka: zajutrak,
ručak, južina i večera. Kupanje je besplatno, nekoliko čamaca
stoji besplatno na raspolaganje, grožđe je po kilogramu 2 dinara. Boravak
u Jelsi biće za vrijeme berbe.


Osim u Domu Jadranske straže moći će se izvjestan broj učesnika
smjestiti u hotelu na Jelsi i u novom hotelu u obližnjem Vrbovskom, a
veći broj po privatnim kućama.


Preporuča se gg. članovima da svoje godišnje odmore vežu sa ovogodišnjom
Glavnom skpuštinom. Uprava će za sam kongres zamoliti od
Ministarstva šuma uobičajeno osustvo državnim činovnicima, a Ministarstvo
saobraćaja zamoliti će se za povlaštenu vožnju u % cijene.


Pošto treba što skorije da se osigura u Domu Jadranske straže
i u hotelima na Jelsi potreban broj soba odnosno kreveta, pozivamo
ovime sve članove, koji namjeravaju doći, da po mogućnosti odmah, a
najkasnije do 1. juna tajništvu Jugoslovenskog šumarskog udruženja,
Zagreb, Vukotinovićeva ul. 2, pismeno najave svoje sudjelovanje i pošalju
po osobi 100 dinara kao kaparu za boravak na Jelsi. Ujedno neka


175