DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1935 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN): PRILOG POZNAVANJU NAŠIH MEDITERANSKIH ŠUMA (CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DE NOS FORETS MÉDITERRANÉENNES) (Nastavak — Suite) III. Na Mljetu se javlja šuma u dva glavna oblika. Visok u šum u čine bor i pinj, a nisku šumu (makiju) razne vrste većinom zimzelenih lišćara. Između visoke šume bora i pinja brzo ćemo uočiti velike razlike i u pogledu osobina zemljišta, na kome dolaze i u pogledu rasprostranjena i u pogledu biljnih vrsta, koje se javljaju kao pratilice (donja sastojina) u jednom odnosno drugom slučaju. Razlike ćemo vidjeti, kad budemo govorili i o toku regeneracije. Bo r čini na Mljetu najrasprostranjenije i najvrednije, pa prema tome sa gospodarskog gledišta i najvažnije sastojine. Nalazimo ga danas tu na površini od kojih 600 ha, u više klasa starosti, redovito ne starijega od 65—70 godina, na zemljištima vrlo raznolikog kvaliteta (SI. 7, 8). Po svome habitusu odvaja se b o r mnogo od svoje sabraće, od drugih vrsta borova. Specijalno kod slobodnijih starijih strukova, kad glavne grane zatvaraju sa osi debla ugao i preko 60°, habitu s je bora mnogo sličan onome lišćara (SI. 9). Kora je borova u mladosti zelenkasta, sjajna i glatka, kasnije tamnije boje, dok je na podnožju krune redovito pepeljasta. Šišarice su dugoljaste, imaju oblik cunja, duge su 6—12 cm. crvenkasto- tamne boje, sa romboidnim apofizama, na peteljci dugoj koji centimetar. Ako uporedimo pomenute karakteristike bor a sa onima pri morskog bora (Pinus maritima), koji mu je naročito blizu, osvjedočićemo se brzo, da je kruna primorskog bora gušća i zbijenija, kora mu je već od mladosti tamno-zelenkaste boje, šišarice su dulje (12 do 18 cm duge) i bez peteljke. Po svojoj prirodi pripada bor vrstama svjetlosti. U vezi toga daje borova sastojina mnogo mogućnosti za razvitak jake prizemne flore, koja je na ovim staništima; često toliko razvijena, da je možemo, kad je u kombinaciji sa borom, nazvati prizemno m ili donjom sastojinom. Odrasle sastojine bora imaju prema pomenutoj konstataciji najčešće dva sprat a. Gornji sprat zauzima bor, donji (prizemni) razne većinom zimzelene vrste. Ta je prizemna 177 |